20. srpnja 2010.

Pismo podrške članova/ica Savjeta za razvoj civilnog društva

Povodom prošlotjednih događanja u Zagrebu vezanih za Varšavsku ulicu, tijekom kojih je zbog pružanja nenasilnog otpora nastavku gradnje u Varšavskoj ulici uhićeno i pritvoreno oko 150 građana/ki asistencijom policije Gradskom uredu za prostorno uređenje, ovim putem kao članovi/ice Savjeta za razvoj civilnoga društva Vlade Republike Hrvatske, izražavamo snažno neslaganje s policijskim postupkom onemogućavanja izražavanja građanskog prosvjeda na prijavljenom i u potpunosti legalnom i legitimnom okupljanju.

Uhićivanjem i izricanjem mjera opreza zabrane približavanja prosvjednica/ka Varšavskoj ulici, policija je ugrozila temeljna građanska prava i slobode, primarno pravo na javno izražavanje mišljenja i pravo okupljanja, te sukladno time i pravo na javni prosvjed. Osim toga, policija derogira smisao i svrhu postojanja mjere opreza zabrane približavanja koja  je u  Prekršajni zakon uvedena isključivo radi zaštite žrtava obiteljskog nasilja. Smatramo kako je policija ovim postupkom prekoračila svoje ovlasti.

Kao članovi/ice Savjeta za razvoj civilnoga društva, ovim putem želimo izraziti negodovanje policijskim postupkom uhićivanja organiziranih građana/ki i time dublju legitimizaciju postojećeg niskog povjerenja građana/ki u funkcioniranje demokracije, demokratskih institucija i vjerovanja u mogućnost vlastitog utjecaja. To je istinska prepreka stvaranju poticajnog institucionalnog i društvenog okruženja za aktivno sudjelovanje građana u političkim procesima, a time i za demokratizaciju hrvatskog društva.

Izražavamo zabrinutost radi sve češće pojave uništavanja ili smanjivanja javnih prostora zbog realizacije privatnih projekata koji nemaju društvenu komponentu u vidu povećanja općeg dobra u društvu, s čim u vezi zagovaramo razvijanje održivih i provedivih javnih politika koje služe zadovoljavanju potreba građana i rješavanju otvorenih pitanja i problema, te iste moraju biti izrađene i provoditi se na principima sudjelovanja, otvorenosti i zajedničkog odlučivanja u suradnji sa građanima/kama. Uloga civilnoga društva ostvaruje se u otvorenom dijalogu, interakciji, suradnji, pa i partnerstvu s javnim i državnim institucijama. Usvajanje takve aktivne uloge građanki i građana, otvorenosti i javnosti kao temeljnih vrednota, znači i obvezu državnih i javnih institucija da osiguraju javni uvid u političke mjere i odluke još u procesu pripreme, tj. dok predstavnici organizacija civilnoga društva još mogu utjecati na njihov konačni oblik.

Kao članovi/ice Savjeta za razvoj civilnoga društva snažno podržavamo stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva i promicanje najviših vrednota iz članka 3. Ustava RH i držimo da su aktivni i odgovorni građani i aktivno civilno društvo nužni za djelotvornu demokraciju, snažniju zaštitu ljudskih prava i odgovornije funkcioniranje vlasti. Vjerujemo u izgradnju društveno-pravednih odnosa u kojima svaki akter nosi punu odgovornost prema sebi i drugima. Snažno podržavamo stalnu borbu za javni interes, borbu usmjerenu protiv eksploatacije prostora, upravljanja prostorom na štetu javnog interesa, te neodržive prostorne politike. Držimo nužnim i neizostavnim uključivati građane/ke u donošenje odluka na svim razinama, tako i onima koje se tiču  prostornog razvoja Zagreba ili drugih gradova i mjesta.

Smatramo da je nužno učiniti pozitivne promjene u okviru društvenog konteksta i političkog sustava kako bi se omogućilo kvalitetno građansko sudjelovanje na svim razinama te građanski neposluh kao oblik aktivnog izražavanja vlastita mišljenja. Vjerujemo kako je sudjelovanje građana najbolji pokazatelj uspješnosti demokratizacije i performanse pluralizma u hrvatskome društvu. Osim toga, građanski angažman treba shvatiti ozbiljno i u razvoju institucionalnih mehanizama civilnog nadzora policijskog djelovanja, kao i u demokratizaciji institucija na svim razinama.

Nijedan poseban interes ili vrednota ne može biti opravdanje za potiskivanje ostalih, bilo da to čini država ili drugi dionici civilnoga društva. Država, prema tome, treba osigurati ne samo neovisnost civilnoga društva u odnosu na državu, već i neovisnost i slobodu aktera civilnoga društva u odnosu jednih spram drugih.

Pozivamo sve odgovorne u postupku privođenja građana/ki kao i sve one odgovorne u sprječavanju izražavanja građanskog protesta izvedbi odluka koje narušavaju javni interes i javno dobro, da umanjenu štetu svojih postupaka i omoguće nesmetano građansko djelovanje u cilju zadovoljavanja općeg dobra.

 

Članovi/ice i zamjenici/e članova/ica Savjeta za razvoj civilnoga društva:

Slađana Novota (predsjednica) i Zvjezdana Schulz Vugrin, SMART - područje  - Demokratizacija, vladavina prava te razvoj obrazovanja

Katarina Pavić i Emina Bužinkić, Mreža mladih Hrvatske - područje - Djelovanje mladih

Suzana Kunac i Lana Vego, B.a.B.e. i Centar za mirovne studije - područje - Zaštita i promicanje ljudskih prava

Željka Leljak Gracin i Irma Popović, Zelena akcija - područje - Zaštita okoliša i održivi razvoj

Ljiljana Canjuga, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH - UDVDR RH - područje - Djelovanje udruga proizašlih iz Domovinskog rata

Jany Hansal, DEŠA - Dubrovnik/Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Dubrovačko-neretvanske županije - područje - Socijalna skrb

Snježana Ivčić i Ružica Lah, Koalicija udruga u zdravstvu - područje - Zaštita zdravlja i unaprjeđenje kvalitete življenja

Dejan Buvač, Savez udruga - Hrvatski sabor kulture - područje - Kultura

Jasna Malus Gorišek, Hrvatska zajednica tehničke kulture (HZTK) - područje - Tehnička kultura

 

 

Posljednje

22. rujna 2023.
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Obilježavanjem Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 22. rujna želimo opetovano skrenuti pažnju na problem nasilja kao na društveni problem kojim se narušavaju temeljna ljudska prava. U odnosu na društveni odnos prema nasilju nad ženama, možemo reći da se tijekom godina percepcija mijenja pa se obiteljsko nasilje više ne doživljava isključivo kao „privatna stvar“, […]

Više
13. rujna 2023.
FRA objavio Izvještaj “Temeljna prava starijih osoba: osiguravanje pristupa javnim uslugama u digitalnom društvu”

Javne usluge u online formatu omogućavaju lakši pristup socijalnim davanjima i pronalaženju potrebnih informacija. Međutim stariji ljudi ponekad nemaju dovoljno digitalnih vještina koje su potrebne da bi se služili javnim informacijama na internetu. To predstavlja potencijalnu zapreku ostvarivanju njihovih temeljnih prava. Europska agencija za temeljna prava (FRA) upozorava da ih to dovodi u nepovoljnu situaciju […]

Više
15. lipnja 2023.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad starijim osobama

Na današnji dan obilježava se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad starijim osobama, pri čemu ukazujemo na važnost zaštite starijih osoba te se usmjeravamo na osvještavanje problema s kojima se starije osobe suočavaju. 2011. godine Ujedinjeni su narodi rezolucijom 66/127 ukazali na važnost osvješćivanja o zlostavljanju starijih osoba kao kršenju njihovih osnovnih ljudskih prava, slijedom […]

Više
6. lipnja 2023.
Otvoreni dijalozi s predstavnicama organizacija civilnog društva

U sklopu projekta puSHEd – protect, understand, support; help the elderly održana su dva otvorena dijaloga s predstavnicama organizacija civilnog društva. Cilj dijaloga bio je razmijeniti iskustva i primjere dobrih praksi u radu sa starijim osobama žrtvama nasilja, podijeliti izazove s kojima se susrećemo kao i razmijeniti ideje, a sve u duhu širenja područja intersekcionalne […]

Više
VIJESTI
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram