20. srpnja 2010.

Pismo podrške članova/ica Savjeta za razvoj civilnog društva

Povodom prošlotjednih događanja u Zagrebu vezanih za Varšavsku ulicu, tijekom kojih je zbog pružanja nenasilnog otpora nastavku gradnje u Varšavskoj ulici uhićeno i pritvoreno oko 150 građana/ki asistencijom policije Gradskom uredu za prostorno uređenje, ovim putem kao članovi/ice Savjeta za razvoj civilnoga društva Vlade Republike Hrvatske, izražavamo snažno neslaganje s policijskim postupkom onemogućavanja izražavanja građanskog prosvjeda na prijavljenom i u potpunosti legalnom i legitimnom okupljanju.

Uhićivanjem i izricanjem mjera opreza zabrane približavanja prosvjednica/ka Varšavskoj ulici, policija je ugrozila temeljna građanska prava i slobode, primarno pravo na javno izražavanje mišljenja i pravo okupljanja, te sukladno time i pravo na javni prosvjed. Osim toga, policija derogira smisao i svrhu postojanja mjere opreza zabrane približavanja koja  je u  Prekršajni zakon uvedena isključivo radi zaštite žrtava obiteljskog nasilja. Smatramo kako je policija ovim postupkom prekoračila svoje ovlasti.

Kao članovi/ice Savjeta za razvoj civilnoga društva, ovim putem želimo izraziti negodovanje policijskim postupkom uhićivanja organiziranih građana/ki i time dublju legitimizaciju postojećeg niskog povjerenja građana/ki u funkcioniranje demokracije, demokratskih institucija i vjerovanja u mogućnost vlastitog utjecaja. To je istinska prepreka stvaranju poticajnog institucionalnog i društvenog okruženja za aktivno sudjelovanje građana u političkim procesima, a time i za demokratizaciju hrvatskog društva.

Izražavamo zabrinutost radi sve češće pojave uništavanja ili smanjivanja javnih prostora zbog realizacije privatnih projekata koji nemaju društvenu komponentu u vidu povećanja općeg dobra u društvu, s čim u vezi zagovaramo razvijanje održivih i provedivih javnih politika koje služe zadovoljavanju potreba građana i rješavanju otvorenih pitanja i problema, te iste moraju biti izrađene i provoditi se na principima sudjelovanja, otvorenosti i zajedničkog odlučivanja u suradnji sa građanima/kama. Uloga civilnoga društva ostvaruje se u otvorenom dijalogu, interakciji, suradnji, pa i partnerstvu s javnim i državnim institucijama. Usvajanje takve aktivne uloge građanki i građana, otvorenosti i javnosti kao temeljnih vrednota, znači i obvezu državnih i javnih institucija da osiguraju javni uvid u političke mjere i odluke još u procesu pripreme, tj. dok predstavnici organizacija civilnoga društva još mogu utjecati na njihov konačni oblik.

Kao članovi/ice Savjeta za razvoj civilnoga društva snažno podržavamo stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva i promicanje najviših vrednota iz članka 3. Ustava RH i držimo da su aktivni i odgovorni građani i aktivno civilno društvo nužni za djelotvornu demokraciju, snažniju zaštitu ljudskih prava i odgovornije funkcioniranje vlasti. Vjerujemo u izgradnju društveno-pravednih odnosa u kojima svaki akter nosi punu odgovornost prema sebi i drugima. Snažno podržavamo stalnu borbu za javni interes, borbu usmjerenu protiv eksploatacije prostora, upravljanja prostorom na štetu javnog interesa, te neodržive prostorne politike. Držimo nužnim i neizostavnim uključivati građane/ke u donošenje odluka na svim razinama, tako i onima koje se tiču  prostornog razvoja Zagreba ili drugih gradova i mjesta.

Smatramo da je nužno učiniti pozitivne promjene u okviru društvenog konteksta i političkog sustava kako bi se omogućilo kvalitetno građansko sudjelovanje na svim razinama te građanski neposluh kao oblik aktivnog izražavanja vlastita mišljenja. Vjerujemo kako je sudjelovanje građana najbolji pokazatelj uspješnosti demokratizacije i performanse pluralizma u hrvatskome društvu. Osim toga, građanski angažman treba shvatiti ozbiljno i u razvoju institucionalnih mehanizama civilnog nadzora policijskog djelovanja, kao i u demokratizaciji institucija na svim razinama.

Nijedan poseban interes ili vrednota ne može biti opravdanje za potiskivanje ostalih, bilo da to čini država ili drugi dionici civilnoga društva. Država, prema tome, treba osigurati ne samo neovisnost civilnoga društva u odnosu na državu, već i neovisnost i slobodu aktera civilnoga društva u odnosu jednih spram drugih.

Pozivamo sve odgovorne u postupku privođenja građana/ki kao i sve one odgovorne u sprječavanju izražavanja građanskog protesta izvedbi odluka koje narušavaju javni interes i javno dobro, da umanjenu štetu svojih postupaka i omoguće nesmetano građansko djelovanje u cilju zadovoljavanja općeg dobra.

 

Članovi/ice i zamjenici/e članova/ica Savjeta za razvoj civilnoga društva:

Slađana Novota (predsjednica) i Zvjezdana Schulz Vugrin, SMART - područje  - Demokratizacija, vladavina prava te razvoj obrazovanja

Katarina Pavić i Emina Bužinkić, Mreža mladih Hrvatske - područje - Djelovanje mladih

Suzana Kunac i Lana Vego, B.a.B.e. i Centar za mirovne studije - područje - Zaštita i promicanje ljudskih prava

Željka Leljak Gracin i Irma Popović, Zelena akcija - područje - Zaštita okoliša i održivi razvoj

Ljiljana Canjuga, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH - UDVDR RH - područje - Djelovanje udruga proizašlih iz Domovinskog rata

Jany Hansal, DEŠA - Dubrovnik/Društvo distrofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjelesnih invalida Dubrovačko-neretvanske županije - područje - Socijalna skrb

Snježana Ivčić i Ružica Lah, Koalicija udruga u zdravstvu - područje - Zaštita zdravlja i unaprjeđenje kvalitete življenja

Dejan Buvač, Savez udruga - Hrvatski sabor kulture - područje - Kultura

Jasna Malus Gorišek, Hrvatska zajednica tehničke kulture (HZTK) - područje - Tehnička kultura

 

 

Posljednje

8. rujna 2021.
Reakcija na navode koji se pojavljuju u seriji članaka novinarke Jelene Jindre na portalu H-Alter pod nazivom “Sustav za zaštitu ili za zlostavljanje djece?”

U svojem svakodnevnom radu svjedočimo tome da se žrtve često boje prijaviti nasilje, a rastući razlog strahu od prijave upravo je i strah da će ih institucije optužiti za “otuđenje” i oduzeti im dijete ako se/ga pokušaju zaštititi od nasilnika. U zadnja dva mjeseca na portalu H-alter izašla je serija članaka novinarke Jelene Jindre pod […]

Više
7. rujna 2021.
Fotkaj, snimi, objavi: Jutros sam stala!

Mreža "4. smjena - nevidljivi rad" čiji je fokus usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca pokreće kampanju #JutrosSamStala kojoj je cilj osvijestiti javnost o svakodnevnom neplaćenom kućanskom radu koji se smatra „ženskim“.  Peglanje, čišćenje, kuhanje, pranje odjeće, planiranje, briga o djeci... Što bi se dogodilo da žene stanu s kućanskim poslovima? Kaos? Tko […]

Više
6. rujna 2021.
Održan treći trening za jačanje kapaciteta mreže „4. smjena – nevidljivi rad“

Stvaranje i promicanje adekvatnih uvjeta za usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca postao je nužan preduvjet za unapređenje položaja žena na tržištu rada, stvaranje uvjeta za ostvarenje potpune rodne ravnopravnosti te suzbijanje ekonomskog nasilja prema ženama, koje je često direktno povezano s nemogućnošću žena da uspješno usklade poslovni život i brigu o zavisnim […]

Više
VIJESTI
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram