25. ožujka 2013.

Što znamo o ekonomskom nasilju?

Na kraju projekta Naming, Framing and Blaming the Economic Violence against Women in Intimate Relationships održana je regionalna konferencija  Što jest ekonomsko nasilje nad ženama i kako ga spriječiti i/ili sankcionirati? U hotelu Dubrovnik 19. ožujka 2013. okupilo se sto sudionica/ka iz regije kako bi čulo rezultate istraživanja i razgovaralo o poželjnim mehanizmima prevencije, zaštite od i sankcioniranja ekonomskog nasilja. Konferenciju su otvorile Helena Štimac Raadin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH, Nansi Tireli, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova i voditeljica projekta Sanja Sarnavka. Voditeljice projekta iz partnerskih organizacija Fedra Idžaković, Prava za sve, Bosna i Hercegovina; Elena Triffonova, Fondacija za rodna istraživanja, Bugarska; Ljiljana Raičević, Sigurna ženska kuća Podgorica, Crna Gora;  Svetlana Stefanović, Europski pokret, Srbija i Željka Markulin iz organiazcije BaBe!  predstavile su projekt i aktivnosti koje su provedene, a zatim je Ksenija Klasnić,  znanstvena novakinja, Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu govorila o rezultatima kvalitativnog i kvantitativnog  istraživanja. U Hrvatskoj je, naime, jedino provedeno i kvantitativno istraživanje na reprezentativnom uzorku žena u intimnim vezama u dobi od 18 do 89 godine. Uglavnom, ekonomsko nasilje jest prisutno i može se zaključiti da se višekratno dogodilo svakoj četvrtoj ženi. Isti rezultat dobiven je i za fizičko nasilje. Različiti su oblici ekonomskog nasilja koje se javlja u Hrvatskoj. Neki od njih su: prigovaranje zbog načina trošenja vlastitog novca; bez znanja partner uzima partneričin ili zajednički novac; tjera partnericu da laže o cijeni nečega što je kupila, itd. Vrlo ozbiljni problemi postoje kad par živi u nekretnini koja glasi na obitelj partnera ili njega samog. Partnerice tokom godina ulažu u nekretninu a onda jednog dana saznaju da nemaju pravo niti na najmanji dio nekretnine ukoliko dođe do raskida veze. U mlađih osoba zabrinjavajuća je pojava da partneri troše novac na kockanje i klađenje. Sve rezultate istraživanje s detaljnim podacima može se naći u knjizi koja je dostupna u BaBama. U nastavku konferencije govorili su stručnjaci i stručnjakinje iz regije o specifičnim aspektima ekonomskog nasilja:   Iz institucionalne perspektive Hajrija Hadžiomerović-Muftić, federalna tužiteljica Federacije BiH; Iskustva u radu sa ženama žrtvama ekonomskog nasilja Miroslav Knežević, direktor Centra za posredovanje Crne Gore; Ekonomsko nasilje nad ženama u Srbiji Vesna Jarić, koordinatorica projekta "Integrisani odgovor na nasilje nad ženama u Srbiji", UNDP Srbija te Socijalni aspekti ekonomskog nasilja – slučajevi iz Bugarske, Antonia Radeva-Fileva, vijećnica Općine Dimitrovgrad. U malim grupama pokušalo se skicirati preporuke za daljnje djelovanje. Konferencija ja zaključena u 17 sati.  

Projekt je financiran od strane Europske komisije u Bruxellesu Western Balkans and Turkey: Civil Society Facility: Partnership Actions  - Empowermnet of Women EuropeAid/131114/C//ACT/MULTI. Sufinancirali su ga Ured za udruge Vlade RH i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. 

Posljednje

22. rujna 2021.
Empatija sada! Uručenje pisma još jedne Laure premijeru Plenkoviću

Predstavnice udruge B.a.B.e. danas su se okupile uoči početka konferencije „Integrirani pristup u borbi protiv nasilja nad ženama i u obitelji“, ispred hotela Westin gdje je predstavnica udruge Bojana Guberac pročitala anonimno pismo jedne od Laura (čiji podaci su nam poznati) – žene žrtve nasilja u obitelji koja nam se obratila za pomoć i kojoj na […]

Više
8. rujna 2021.
Reakcija na navode koji se pojavljuju u seriji članaka novinarke Jelene Jindre na portalu H-Alter pod nazivom “Sustav za zaštitu ili za zlostavljanje djece?”

U svojem svakodnevnom radu svjedočimo tome da se žrtve često boje prijaviti nasilje, a rastući razlog strahu od prijave upravo je i strah da će ih institucije optužiti za “otuđenje” i oduzeti im dijete ako se/ga pokušaju zaštititi od nasilnika. U zadnja dva mjeseca na portalu H-alter izašla je serija članaka novinarke Jelene Jindre pod […]

Više
7. rujna 2021.
Fotkaj, snimi, objavi: Jutros sam stala!

Mreža "4. smjena - nevidljivi rad" čiji je fokus usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca pokreće kampanju #JutrosSamStala kojoj je cilj osvijestiti javnost o svakodnevnom neplaćenom kućanskom radu koji se smatra „ženskim“.  Peglanje, čišćenje, kuhanje, pranje odjeće, planiranje, briga o djeci... Što bi se dogodilo da žene stanu s kućanskim poslovima? Kaos? Tko […]

Više
VIJESTI
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram