babe@babe.hr
+385 1 4663 666

29. listopada 2011.

Konferencija u Briselu

WIDE - Globalizacija rodne ravnopravnosti i socijalne pravde i CRTDA - Kolektiv za razvojna istraživanja i  treninge - Akcija organizirali su konferenciju u Briselu (26.-28.10.2011.) na kojoj se razgovoralo o tome što su ženama donijele revolucije i pokreti u zemljama Srednjeg istoka i Sjeverne Afrike (geopolitički MENA).  Financijski su ih podržali HIVOS (nizozemski Humanistički institut za razvojnu suradnju) i Cordaid (nizozemska Katolička organizacija za razvojnu i humanitarnu pomoć). U radu konferencije sudjelovalo je stotinu žena iz čitavog svijeta.

Sabah Al Hallat (Sirija), Asma Khader (Jordan), Nadia Ait Zai (Alžir), kao i sve druge panelistice iz zemalja za koje se danas pri opisu političkih događanja u proteklom razdoblju koristi sintagma "arapsko/a proljeće/a" jednoglasno su zaključile kako za žene ovaj naziv nema značenja jer cvjetovi i plodovi koje donosi ovo godišnje doba ženama ostaju uskraćeni unatoč jednakomjernom i bezrezervnom uključivanju u pobunu protiv autoritarnih režima. Aktivistkinja iz Bahraina nije uspjela ishoditi dozvolu za dolazak, a njezina je zemlja jedna od onih u kojima žene doživljavaju brutalna silovanja, prisline testove djevičanstva, mučenja i zatvaranja.

Žene su se bezrezervno uključile i negdje i povele sveopći bunt protiv dugogodišnje represije koju su trpjeli građani/ke, ali su nakon sveopćeg oduševljenja i svrgavanja diktatora uglavnom najglasnije fundamentalističke religijske skupine kojima je jedna od prvih zadaća potisnuti žene iz javne sfere i promovirati tradicionalne "vrijednosti" - u Libiji se već najavljuje vraćanje poligamije, slavi se šerijatski zakon, u Tunisu  na izborima pobijedila islamistička stranka...

Panelistice iz Irana, Poljske i Hrvatske govorile su o svojim iskustvima i pokušale pojasniti što su naučile na vlastitu iskustvu. Mahnaz Afkhami iz Irana pojasnila je kako su žene i svi slobode i demokracije željni ljudi bili prevareni nakon revolucije u Iranu i svrgavanja šaha - čitala je izvatke iz govora  ajatolaha Homeinija u kojima novinarima govori kako ga vlast ne zanima, kako samo želi sudjelovati s narodom u revoluciji. Misli da se danas ljudi boje previranja jer misle da mi se povijest mogla ponoviti i Iranu donijeti još nevolja i autokracije nego što je danas trpe. Aleksandra Solik opisala je zanos žena kada su zajedno sa Solidarnošću krenule u borbu za demokratsku Poljsku. Nakon uspostavljanja nove vlasti u Poljskoj prvo su se žene i njihova reproduktivna prava našle na udaru - naravno. Hrvatsko iskustvo pokušala sažeti Sanja Sarnavka - većina hrvatskih feministkinja i borkinja za ljudska prava nije se dala zavesti nacionalnim zanosom i pričom o samostalnoj i demokratskoj Hrvatskoj u kojoj će sve i svi biti sretni. Od začetka se vodila borba za priznavanje ženskih ljudskih prava pa su dugo vremena ženske organizacije bile držane neprijateljicama domovine. Utjecaj Katoličke crkve od prvog su dana pokušale umanjiti promicanjem međunarodnih standarda (konvencija i rezolucija). Uspjele su do danas zadržati pravo na pobačaj legalnim iako ta priča nikada nije zauvijek završena jer svakom prigodom vrh Crkve zahtijeva nanovo promjenu stava države. Ljuti neprijatelji u vrijeme rata, predstavnici gotovo svih crkava i religija na ovim prostorima stvorili su čak koaliciju i zajednički tražili ograničavanje reproduktivnih prava žena. U Hrvatskoj je iskustvo nakon 2. svjetskog rata, s parolama Komunističke partije prema kojima je žensko pitanje zauvijek riješeno i priča o ravnopravnosti posve suvišna,  usuprot stvarnosti koju su žene živjele, uzrokovala drugačiju reakciju od one u Poljskoj. Istraživanje Rajke Polić iz 1986., recimo, pokazalo je kako u svim udžbenicima povijesti  za više razrede osnovnih škola slikovni prikazi  predstavljaju 3827 muških likova, 600 konja i 274 ženska lika (uključujući skulpture i likove iz mitologije). Feministkinja Lydia Sklevicky u svojim je briljantnim i britkim tekstovima  (zbirka tekstova koje je priredila Dunja Rihtman Auguštin nazvana je Konji, žene, ratovi, Ženska infoteka, 1996.) pita se opravdano zbog čega žene kao povijesni subjekti ostaju "nevidljive" u kolektivnom sjećanju i povijesnoj znanosti, a njihovo mjesto u povijesti prazno.

Uloga međunarodne zajednice, odnosno moćnih unutar nje, preispitivana je u jednom od panela. MENA je geopolitički izuzetno značajno područje (oko 60% naftnih i 45% rezervi prirodnog plina) pa je uočljivo kako se vrlo probrano puštaju informacije u medije jer se ne žele ugroziti pregovori koji donose veliki profit i s najreakcionarnijim snagama koje sudjeluju u prevratima. Strava koja se događa u Bahrainu, recimo, ostaje malo poznata javnosti - silovanja žena, prisilni testovi nevinosti, sveopće nasilje.

Optimizmom i nepokolebljivom predanošću sudionice su razgalile Esraa Abdel Fatah, jedna od mladih žena koja je pokrenula preko Facebooka sveopći protest u Egiptu,  te Chus Gonzalez Garcia, femistkinja aktivna u španjolskom pokretu 15. maj.  Iako su prvo bile slavljene, a potom su shvatile kako ih se gura u pozadinu samo zato što su žene, uvjerene su da će uspjeti upornim radom promijeniti odnose i izboriti se za ravnopravnost žena u svojim državama.

Prisutnost nekoliko fondacija koje već desetljećima pomažu ženske pokrete - UN Women, Mama Cash, Global Fund for Women, Hivos - daje nadu kako će se nastaviti podupirati sve one koji imaju viziju pravednijeg društva u kojem se neće strukturalno i sustavno diskriminirati pola svjetske populacije samo zbog njihova spola.

Poruka konferencije: diskriminacija žena - ne prolazi!

 

 

Posljednje

5. veljače 2025.
Održana međunarodna konferencija o online nasilju prema ženama

Udruga B.a.B.e. organizirala je 30. i 31. siječnja ove godine međunarodnu konferenciju u sklopu projekta SURF and SOUND 2.0 s ciljem jačanja mehanizama prevencije i suzbijanja online nasilja prema ženama. Konferencija, održana u hibridnom obliku, okupila je stručnjake/kinje i predstavnike/ce institucija i organizacija. Ana Kordej (Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije) istaknula je važnost usklađivanja […]

Više
28. siječnja 2025.
Međunarodna konferencija "Online nasilje prema ženama"

Udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. poziva vas na međunarodnu konferenciju u okviru projekta SURF & SOUND 2.0, financiranog iz programa CERV Europske unije, a koja će se održati 30. i 31. siječnja 2025. godine online putem aplikacije ZOOM. Konferencija će se baviti aktualnim i važnim pitanjem online nasilja prema ženama, s ciljem promjene stavova i ponašanja […]

Više
20. prosinca 2024.
Pranje podova - uputstva za početnike

U 89% kućanstava stan svakodnevno ili nekoliko puta tjedno održavaju žene. Ako ne znaš, nauči. Podijelimo poslove u kući! Kampanja „Ravnopravnost bez izgovora“ provodi se u okviru Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području 'Usklađivanje privatnog i poslovnog života'.

Više
16. prosinca 2024.
Održana treća tematska konferencija pod nazivom “Usklađivanje obiteljskog i radnog života: doprinos sindikata u zagovaranju promjena”

Dana 12. prosinca 2024. godine, u Kući ljudskih prava Zagreb održana je konferencija pod nazivom “Usklađivanje obiteljskog i radnog života: doprinos sindikata u zagovaranju promjena”, organizirana od strane udruge B.a.B.e. u sklopu Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Ova konferencija, usmjerena na sindikate, treća je po redu u okviru spomenutog projekta, a […]

Više
VIJESTI
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram