11. ožujka 2011.

Sudačka mreža

Udruga Sudačka mreža ovlaštena je za pružanje primarne besplatne pravne pomoći na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Krapinsko-zagorske županije. Besplatna pravna pomoć je način olakšavanja pristupa sudu i drugim tijelima koja odlučuju o pravima i obvezama hrvatskih državljana i stranaca na način da troškove u cijelosti ili djelomično snosi Republika Hrvatska, uzimajući u obzir njihov materijalni položaj i okolnost da ne bi mogli ostvariti to pravo bez ugrožavanja svojeg uzdržavanja i uzdržavanja članova svojeg kućanstva (čl. 2. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći).

Besplatna pravna pomoć od strane udruge registrirane u Ministarstvu pravosuđa znači da građani mogu dobiti isključivo primarnu pravnu pomoć koja uključuje:

  • pravni savjet
  • opću pravnu informaciju
  • pravnu pomoć u sastavljanju pismena pred tijelima uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti
  • zastupanje u upravnim stvarima
  • pravnu pomoć u mirnom izvansudskom rješavanju sporova
  • zastupanje pred Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama, ako je u skladu s međunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela

Da bi građani ostvarili pravo na pružanje besplatne pravne pomoći moraju ispuniti Zahtjev za odobravanje besplatne pravne pomoći te ga predati nadležnom  uredu državne uprave, koji im nakon prihvaćanja zahtjeva izdaje Uputnicu koju građani predaju ovlaštenoj udruzi ili odvjetniku koji će im pružiti besplatnu pravnu pomoć. Kada se radi o zastupanju pred sudom ili izradi podnesaka u sudskom postupku, pružatelj besplatne pravne pomoći mora biti iz reda odvjetnika. Ako zahtjev nije odobren ili je odobren u vrijednosti manjoj od punog iznosa pravne pomoći, podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu Ministarstvu pravosuđa.

Tko može dobiti besplatnu pravnu pomoć?

  • korisnik nekog oblika socijalne skrbi
  • korisnik opskrbnine (prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata)
  • građani slabijeg imovnog stanja
  • djeca u postupcima za uzdržavanje
  • žrtve kažnjivih djela
  • azilanti i druge osobe pod zaštitom

Zahtjev za odobravanje pravne pomoći podnosi se u pisanom obliku neposredno ili preporučenom poštanskom pošiljkom nadležnom uredu ili ispostavi državne uprave prema mjestu prebivališta (boravišta) podnositelja zahtjeva.
Zahtjev za odobravanje besplatne pravne pomoći podnosi se na obrascu koji sadrži podatke o imovnom stanju podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva, izjavu (ZOBPP-izjava) podnositelja zahtjeva o materijalnoj i kaznenoj odgovornosti za točnost navedenih podataka te izjave podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegovog kućanstva o dozvoljavanju uvida u sve podatke o njihovoj imovini i dohotku.

Obrazac zahtjeva za odobravanje besplatne pravne pomoći (ZOBPP-1) sadrži sljedeće podatke:

 

  • Podaci o podnositelju zahtjeva.
  • Upisuju se podaci o pravnoj stvari za koju se pravna pomoć traži te se treba naznačiti i vrsta pravne pomoći koja se traži sa da ili ne (zaokružuje se pripadajući odgovor). Moguće je izabrati samo jednu vrstu pravne pomoći.
  • Posebni slučajevi odobravanja pravne pomoći prilažu potvrdu kojom dokazuju činjenicu da su korisnici opskrbnine prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ili da su korisnici nekog od oblika socijalne skrbi, odnosno azilanti.
  • Podaci o članovima kućanstva podnositelja zahtjeva. Upisuju se podaci o imovnom stanju podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova kućanstva.

 Tekst preuzet s internetskih stranica Sudačke mreže   www.sudacka-mreza.hr

Posljednje

22. rujna 2021.
Empatija sada! Uručenje pisma još jedne Laure premijeru Plenkoviću

Predstavnice udruge B.a.B.e. danas su se okupile uoči početka konferencije „Integrirani pristup u borbi protiv nasilja nad ženama i u obitelji“, ispred hotela Westin gdje je predstavnica udruge Bojana Guberac pročitala anonimno pismo jedne od Laura (čiji podaci su nam poznati) – žene žrtve nasilja u obitelji koja nam se obratila za pomoć i kojoj na […]

Više
8. rujna 2021.
Reakcija na navode koji se pojavljuju u seriji članaka novinarke Jelene Jindre na portalu H-Alter pod nazivom “Sustav za zaštitu ili za zlostavljanje djece?”

U svojem svakodnevnom radu svjedočimo tome da se žrtve često boje prijaviti nasilje, a rastući razlog strahu od prijave upravo je i strah da će ih institucije optužiti za “otuđenje” i oduzeti im dijete ako se/ga pokušaju zaštititi od nasilnika. U zadnja dva mjeseca na portalu H-alter izašla je serija članaka novinarke Jelene Jindre pod […]

Više
7. rujna 2021.
Fotkaj, snimi, objavi: Jutros sam stala!

Mreža "4. smjena - nevidljivi rad" čiji je fokus usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca pokreće kampanju #JutrosSamStala kojoj je cilj osvijestiti javnost o svakodnevnom neplaćenom kućanskom radu koji se smatra „ženskim“.  Peglanje, čišćenje, kuhanje, pranje odjeće, planiranje, briga o djeci... Što bi se dogodilo da žene stanu s kućanskim poslovima? Kaos? Tko […]

Više
VIJESTI
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram