1. ožujka 2019.

Paradigma nasilja u obitelji i socijalne zaštite u Hrvatskoj

Slučaj obiteljskog nasilja na Pagu mogle bismo nazvati paradigmatskim slučajem u kojem se oslikavaju sve mane nadležnih institucija. Uslijed nedostatka konstruktivne suradnje institucija, njihove nezainteresiranosti za pojedinačne slučajeve i nemotiviranosti predstavnika/ca i djelatnika/ca Centara za socijalnu skrb za obavljanje zakonom povjerenih poslova, učestali su  neadekvatno tretirani slučajevi obiteljskog nasilja. Nije prvi put da se Centar za socijalnu skrb našao u fokusu javnosti. Prisjetimo se samo slučaja Ane Magaš gdje je ključnu ulogu u raspadu odnosa majke i djeteta odigrao Centar za socijalnu skrb svojim samovoljnim postupanjem.

Ipak, temeljna tema ovog slučaja je nasilje nad djecom, odnosno nasilje u obitelji. Svakodnevno svjedočimo jednom ležernom i opuštenom pristupu nadležnih tijela, na što kontinuirano ukazujemo, ali čini se bez velikih pomaka. Smatramo tek da će osobna odgovornost djelatnika/ca uključenih u rad sustava socijalne skrbi dovesti do određenih rezultata. Živimo u sustavu koji je toliko apsurdan da je u jednom Centru za socijalnu skrb, u kontinentalnom dijelu Hrvatske, kao psiholog radio čovjek koji je 2 puta bio pravomoćno osuđen za obiteljsko nasilje. Kako je moguće da obiteljski nasilnik sustavu prođe ispod radara te uz to sam radi stručna mišljenja u kojima se osvrće na počinjeno nasilje osoba koje su bile u obradi kod njega kao psihologa? Ta ista osoba danas nesmetano sudjeluje na stručnim skupovima i radionicama, i dalje radi u struci, srećom ne više u Centru za socijalnu skrb. Udruga B.a.B.e.  iznimno često ukazuje na neprimjereno postupanje centara za socijalnu skrb u postupcima roditeljske skrbi,  u kojima se na nasilje nad ženama gleda kao na nešto što je manje bitno kod donošenja odluke o roditeljskoj skrbi. Nedavno smo svjedočile i slučaju gdje je Centar ocu, kojemu je potvrđena optužnica za kazneno djelo nasilja na štetu djeteta, išao u prilog na način da je predložio da dijete pola vremena moze živjeti s ocem. Kaznene prijave podnesene protiv djelatnika/ca centara od strane korisnika/ca izravno pogođenih njihovim nepostupanjem ili lošim postupanjem redovito se odbacuju. Pitamo se gdje je kraj apsurdu i kada će nesavjesni djelatnici/ce centara početi odgovarati za svoje propuste?

Potpuno svjesne nezadovoljavanja  minimalnih kriterija, manjka zaposlenog kadra u sustavu socijalne zaštite, društvenog nepriznavanja socijalnih djelatnika/ca i njihovog potplaćenog rada te postojećih manjkavosti socijalnog sustava, moramo naglasiti koliko značajnu ulogu centri za socijalnu skrb imaju prilikom donošenja sudskih presuda. Suci/sutkinje, koji se bez kritičkog pristupa i svijesti o postojećoj nedoraslosti resornog ministarstva prilikom donošenja odluka u velikoj mjeri oslanjaju na mišljenja centara, neće donijeti ispravnu odluku.

Stoga se čudimo kako sustav u cjelini do sada nije iznašao načine kako da ponovno pokrene ovaj socijalni sustav, pronađe motivacijske mehanizme i uloži financijska sredstva?

Na kraju, želimo izraziti poštovanje svim onim djelatnicima i djelatnicama u okviru socijalnih usluga i zaštite koji unatoč svim ovim problemima i dalje svom poslu fokusirano pristupaju.

Posljednje

8. rujna 2021.
Reakcija na navode koji se pojavljuju u seriji članaka novinarke Jelene Jindre na portalu H-Alter pod nazivom “Sustav za zaštitu ili za zlostavljanje djece?”

U svojem svakodnevnom radu svjedočimo tome da se žrtve često boje prijaviti nasilje, a rastući razlog strahu od prijave upravo je i strah da će ih institucije optužiti za “otuđenje” i oduzeti im dijete ako se/ga pokušaju zaštititi od nasilnika. U zadnja dva mjeseca na portalu H-alter izašla je serija članaka novinarke Jelene Jindre pod […]

Više
7. rujna 2021.
Fotkaj, snimi, objavi: Jutros sam stala!

Mreža "4. smjena - nevidljivi rad" čiji je fokus usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca pokreće kampanju #JutrosSamStala kojoj je cilj osvijestiti javnost o svakodnevnom neplaćenom kućanskom radu koji se smatra „ženskim“.  Peglanje, čišćenje, kuhanje, pranje odjeće, planiranje, briga o djeci... Što bi se dogodilo da žene stanu s kućanskim poslovima? Kaos? Tko […]

Više
6. rujna 2021.
Održan treći trening za jačanje kapaciteta mreže „4. smjena – nevidljivi rad“

Stvaranje i promicanje adekvatnih uvjeta za usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca postao je nužan preduvjet za unapređenje položaja žena na tržištu rada, stvaranje uvjeta za ostvarenje potpune rodne ravnopravnosti te suzbijanje ekonomskog nasilja prema ženama, koje je često direktno povezano s nemogućnošću žena da uspješno usklade poslovni život i brigu o zavisnim […]

Više
VIJESTI
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram