Međunarodni dan žena izniknuo je iz radničkog pokreta na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u Sjevernoj Americi i Europi. U vrijeme galopirajuće industrijalizacije radnici i radnice su često prosvjedovali zbog uvjeta rada. Jedan od prvih prosvjeda radnica zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća organiziran je 8. ožujka 1857. u New Yorku. Policija je prekinula demonstracije i rastjerala obespravljene tekstilne radnice, a one su se zatim organizirale u sindikat. Prosvjedi za radnička prava nastavljeni Protesti su se nastavljali i dalje do kraja 19. st., i to baš na 8. mart. Godine 1908. New Yorkom je marširalo više od 15.000 žena tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Upravo zbog tog protesta, iduće godine, 28. veljače u New Yorku obilježen je prvi Međunarodni dan žena u New Yorku. Godine 1910. na prvoj Međunarodnoj konferenciji žena u Kopenhagenu u Danskoj utemeljen je Međunarodni dan žena kao dan borbe za ravnopravnost žena. Preko milijun ljudi obilježilo je Dan žena 1911. zahtijevajući pravo glasa žena i pravo političkog djelovanja, protestirajući protiv diskriminacije radnica.
Žene su u međuvremenu izborile pravo glasa, pravo na rad i obrazovanje, pravo da same izaberu kako će živjeti i koga voljeti, no put do potpune društvene ravnopravnosti i dalje je dug i trnovit. Osmi mart nije dan tepanja ženama da su prekrasna i nježna bića, te obasipanje darovima i poticanje konzumerizma, nego dan kada se sjećamo da su ženska ljudska prava izborena mukotrpnom i krvavom borbom kroz desetljeća. Danas su žene ponovno prisiljene boriti se za davno izborena prava poput prava na legalan i dostupan pobačaj. Ponovno smo stavljene u poziciju da moramo zagovarati dokumente i konvencije kako bismo bile zaštićene od nasilja. Opetovano ponavljamo kako seksizam i mizoginija nisu humor, a dekonstrukcija rodnih uloga i stereotipa nužna je kroz cijeli obrazovni sustav. Nakon stoljetne borbe za radnička prava, žene su u 21. stoljeću potplaćene, izrabljivane, segregirane u tzv. ženske sektore. Neplaćeni kućanski i skrbiteljski rad u najvećem postotku i dalje obavljaju žene. Upravo zbog toga Međunarodni dan žena označava i neprekidnu borbu, ljutnju žena diljem svijeta i težnju za društvenom promjenom. Osmi mart se slavi na ulici, a osmomartovski zahtjevi moraju svakodnevno odjekivati kroz sve sfere života.
B.a.B.e. kao organizacija koja se bavi promicanjem i zaštitom ženskih ljudskih prava, a koja kroz svoje djelovanje nastoji osigurati rodnu ravnopravnost u svim sferama života, podsjeća kako je Dan žena dan slavlja, ali i otpora i borbe za sve one obespravljene, marginalizirane i ranjive društvene skupine. Bitka za bolji svijet nema ni rod ni spol, zbog toga se muškarci moraju pridružiti ženama u nastojanjima da ovo društvo učinimo ravnopravnijim i pravednijim.