29. listopada 2011.

Konferencija u Briselu

WIDE - Globalizacija rodne ravnopravnosti i socijalne pravde i CRTDA - Kolektiv za razvojna istraživanja i  treninge - Akcija organizirali su konferenciju u Briselu (26.-28.10.2011.) na kojoj se razgovoralo o tome što su ženama donijele revolucije i pokreti u zemljama Srednjeg istoka i Sjeverne Afrike (geopolitički MENA).  Financijski su ih podržali HIVOS (nizozemski Humanistički institut za razvojnu suradnju) i Cordaid (nizozemska Katolička organizacija za razvojnu i humanitarnu pomoć). U radu konferencije sudjelovalo je stotinu žena iz čitavog svijeta.

Sabah Al Hallat (Sirija), Asma Khader (Jordan), Nadia Ait Zai (Alžir), kao i sve druge panelistice iz zemalja za koje se danas pri opisu političkih događanja u proteklom razdoblju koristi sintagma "arapsko/a proljeće/a" jednoglasno su zaključile kako za žene ovaj naziv nema značenja jer cvjetovi i plodovi koje donosi ovo godišnje doba ženama ostaju uskraćeni unatoč jednakomjernom i bezrezervnom uključivanju u pobunu protiv autoritarnih režima. Aktivistkinja iz Bahraina nije uspjela ishoditi dozvolu za dolazak, a njezina je zemlja jedna od onih u kojima žene doživljavaju brutalna silovanja, prisline testove djevičanstva, mučenja i zatvaranja.

Žene su se bezrezervno uključile i negdje i povele sveopći bunt protiv dugogodišnje represije koju su trpjeli građani/ke, ali su nakon sveopćeg oduševljenja i svrgavanja diktatora uglavnom najglasnije fundamentalističke religijske skupine kojima je jedna od prvih zadaća potisnuti žene iz javne sfere i promovirati tradicionalne "vrijednosti" - u Libiji se već najavljuje vraćanje poligamije, slavi se šerijatski zakon, u Tunisu  na izborima pobijedila islamistička stranka...

Panelistice iz Irana, Poljske i Hrvatske govorile su o svojim iskustvima i pokušale pojasniti što su naučile na vlastitu iskustvu. Mahnaz Afkhami iz Irana pojasnila je kako su žene i svi slobode i demokracije željni ljudi bili prevareni nakon revolucije u Iranu i svrgavanja šaha - čitala je izvatke iz govora  ajatolaha Homeinija u kojima novinarima govori kako ga vlast ne zanima, kako samo želi sudjelovati s narodom u revoluciji. Misli da se danas ljudi boje previranja jer misle da mi se povijest mogla ponoviti i Iranu donijeti još nevolja i autokracije nego što je danas trpe. Aleksandra Solik opisala je zanos žena kada su zajedno sa Solidarnošću krenule u borbu za demokratsku Poljsku. Nakon uspostavljanja nove vlasti u Poljskoj prvo su se žene i njihova reproduktivna prava našle na udaru - naravno. Hrvatsko iskustvo pokušala sažeti Sanja Sarnavka - većina hrvatskih feministkinja i borkinja za ljudska prava nije se dala zavesti nacionalnim zanosom i pričom o samostalnoj i demokratskoj Hrvatskoj u kojoj će sve i svi biti sretni. Od začetka se vodila borba za priznavanje ženskih ljudskih prava pa su dugo vremena ženske organizacije bile držane neprijateljicama domovine. Utjecaj Katoličke crkve od prvog su dana pokušale umanjiti promicanjem međunarodnih standarda (konvencija i rezolucija). Uspjele su do danas zadržati pravo na pobačaj legalnim iako ta priča nikada nije zauvijek završena jer svakom prigodom vrh Crkve zahtijeva nanovo promjenu stava države. Ljuti neprijatelji u vrijeme rata, predstavnici gotovo svih crkava i religija na ovim prostorima stvorili su čak koaliciju i zajednički tražili ograničavanje reproduktivnih prava žena. U Hrvatskoj je iskustvo nakon 2. svjetskog rata, s parolama Komunističke partije prema kojima je žensko pitanje zauvijek riješeno i priča o ravnopravnosti posve suvišna,  usuprot stvarnosti koju su žene živjele, uzrokovala drugačiju reakciju od one u Poljskoj. Istraživanje Rajke Polić iz 1986., recimo, pokazalo je kako u svim udžbenicima povijesti  za više razrede osnovnih škola slikovni prikazi  predstavljaju 3827 muških likova, 600 konja i 274 ženska lika (uključujući skulpture i likove iz mitologije). Feministkinja Lydia Sklevicky u svojim je briljantnim i britkim tekstovima  (zbirka tekstova koje je priredila Dunja Rihtman Auguštin nazvana je Konji, žene, ratovi, Ženska infoteka, 1996.) pita se opravdano zbog čega žene kao povijesni subjekti ostaju "nevidljive" u kolektivnom sjećanju i povijesnoj znanosti, a njihovo mjesto u povijesti prazno.

Uloga međunarodne zajednice, odnosno moćnih unutar nje, preispitivana je u jednom od panela. MENA je geopolitički izuzetno značajno područje (oko 60% naftnih i 45% rezervi prirodnog plina) pa je uočljivo kako se vrlo probrano puštaju informacije u medije jer se ne žele ugroziti pregovori koji donose veliki profit i s najreakcionarnijim snagama koje sudjeluju u prevratima. Strava koja se događa u Bahrainu, recimo, ostaje malo poznata javnosti - silovanja žena, prisilni testovi nevinosti, sveopće nasilje.

Optimizmom i nepokolebljivom predanošću sudionice su razgalile Esraa Abdel Fatah, jedna od mladih žena koja je pokrenula preko Facebooka sveopći protest u Egiptu,  te Chus Gonzalez Garcia, femistkinja aktivna u španjolskom pokretu 15. maj.  Iako su prvo bile slavljene, a potom su shvatile kako ih se gura u pozadinu samo zato što su žene, uvjerene su da će uspjeti upornim radom promijeniti odnose i izboriti se za ravnopravnost žena u svojim državama.

Prisutnost nekoliko fondacija koje već desetljećima pomažu ženske pokrete - UN Women, Mama Cash, Global Fund for Women, Hivos - daje nadu kako će se nastaviti podupirati sve one koji imaju viziju pravednijeg društva u kojem se neće strukturalno i sustavno diskriminirati pola svjetske populacije samo zbog njihova spola.

Poruka konferencije: diskriminacija žena - ne prolazi!

 

 

Posljednje

3. lipnja 2022.
Započeo projekt puSHEd

Dana 1. lipnja 2022. godine započela je provedba projekta puSHEd – Protect, Understand, Support: Help the Elderly. Projekt provodi udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Domom Duga Zagreb i Zakladom zajednički put te uz podršku Pučke pravobraniteljice, Udruge za podršku žrtvama i svjedocima i Europske socijalne mreže. Cilj projekta je prevencija i suzbijanje rodno uvjetovanog […]

Više
2. lipnja 2022.
B.a.B.e. i Agencija za elektroničke medije pokrenuli nacionalnu kampanju osvještavanja o online nasilju prema ženama

Udruga B.a.B.e. i Agencija za elektroničke medije tijekom lipnja provodit će kampanju osvještavanja javnosti o rodno uvjetovanom online nasilju prema ženama. Središnji dio kampanje čine video i radijski spotovi te billboard plakati kojima se želi upozoriti na „posljedicu“ objavljivanja intimnih snimki bez pristanka, koja je za počinitelje - i do tri godine kazne zatvora. Video […]

Više
24. svibnja 2022.
Održana završna konferencija u sklopu projekta „Savjetom i razgovorom protiv nasilja i socijalne isključenosti“

Dana 18. svibnja 2022. godine održana je završna konferencija u sklopu projekta udruge B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. pod nazivom „Savjetom i razgovorom protiv nasilja i socijalne isključenosti“. Konferencija je održana na adresi Franje Petračića 6 (HUB385) s početkom u 10 sati i registracijom sudionika te je trajala do 13 sati, nakon čega je uslijedio […]

Više
23. svibnja 2022.
Studijski posjet Švedskoj u sklopu projekta „Savjetom i razgovorom protiv nasilja i socijalne isključenosti“

U sklopu projekta „Savjetom i razgovorom protiv nasilja i socijalne isključenosti“, a u cilju razmjene znanja i iskustva sa srodnim organizacijama i institucijama, organizirale smo studijski posjet u Švedsku. Studijski posjet trajao je tri dana za vrijeme kojih smo posjetile 4 organizacije u Stockholmu.   1000 Möjligheter ili „1000 Mogućnosti“ je organizacija osnovana s ciljem […]

Više
VIJESTI
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram