Provedeno savjetovanje o povećanju jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete

Na stranici Ministarstva socijalne politike i mladih objavljeno je Izvješće o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, kojim se predlaže povećanje jednokratne novčane potpore za novorođenče (iz čl. 41 ovog zakona) na 225% proračunske osnovice.

U nastavku prenosimo naš komentar, koji nije prihvaćen, a obrazloženje ministarstva možete pročitati u Izvješću.

Vezano uz prijedlog povećanja jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete, odnosno članak 2, imamo nekoliko primjedbi.

Smatramo da donošenje ovog zakona po hitnom postupku nije opravdano. Naime, unatoč tome što bi demografski razvoj trebao biti jedan od prioriteta Republike Hrvatske, mišljenja smo da žurna primjena ove konkretne mjere ne bi imala nikakav učinak na "stvaranje povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom" u tako kratkom roku, prvenstveno iz razloga što je prijedlog zakona neutemeljen na istraživanjima i/ili analizama koje bi pokazale njegovu (dugoročnu) efektivnost i efikasnost. Osim toga, iz medijskih reakcija u proteklih nekoliko mjeseci jasno je vidljivo da stručna, ali i šira javnost ovu mjeru nije ocijenila osobito relevantnom. Konačno, iz Priloga 4 vidljivo je da u pripremnoj fazi izrade Nacrta prijedloga nisu provedene neformalne konzultacije niti s jednim dionikom, što smatramo ozbiljnim propustom. Kako stoji u Preporuci (2006.) 19 Vijeća Europe, "usluge moraju biti … utemeljene na istraživanju potreba i učinaka, kao i rezultat uključivanja svih sudionika u proces njihova donošenja, a ponajprije djece i njihovih roditelja".

Nadalje, s obzirom da je za navedeno normativno rješenje "potrebno osigurati dodatna financijska sredstva"(201.964.032,80 HRK godišnje), u Prijedlogu stoji da će se ona osigurati "na pozicijama Ministarstva socijalne politike i mladih". Smatramo da izvor potrebnih sredstava za provođenje zakona nije dostatno razrađen ni transparentan. Također želimo istaknuti da je ministrica Bernardica Juretić u medijskim istupima najavila "pravedniju raspodjelu" sredstava, no ona se u prijedlogu ne spominje, što znači da se potpora i dalje odnosi na sve Korisnike iz čl. 7 Zakona. Prema stručnoj literaturi, jedan od glavnih ciljeva obiteljske politike je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda, pri čemu se posebna briga vodi o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici spriječilo dječje siromaštvo. Prijedlog zakona u svom trenutnom obliku predviđa jednaki iznos potpore za sve obitelji, stoga predlažemo da se u javnu raspravu uvede i mogućnost dodjele potpore prema imovinskom cenzusu.

Kao što je istaknuo demograf Anđelko Akrap, jednokratnom naknadom se neće riješiti puno jer je za poboljšanje demografske slike potreban čitav paket mjera; primjerice, "nužno je popraviti položaj zaposlenih žena, omogućiti majkama male djece fleksibilno i skraćeno radno vrijeme kakvo ima Nizozemska, a i skandinavske zemlje pozitivno diskriminiraju majke koje podižu djecu. Usto, mladim obiteljima treba subvencionirati kamate na stambene kredite." (Večernji list, 10.10.2015.). Posljedično tome, smatramo da predložena mjera sama po sebi neće imati relevantan utjecaj na kontekst opisan u ocjeni stanja, već ju je potrebno koordinirati s nizom drugih mjera.

Jednokratna novčana potpora, iznosila ona 70% ili 225% proračunske osnovice, neće potaknuti žene na rađanje. To potvrđuje i, primjerice, broj jednokratnih novčanih potpora za novorođenče koje dodjeljuju gradovi i općine, pa je tako u Gradu Zagrebu, koji daje izrazito visoku potporu za 3. i svako sljedeće dijete (54 000kn), u 2014. podneseno samo 1 213 zahtjeva, dok je ukupan broj novorođenih bio 8 452. Slično tome, u općini Bol, koja za svako četvrtorođeno dijete roditeljima dodjeljuje 60 000, za svako petorođeno dijete 90 000, a za svako šestorođeno dijete čak 120 000 kuna, u posljednjih desetak godina, koliko je na snazi ova odluka, niti u jednoj obitelji se nije rodilo više od troje djece. Stoga smatramo da je, vezano uz "posljedice koje će donošenjem zakona proisteći", neopravdano isključivo temeljem povećanja jednokratne potpore očekivati "povećanje ukupne kvalitete života i standarda" korisnika te potpore.

Također smatramo da pronatalitetna politika ne smije biti usmjerena samo na rođenje novog djeteta. Kao što se navodi u stručnoj literaturi, neki od glavnih ciljeva obiteljske politike su i poticanje zapošljavanja i usklađivanja posla i obiteljskog života, te podrška za razvoj djeteta u ranoj dobi, odnosno uključenost u formalnu skrb i predškolsko obrazovanje. Podaci pokazuju da čak 51% roditelja predškolske programe smatra osrednje ili slabo priuštivima i da prosječna pokrivenost vrtićima u RH iznosi 63%, dok je u nekim županijama niža od 20%. Uz to, u 31,3% obitelji djece u dobi od tri godine i u 26,1% obitelji djece u dobi od šest godina samo je otac obavljao plaćeni posao u posljednja tri mjeseca, dok je u 6%, odnosno 7% obitelji to bila isključivo majka. Posebice zabrinjava podatak da u 8%, odnosno 9% obitelji ni jedan od roditelja u tri mjeseca koja su prethodila istraživanju nije obavljao plaćeni posao (Dobrotić, 2013.). Dakle, u obiteljima u kojima nijedan roditelj ne radi, koje zbog toga nemaju prednost pri upisu djeteta u vrtić, te koje zbog nezaposlenosti imaju pravo na vrlo nisku porodiljnu naknadu (50% proračunske osnovice), jednokratna pomoć – pa čak i u predloženom iznosu od 2.250,00kn – ne može predstavljati dugoročno i održivo rješenje za osiguranje blagostanja obitelji.

S tim u vidu, umjesto predložene mjere predlažemo da se poticanju demografske obnove pristupi na sustavan i na istraživanjima zasnovan način – od, primjerice, toga da se svakom roditelju jamči pravo na (priuštiv) smještaj djeteta u pedagoški kvalitetan oblik skrbi o djeci; da se podigne razina naknade plaće tijekom roditeljskog dopusta; da se aktivnije promiče korištenje roditeljskog dopusta od strane očeva (ili da se razmotri uvođenje posebnih kvota za očeve); pa do toga da se omogući besplatan prijevoz učenika i stipendije za studente, i tako dalje.

Komentar je nastao u sklopu projekta Žene na tržištu rada - procjena utjecaja roda, kojeg financira Europska unija.