21. prosinca 2010.

Vesna Teršelič prva dobitnica povelje Diana Budisavljević

Nagradu Diana Budisavljević, Srpsko narodno vijeće po prvi puta dodjeljuje za predanost humanizmu. Dugogodišnji rad u antiratnim kampanjama,  na izgradnji mira, ustrajno zalaganje za sjećanje na žrtve rata kao i inzistiranje na suočavanju svih zaraćenih strana s počinjenim zločinima, osigurali su  Vesni Teršelič ovo vrijedno priznanje.

Diana Budisavljević (Innsbruck, 15. siječnja 1891. - Innsbruck, 20. kolovoza 1978.)  bila je hrvatska humanitarka i nezavisna socijalna aktivistica.
Tijekom Drugog svjetskog rata u razdoblju od 1941. do 1945. potaknula i organizirala spašavanje iz ustaških koncentracijskih logora, sudjelovala u zbrinjavanju te vodila sustavne podatke o oko 12.000, uglavnom srpske djece te njihovih majki s područja Korduna i Kozare.
Rodila se i školovala u Innsbrucku, Austrija. Nakon završene srednje škole udala se za dr. med. Julija Budisavljevića te se s njim 1919. preselila u Zagreb. Po osnutku Medicinskog fakulteta dr. Budisavljević je zasnovao Zavod za kirurgiju te je imenovan profesorom kirurgije.
Saznavši za stradanje srpskih žena i djece u ustaškom logoru Loborgrad, u jesen 1941., Diana Budisavljević sa skupinom suradnika organizira "Akciju Diane Budisavljević" kako ju je sama nazvala.
Akcija se sastojala od skupljanja i slanja pomoći u novcu, hrani, odjeći i lijekovima zatočenim ženama i djeci u logorima Loborgrad, Gornja Rijeka, Stara Gradiška, Jasenovac, Mlaka i Jablanac; zatim od izvlačenja i prijevoza majki i djece iz logora; dalje, od udomljavanja nezbrinute logoraške djece u zagrebačke, jastrebarske i sisačke obitelji, kao i u dječje domove i bolnice te prikupljanju pomoći za njihovo uzdržavanje. Osim toga, vodila je sustavnu i složenu kartoteku evidencije djece što je omogućilo njihovo ponovno spajanje s majkama i očevima koji su bili slani na prisilni rad u Njemačku. Osim brige za goli život i preživljavanje, Diana Budisavljević je nastojala sačuvati identitet djece i tako omogućiti njihov povratak obiteljima.

Svjedočanstvo o svom djelovanju kao i o stravičnom ustaškom teroru nad srpskim ženama i djecom, pretočila je u dnevnik koji započinje 23. listopada 1941., a završava 7. veljače 1947. Dnevnik svjedoči o njezinoj izuzetnoj hrabrosti, upornosti, humanosti i nesebičnosti. Brigom Dianine unuke, psihologinje dr. Silvije Szabo, sačuvana je dokumentacija i dnevnik na osnovu kojih je Hrvatski državni arhiv izdao knjigu "Dnevnik Diane Budisavljević" 2003. godine.
Odmah po oslobođenju, u svibnju 1945. godine, a na zahtjev Ministarstva socijalne politike, odnosno Odjeljenja zaštite naroda (OZNA-e), kartoteke s podacima o logoraškoj djeci i roditeljima morala je predati vlastima.
Suradnici Diane Budisavljević: Marko Vidaković, Đuro Vukosavljević, Kamilo Bresler, Ivanka Džakula, Dragica Habazin, Jana Koch, Tatjana Marinić, Vera Černe, Branko Dragišić, Ljubica Becić itd

Posljednje

8. rujna 2021.
Reakcija na navode koji se pojavljuju u seriji članaka novinarke Jelene Jindre na portalu H-Alter pod nazivom “Sustav za zaštitu ili za zlostavljanje djece?”

U svojem svakodnevnom radu svjedočimo tome da se žrtve često boje prijaviti nasilje, a rastući razlog strahu od prijave upravo je i strah da će ih institucije optužiti za “otuđenje” i oduzeti im dijete ako se/ga pokušaju zaštititi od nasilnika. U zadnja dva mjeseca na portalu H-alter izašla je serija članaka novinarke Jelene Jindre pod […]

Više
7. rujna 2021.
Fotkaj, snimi, objavi: Jutros sam stala!

Mreža "4. smjena - nevidljivi rad" čiji je fokus usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca pokreće kampanju #JutrosSamStala kojoj je cilj osvijestiti javnost o svakodnevnom neplaćenom kućanskom radu koji se smatra „ženskim“.  Peglanje, čišćenje, kuhanje, pranje odjeće, planiranje, briga o djeci... Što bi se dogodilo da žene stanu s kućanskim poslovima? Kaos? Tko […]

Više
6. rujna 2021.
Održan treći trening za jačanje kapaciteta mreže „4. smjena – nevidljivi rad“

Stvaranje i promicanje adekvatnih uvjeta za usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca postao je nužan preduvjet za unapređenje položaja žena na tržištu rada, stvaranje uvjeta za ostvarenje potpune rodne ravnopravnosti te suzbijanje ekonomskog nasilja prema ženama, koje je često direktno povezano s nemogućnošću žena da uspješno usklade poslovni život i brigu o zavisnim […]

Više
VIJESTI
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram