19. siječnja 2011.

Zaključci s Međunarodne / regionalne konferencija o suzbijanju diskriminacije

  • · Analiza stanja

- u svim promatranim zemljama postoje neki zajednički izazovi u prvom periodu provedbe novih zakona o suzbijanju diskriminacije;

- malo je sudske prakse u području suzbijanja diskriminacije;

- nedostatna statistika – treba odrediti središnje mjesto pohranjivanja podataka, usuglasiti metodologiju praćenja i obratiti pažnju na povjerljivost podataka;

- generalno je slaba informiranost građana o zakonskom okviru, a posebno tijelima za suzbijanje diskriminacije te ulozi umješača;

- postoje strukturni problemi u državnome aparatu koji perpetuiraju diskriminaciju (BiH, izborni zakon);

- potrebna je sustavnija i kontinuirana veza između civilnoga sektora i središnjeg državnoga tijela za suzbijanje diskriminacije, ali je potrebna i aktivnija uloga OCD u ovome području (udružna tužba, umješač i ostale policy aktivnosti);

- postoji veza između Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći i Zakona o suzbijanju diskriminacije (mali broj korisnika Zakona o BPP i time manji broj tužbi za diskriminaciju s obzirom na marginalizirane skupine koje su najčešće objekt diskriminacije). Preporučuju se izmjene postojećih Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći;

- problematičnost konzultacijskog procesa u Izmjenama i dopunama zakona o suzbijanju diskriminacije: relevantni dionici, kao što je Ured pučkoga pravobranitelja, nisu informirani o tome u kojoj je fazi dorade zakona o suzbijanju diskriminacije, a sastanci povjerenstva za izmjene i dopune zakona nisu nastavljeni;

- u slučaju hrvatskoga Zakona o suzbijanju diskriminacije prepoznati su sljedeći problemi koji mogu biti predmet izmjena: neodređenost nekih od osnova diskriminacije – potrebno definiranje i ostavljanje liste otvorenom; velik broj iznimaka te problematičnost nekih od njih ( 8,9, 10), dok neke nedostaju (npr. progresivno oporezivanje); postoji praznina između kaznenoga zakonodavstva i Zakona o suzbijanju diskriminacije, nepostojanje sankcije u svim slučajevima kada se ne odgovara/ne dostavljaju podaci Pučkome pravobranitelju;

- u slučaju provedbe hrvatskoga Zakona o suzbijanju diskriminacije iz izvješća Pučkoga pravobranitelja, kao i izvještaja OCD, razvidno je da su dominantne osnove diskriminacije u proteklome razdoblju: spol, invaliditet i etnicitet.

 

  • · Koraci koji će se poduzeti / preporuke

- Kuće ljudskih prava i HPC de, u suradnji, organizirati dodatnu edukaciju s pravnim ekspertima za OCD, a na temu udružne tužbe i umješača;

- Kuće ljudskih prava u suradnji s organizatorima konferencije, prikupit de podatke o svim projektima koje se u području suzbijanja diskriminacije trenutno u Hrvatskoj provode od strane aktera civilnoga društva i organizirati inicijalni sastanak, kako bi se aktivnosti bolje koordinirale;

- Kuće ljudskih prava Zagreb, Kuće ljudskih prava Sarajevo i Helsinški komitet Srbije zajedničkim će se priopćenjem obratiti javnosti i relevantnim institucijama na temu uspostavljanja kontinuirane suradnje u području suzbijanja diskriminacije. Kuće ljudskih prava Sarajevo već priprema projekt u kojem de navedene organizacije raditi kao partneri;

- pozivaju se OCD da što više koriste Zakon o suzbijanju diskriminacije, posebno mogućnost udružne tužbe. Udružne tužbe je važno podizati, iako nismo 100% sigurni  da će proći, a sve kako bi se razvila sudska praksa. Također se preporuča istovremeno podnošenje i privatne i udružne tužbe. Prilikom podizanja tužbi važno je pozivati se na prakse ECHR i ECJ. U tom smislu potrebno je prevoditi presude ECHR, tj. apelirati na Ministarstvo pravosuđa da se iste brže prevode, makar u nekoliko prvih dana nakon presude da se prevede sažetak presude;

