8. ožujka 2019.

Međunarodni dan žena -Dan kada slavimo uspjehe i nastavljamo borbu za pravedan tretman

Danas se prisjećamo radnica koje su u krvavim prosvjedima kroz 19. stoljeće zahtijevale veće nadnice i pravo glasa te tako nadahnule druge žene da se pobune protiv surove svakodnevice bezglasja. Danas prepoznajemo rad i odajemo počast ženama koje su generacijama unazad borbeno i nepokolebljivo pomicale granice kaveza "privatne sfere". Danas, 8. ožujka kada obilježavamo Međunarodni dan žena, izlazimo na ulice i glasno govorimo kako nas političko vodstvo i institucije tretiraju.

Rodna ravnopravnost, rodno uvjetovano nasilje i reproduktivno nasilje u Hrvatskoj nije tema na vrhu dnevnog reda. Ove teme su u fokusu kada obilježavamo određene nacionalne i međunarodne dane ili kada se sve manjkavosti sustava oslikaju u slučajevima brutalnog nasilja da nas obuzme nacionalna tuga.

Hrvatska nema Nacionalnu politiku za ravnopravnost spolova. Zadnja takva napisana je za period od 2011.-2015. godine. Odbori i povjerenstva za ravnopravnost spolova postoje samo na papiru, u odlukama o osnivanju, ne i u primjeni rodno osviještenih regionalnih i lokalnih politika.

Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. Istanbulska konvencija, i dalje nije implementirana. Popratna izjava kojom se država kao potpisnica tog međunarodnog ugovora ogradila od "rodne ideologije", a zapravo od seksualnog odgoja i odgoja za ravnopravnost i nenasilje, ugrozila je temelje učinkovite prevencije ne samo obiteljskog nasilja, već i neželjenih trudnoća.

Reproduktivno nasilje u našem društvu službeno ne postoji, kao ni Nacionalni akcijski plan za zdravlje žena, unatoč masovnim svjedočanstvima o neadekvatnom medicinskom tretmanu žena. Reproduktivna prava su i dalje tabu tema iako je značajnom dijelu hrvatskog društva potrebna edukacija o odgovornom seksualnom ponašanju, a kontracepcija sve manje dostupna. Edukacija kao i kontracepcija  je posebno potrebna građanima i građankama slabijeg socioekonomska koji su nezaposleni, na minimalcu ili na ugovoru na određeno vrijeme koji se u slučaju trudnoće vjerojatno neće obnoviti.

U lošoj financijskoj situaciji koja je svakodnevica velikom broju ljudi u našem društvu, dijete predstavlja dodatne financijske izdatke i život na rubu siromaštva. Žene po porodu ostaju izvan tržišta rada i vrlo teško se ponovno u njega uključuju što ih s vremenom čini ekonomski ovisnima o partneru ako nemaju financijsku podršku šire obitelji. Financijski problemi u obiteljima često su uvaženi izgovori nasilnicima u sudskim procesima jer, uz prebacivanje fokusa žene s partnera na dijete po porodu, ugrožavaju stereotipnu rodnu ulogu muškarca kao središta obitelji i privređivača te ga dovode do "negativnog izražavanja nasilne prirode".

Političko vodstvo je preslika hijerarhije položaja unutar institucija pri čemu bi ministri i ministrice u pravednijem društvu bili pokretači/ce resora koji su im povjereni te uz prestiž i moć koji proizlaze iz njihove pozicije bili/e i nositelji(ce) najviše odgovornosti, dok bi rukovoditelji(ce) organizacija istom logikom snosili/e određenu odgovornost ovisno o poziciji u hijerarhiji. Ipak, živimo u toliko apsurdnom društvu koje ne poznaje odgovornost, ni kolektivnu, ni individualnu, ni političku jer ministri(ce) krive sustav kao imaginarnu strukturu, a sami ga definiraju i organiziraju.

Zato danas progovaramo o odgovornosti ministarstava obrazovanja, rada, pravosuđa i socijalnih politika. Progovaramo o sucima i sutkinjama, socijalnim radnicima i radnicama, ginekolozima i ginekologinjama, policajcima i policajkama, progovaramo o institucionalnoj diskriminaciji i nasilju nad ženama. Ženama koje su obrazovanije, a slabije plaćene. Ženama koje odrađuje dvije smjene, a društvo ne prepoznaje ni 100% vrijednosti jedne. Ženama koje se odlučuju na djecu bez socijalne zaštite i potpore države i kojima se preispituje autonomnost tijela te ženama koje i dalje trpe nasilje.

Posljednje

1. prosinca 2021.
Reakcija povodom ubojstva žene u Splitu

Povodom još jednog strašnog slučaja femicida koji se jučer dogodio u Splitu napominjemo kako partnersko i rodno uvjetovano nasilje nisu obiteljska svađa, a nasilje nije privatna stvar već ozbiljan problem i odgovornost čitavog društva. Pravobraniteljica kontinuirano ističe zabrinjavajući porast ubijenih žena. U odnosu na 2018. godinu, broj žena koje su ubili intimni partneri porastao je […]

Više
25. studenoga 2021.
NEON – NE! Online nasilju – nova platforma za podršku žrtvama online nasilja

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama koji obilježavamo danas, 25. studenog, udruga B.a.B.e. želi skrenuti pozornost na rastući problem online nasilja kojim su posebno pogođene žene te istaknuti da se one najčešće suočavaju s nerazumijevanjem i osudom okoline, zbog čega nasilje ne prijavljuju. Kako bismo potaknuli žrtve na prijavu online nasilja i omogućili […]

Više
15. listopada 2021.
Svjedočanstvo majke Mirjane o radu Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba - još jedan argumentirani slučaj naših korisnica

I ovo je dio našeg  „sustava za zaštitu djece“. Tako to zna izgledati u stvarnosti. Prizori koje ste uvodno vidjeli novinarski je snimak od 21. ožujka 2013. godine, a prikazuje pokušaj ovrhe (1, 2, 3), odnosno odvođenja djece od majke i smještanja u dom za nezbrinutu djecu. Taj dan svi su plakali. Djeca, majka, mi, […]

Više
VIJESTI
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram