27. studenoga 2017.

Obećanje ludom radovanje!

Potaknute nedavnim događajima, zgrožene besramnim lažnim obećanjima i širenjem lažnih informacija, još se jednom osvrćemo na pitanje ratifikacije Istanbulske konvencije.

Ne tako davne 2014. godine, i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović jasno je na svom Facebook profilu, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, pozvala na ratifikaciju Istanbulske konvencije. "Kada postanem predsjednica Republike Hrvatske žestoko ću se boriti za jednakost spolova. Pozivam i na ubrzanje procesa ratifikacije Konvencije o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, odnosno - istanbulske konvencije. Pitam se zašto Hrvatska još nije među tim državama koje su ratificirale konvenciju, zašto žrtve rodno uvjetovanog nasilja nisu zaštićene prema standardima ove konvencije i još jednom pozivam sve da se doista uhvatimo ukoštac s tim problemom" poručila je iznad fotografije na kojoj nasmiješena pozira s nekoliko desetaka žena.

Predsjedničina "žestoka borba" danas zvuči ovako: "moja je dužnost kao Predsjednice Republike uputiti apel da se sadržaj Konvencije koji ne izaziva javne prijepore što prije implementira u našem državnom sustavu  (...) Pozivam stoga vladu da bez odlaganja primjeni ključne obveze iz Konvencije o kojima ne postoje prijepori, što uključuje i dodatna sredstva u državnom proračunu (...)". Drugim riječima, predsjednica Grabar Kitarović ne samo da nije ispunila svoje predizborno obećanje nego 3 godine nakon snažne podrške ratifikaciji Istanbulske konvencije podliježe utjecaju desno klerikalnih krugova i zahvaljujući svom nekritičkom pristupu dovodi u pitanje ratifikaciju tog ključnog dokumenta u borbi protiv nasilja nad ženama.

No, nije jedina: "Potrebno je što prije ratificirati Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istanbulska konvencija). Većina europskih zemalja ju je ratificirala i pitanje je zašto to Hrvatska još nije učinila?" pitali su se HDZ-ovci/ke u predizbornoj 2014. godini. "Pozivamo ministricu Milanku Opačić da što prije pripremi Konvenciju za ratifikaciju u Saboru!" jednodušno su poručili. Ipak, jednom kad su zasjeli za upravljačke stolce, ratifikacija je izostala. Što se sad čeka? Imaju li i oni problema s "prijeporima"?

A "prijepore" izgleda izaziva pojam rod za kojeg su desno orijentirane, konzervativne grupacije ustvrdile da se u Istanbulskoj konvenciji "spominje u 24 navrata". S obzirom da nam je radno vrijeme davno završilo, ručak za sutra se kuha u velikom loncu, a u kuhinji srećom imamo utičnicu i pristup internetu, odlučile smo im pomoći s brojanjem riječi.

  • Sprečavanje (25 spominjanja)

Pr. članak 15, stavak 1 "Stranke će osigurati ili osnažiti primjereno usavršavanje odgovarajućih stručnih osoba koje rade sa žrtvama ili počiniteljima svih djela nasilja obuhvaćenih područjem primjene ove Konvencije, o sprečavanju i otkrivanju takvog nasilja, ravnopravnosti žena i muškaraca, potrebama i pravima žrtava, kao i o načinima sprečavanja sekundarne viktimizacije."

  • Potpora (25 spominjanja)

Pr. članak 16, stavak 3 "Stranke će osigurati da sigurnost, potpora i ljudska prava žrtava budu od primarne važnosti, te da, kad je to primjereno, ovi programi budu uspostavljeni i provedeni u uskoj koordinaciji sa specijaliziranim službama pružanja potpore žrtvama."

  • Zaštita (51 spominjanje)

Pr. članak 18, stavak 1 "Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere za zaštitu svih žrtava od bilo kojih daljnjih djela nasilja."

  • Rodna ideologija (0 spominjanja)

Pr. N/A 🙁

Nas je brojanje iscrpilo, a ukoliko i vi želite pomoći ženama žrtvama nasilja brojanjem pojedinih riječi Istanbulske konvencije to možete učiniti putem sljedeće poveznice: https://goo.gl/ZZeL4g

Za kraj bismo još jednom voljele naglasiti kako unatoč strahovima prozvanog dijela populacije o "kaosu" koji bi nastupio uvođenjem pojma "rod" u zakonsku regulativu, sam pojam već egzistira u hrvatskom zakonodavstvu; spominje se u Zakonu o ravnopravnosti spolova, Zakonu o suzbijanju diskriminacije, Zakonu o životnom partnerstvu, Zakonu o volonterstvu, Zakonu o elektroničkim medijima, Zakonu o državnim maticama, a muškarci i dalje vrše nuždu u muškim toaletima, žene u ženskim (osim za vrijeme subotnjih gužvi u klubovima),  mamu i dalje zovemo "mama" (ili "mater" ako smo iz Dalmacije), a ne "roditelj 1", "rodno preodgajanje preko oblačenja djece u vrtićima" postoji samo u glavama onih kojima su vlastite frustracije prijeko važnije nego zaštita žena od nasilja, a sunce i dalje izlazi na istoku.  

Posljednje

22. rujna 2023.
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Obilježavanjem Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 22. rujna želimo opetovano skrenuti pažnju na problem nasilja kao na društveni problem kojim se narušavaju temeljna ljudska prava. U odnosu na društveni odnos prema nasilju nad ženama, možemo reći da se tijekom godina percepcija mijenja pa se obiteljsko nasilje više ne doživljava isključivo kao „privatna stvar“, […]

Više
13. rujna 2023.
FRA objavio Izvještaj “Temeljna prava starijih osoba: osiguravanje pristupa javnim uslugama u digitalnom društvu”

Javne usluge u online formatu omogućavaju lakši pristup socijalnim davanjima i pronalaženju potrebnih informacija. Međutim stariji ljudi ponekad nemaju dovoljno digitalnih vještina koje su potrebne da bi se služili javnim informacijama na internetu. To predstavlja potencijalnu zapreku ostvarivanju njihovih temeljnih prava. Europska agencija za temeljna prava (FRA) upozorava da ih to dovodi u nepovoljnu situaciju […]

Više
15. lipnja 2023.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad starijim osobama

Na današnji dan obilježava se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad starijim osobama, pri čemu ukazujemo na važnost zaštite starijih osoba te se usmjeravamo na osvještavanje problema s kojima se starije osobe suočavaju. 2011. godine Ujedinjeni su narodi rezolucijom 66/127 ukazali na važnost osvješćivanja o zlostavljanju starijih osoba kao kršenju njihovih osnovnih ljudskih prava, slijedom […]

Više
6. lipnja 2023.
Otvoreni dijalozi s predstavnicama organizacija civilnog društva

U sklopu projekta puSHEd – protect, understand, support; help the elderly održana su dva otvorena dijaloga s predstavnicama organizacija civilnog društva. Cilj dijaloga bio je razmijeniti iskustva i primjere dobrih praksi u radu sa starijim osobama žrtvama nasilja, podijeliti izazove s kojima se susrećemo kao i razmijeniti ideje, a sve u duhu širenja područja intersekcionalne […]

Više
VIJESTI
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram