Europska unija ratificira Istanbulsku konvenciju Vijeća Europe, sveobuhvatan međunarodni sporazum o borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, objavila je Europska komisija povodom Dana žena.
Dvanaest država članica (Austrija, Danska, Finska, Francuska, Italija, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Slovenija, Španjolska i Švedska) već je ratificiralo tu konvenciju. Još 13 država članica ju je potpisalo, ali je još nisu ratificirale, uključujući Hrvatsku.
"Našim se prijedlogom šalje jasna poruka: žrtve nasilja nad ženama moraju u čitavoj Europi dobiti bolju zaštitu. Svaka treća žena u EU doživjela je fizičko ili seksualno nasilje – ili oboje. Više od polovice žena starijih od 15 godina doživjelo je seksualno zlostavljanje. Te brojke nisu prihvatljive i suprotne su našim vrijednostima. Prijedlog da EU ratificira Istanbulsku konvenciju korak je naprijed i u našoj borbi protiv nasilja i u jamstvu ravnopravnosti spolova. Kako bi se zajamčila dosljedna provedba na svim razinama, koristim ovu priliku i da sve države članice koje još nisu ratificirale Konvenciju pozovem da to učine u što kraćem roku", kazala je povjerenica za pravosuđe, potrošače i ravnopravnost spolova Vera Jourova.
"Ovo je izvanredan iskorak Europske komisije i jasna poruka da se nasilje ne smije tolerirati. Oklijevanje Komisije oko izrade Strategije za ravnopravnost spolova je nama u Odboru za ravnopravnost spolova već pokazalo kako je Komisija prava žena stavila nisko na agendu, međutim činjenica da svaki dan u EU sedam žena umre od nasilja se ne može ignorirati!", komentirala je europarlamentarka Biljana Borzan.
Podsjećamo, Borzan je među europarlamentarcima pokrenula inicijativu prema Komisiji o proglašenju 2017. europskom godinom borbe protiv nasilja nad ženama za koju je osigurala 413 potpisa, što je više od pola zastupnika Europskog parlamenta. Kampanjom koja je trajala tri mjeseca, konstantno je podsjećala zastupnike na crne statistike. Čak trećina žena u Europskoj uniji doživjela fizičko ili seksualno nasilje, od čega u 22 posto slučajeva od strane partnera. Unatoč tome, procjena je kako se tek 20 posto nasilja prijavi policiji. I u tim rijetkim slučajevima kada do prijave dođe, tek je svaka druga žrtva zadovoljna konačnim ishodom.
"Iako je prva rezolucija kojom je Europski parlament osudio nasilje nad ženama izglasana još davne 1986. godine, na europskoj razini još ne postoji niti strategija, a kamoli zakon kojim se osuđuje takvo nasilje. Drago mi je da je EK čula kritične poruke iz Europskog parlamenta i poduzela ovaj iskorak", kazala je Borzan.
Nakon pristupanja Konvenciji, EU i njegove države članice, u okviru pripadajućih ovlasti, zajamčit će provedbu niza prava i obveza kojima se štite žene (kriminalizacija rodno uvjetovanog nasilja, dostupnost skloništa, podrška putem telefona...).