- Udruge koje žele podizati udružne tužbe trebale bi u svoje Statute ugraditi aktivnost "zaštita prava na jednako postupanje" kako tužbe ne bi bilo odbačene iz formalnih razloga;

- organizatori konferencije uputiti de službeni dopis nadležnim tijelima kako bi saznali u kojoj su fazi izmjene i dopune Zakona o suzbijanju diskriminacije te pozvali na otvaranje procesa donošenja Zakona svim zainteresiranim dionicima.

  • · Zaključci oko suradnje OCD sa Uredom Pučkog pravobranitelja

Suradnja središnjih tijela za suzbijanje diskriminacije i OCD:

-Suradnja između središnjega tijela za suzbijanje diskriminacije, posebnih pravobraniteljstava i OCD može se odvijati i treba nadalje razvijati na sljedećim razinama: suradnja i razmjena informacija o konkretnim individualnim slučajevima, razmjena opisa slučajeva i studija slučajeva, aktivnosti na policy razini (edukacije, zagovaranje, osvješćivanje javnosti), ukazivanje na diskriminatorne odredbe zakona i propisa, kao i diskriminatorne prakse, vođenje statistika o slučajevima diskriminacije;

-U vezi s vođenjem statistike o slučajevima diskriminacije, potrebno je izraditi zajednički protokol/obrazac za praćenje prijava u adekvatno kapacitiranim OCD i PP. U tu de svrhu Centar za ljudska prava organizirati zajednički sastanak OCD, sindikalnih središnjica, HUP i Ureda PP te posebnih pravobraniteljica;

-Rezultat toga bit će – zajednički obrazac praćenja slučajeva diskriminacije – bit će distribuiran regionalnim sudionicima/ama konferencije;

- Predloženo je također, u hrvatskome slučaju, će se nekim od zakona riješi uloga Pučkoga pravobranitelja kao središnjega tijela u suzbijanju diskriminacije i kao umješača – sui generis, čime bi se osiguralo stvaranje baze podataka (sustava obavješćivanja) svih slučajeva na sudovima, te informacija u kojoj je fazi slučaj.

Posljednje

8. rujna 2021.
Reakcija na navode koji se pojavljuju u seriji članaka novinarke Jelene Jindre na portalu H-Alter pod nazivom “Sustav za zaštitu ili za zlostavljanje djece?”

U svojem svakodnevnom radu svjedočimo tome da se žrtve često boje prijaviti nasilje, a rastući razlog strahu od prijave upravo je i strah da će ih institucije optužiti za “otuđenje” i oduzeti im dijete ako se/ga pokušaju zaštititi od nasilnika. U zadnja dva mjeseca na portalu H-alter izašla je serija članaka novinarke Jelene Jindre pod […]

Više
7. rujna 2021.
Fotkaj, snimi, objavi: Jutros sam stala!

Mreža "4. smjena - nevidljivi rad" čiji je fokus usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca pokreće kampanju #JutrosSamStala kojoj je cilj osvijestiti javnost o svakodnevnom neplaćenom kućanskom radu koji se smatra „ženskim“.  Peglanje, čišćenje, kuhanje, pranje odjeće, planiranje, briga o djeci... Što bi se dogodilo da žene stanu s kućanskim poslovima? Kaos? Tko […]

Više
6. rujna 2021.
Održan treći trening za jačanje kapaciteta mreže „4. smjena – nevidljivi rad“

Stvaranje i promicanje adekvatnih uvjeta za usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca postao je nužan preduvjet za unapređenje položaja žena na tržištu rada, stvaranje uvjeta za ostvarenje potpune rodne ravnopravnosti te suzbijanje ekonomskog nasilja prema ženama, koje je često direktno povezano s nemogućnošću žena da uspješno usklade poslovni život i brigu o zavisnim […]

Više
VIJESTI
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram