Stranke prepisale jedna od druge kako do demografske obnove

Udruge B.a.B.e., CESI, K-zona, RODA i Zagreb Pride, okupljene oko projekta Žene na tržištu rada - procjena utjecaja roda, analizirale su programe vodećih hrvatskih stranaka i zaključile da ne može doći do veće zaposlenosti žena ako ih potičemo da ostaju kod kuće i skrbe za djecu.

Cilj analize izbornih programa Narodne koalicije, Hrvatske demokratske zajednice, koalicije Za premijera te stranaka Most i Pametno, bio je utvrditi je li i na koji način ravnopravnost spolova, kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, zastupljena u njihovim politikama.

Ravnopravnost spolova odsutna je iz većine programa. Iznimka je Narodna koalicija, koja u prolazu spominje jednakost spolova, i HDZ, koji je tematici posvetio čitavi odlomak, no u isto vrijeme navode kako im je cilj "štititi dignitet ljudskog bića od začetka života" te da će posebnu pozornost posvetiti "vrlo osjetljivom problemu pobačaja."

"Iz ovakvih navoda možemo iščitati daljnja ograničavanja reproduktivnih prava žena te  osporavanje ženinog pravo na izbor, pri čemu se visoka cijena društvenog napretka svaljuje na žene," smatra Antonela Marušić iz udruge K-zona.

Demografska politika zastupljena je u svim programima osim onom Narodne koalicije. No, "do demografske obnove neće doći ako najprije ne osiguramo kvalitetu života u cjelini," ističe Branka Mrzić Jagatić iz Rode.

Uz to, predstavljanje demografske problematike kao "ključnog pitanja opstanka i razvoja Hrvatske" služi za stvaranje moralne panike. Na taj način učvršćuju se tradicionalne rodne uloge i olakšava provođenje mjera koje ograničavaju prava žena, poput već spomenute insinuacije zabrane pobačaja.

Osuđujemo tvrdnju da je različitim tipovima obitelji, primjerice jednoroditeljskim, potrebna "posebna pozornost" jer su "uvjeti života djece iz ovakvih obitelji prema istraživanjima često bitno lošiji" (HDZ). Umjesto toga, potrebno je prilagoditi sustav potrebama svih građana i građanki bez obzira na vrstu partnerstva ili zajednice u kojoj žive.

Kad je riječ o usklađivanju obiteljskih i poslovnih obaveza, ne iznenađuje da se sve stranke slažu da treba povećati pokrivenost vrtićima i smanjiti regionalne razlike u cijeni i dostupnosti. No, nitko ne govori o kvaliteti predškolskog odgoja i obrazovanja. "Državni pedagoški standard nigdje ne funkcionira i bez državne intervencije niti neće," napominje Tajana Broz iz udruge CESI.

Stranke se slažu i da treba delimitirati roditeljske naknade. Ta mjera vjerojatno je uvedena u raspravu jer su svi zaključili da je smislenija od 1000 eura za novorođenče, ali čini se da je broj mjeseci za koji bi se naknade trebale delimitirati nasumce odabran. Stranka Pametno jedina je istaknula da treba napraviti izračun učinaka i definirati javne izvore sredstava za pokriće naknada, uz  postupno uvođenje obilatijih potpora za duljinu i visinu porodiljnih naknada ako će to biti moguće.

Treba spomenuti i uspostavu statusa roditelja-odgojitelja (HDZ), odnosno majke njegovateljice (Za premijera), u obiteljima s četvero i više djece. Nije objašnjeno na koji bi način ova mjera bila usklađena s ravnopravnom zastupljenošću žena na tržištu rada i u politici, što je također jedan od ciljeva navedenih u programima. Ženama koje duži period ostaju kod kuće kako bi skrbile o djeci i domaćinstvu vrlo je teško ponovo se uključiti na tržište rada.

Osim toga, bez promjene društvenih vrijednosti i rodnih stereotipa očevi neće početi u značajnijoj mjeri preuzimati brigu o djetetu. To je vidljivo i iz podatka da samo 4% muškaraca u Hrvatskoj koristi roditeljski dopust – a koliko bi ih pristalo preuzeti ulogu roditelja-odgajatelja i trajno se isključiti s tržišta rada, možemo samo nagađati.

Shvaćanje žene kao pružateljice skrbi ne samo za djecu, već i za starije i nemoćne članove obitelji vidimo i u procesu povlačenja države iz sustava socijalne skrbi. Odgovornost za pružanje usluga postepeno se prebacuje na udruge i na same žene, koje se zapošljavaju "za podršku i pomoć u kući starijim osobama i samačkim domaćinstvima" (HDZ). Zašto muškarci, osobito oni dugotrajno nezaposleni, nisu u mogućnosti pružati ove i slične usluge, ostaje nejasno.

U nekim programima vidljivo je privilegiranje mladih nauštrb starijih osoba, koje su indirektno označene kao teret koji narušava "blagostanje društva" (Most). "Prisutna je tendencija da se sve osobe koje su 'neproduktivne' u kapitalističkom smislu stavljaju u jednu kategoriju, primjerice starije osobe i osobe s invaliditetom" navodi Mia Gonan iz Zagreb Pridea.

Produktivnost je posebno naglašena kod Pametnog, koje se zalaže za što dulje zadržavanje zaposlenika u radnoj aktivnosti i smanjenje prava na prijevremene mirovine, ali i kod Mosta, koji navodi da će pravednost i sigurnost biti osigurane samo za zaposlenike koji maksimiziraju svoju produktivnost.

Začuđuje i da stranke nisu upoznate sa zakonodavstvom vezanim uz rodnu ravnopravnost. Narodna koalicija navodi da će, između ostalog, izraditi Strategiju suzbijanja nejednakosti spolova na tržištu rada, dok HDZ obećava da će zakonom osigurati jednaku plaću za isti uloženi rad obaju spola.

"Ovom prilikom podsjećamo ih da je jednaka plaća žena i muškaraca regulirana člankom 19 Zakona o radu, a diskriminacija žena na tržištu rada Zakonom o ravnopravnosti spolova, Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o radu," istaknula je Tihana Bertek iz B.a.B.a.

Možemo zaključiti da je "teško više komentirati floskule koje stranke stavljaju u programe, a nitko se nije proslavio rješavanjem ičega od toga," kako navodi Tajana Broz. Nažalost, programi ne govore puno o tome kakve će politike stranke doista donositi.

Zbog nedostatka konkretnih mjera, kao i neshvatljivih pokušaja da se istovremeno potiče bolje usklađivanje obiteljskih i poslovnih obaveza i demografska obnova kroz uzdizanje tradicionalne obitelji, svi programi djeluju kao da su pisani pro forme, po istoj šabloni, bez stvarnog razumijevanja uloge javnih politika.

Opširniju analizu možete pročitati ovdje.