11. travnja 2013.

Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava za 2012.

U ponedjeljak,  8. travnja 2013., održano je u Kuću ljudskih prava predstavljanje Godišnjeg izvještaja o stanju ljudskih prava za prethodnu godinu. Kako je Kuća postala Centrom znanja za ljudska prava u Republici Hrvatskoj, ovakvi će izvještaji postati redovitom djelatnošću. U predstavljenom Izvještaju pokušalo se prikazati najvažnije događaje vezane uz politički kontekst, ekomomsku i socijalnu sliku Hrvatske, zakonodavni okvir te civilno društvo i građanski aktivizam. Usto su sve organizacije osnivačice Kuće i Kuća ljudskih prava opisale reprezentativne slučajeve kršenja ljudskih prava i diskriminacije u područjima za koja su se specijalizirale. Analizom predstavljenih slučajeva može se zaključiti da je broj kršenja ljudskih prava u porastu a pritom besplatna pravna pomoć ostaje gotovo nedostupnom za većinu siromašnih građanki i građana u Republici Hrvatskoj. Radnička prava kršena su velikom broju osoba koje mjesecima nisu dobivale plaće i nisu znale što će se uopće dogoditi s njihovim tvrtkama. Najveće razlike i nepravda događaju se na relaciji bogatih i siromašnih. Dok bogati građani, poput Zdravka Mamića, mogu angažirati istovremeno 5 skupih odvjetnika/ca, siromašni nemaju sredstava ni za plaćanje pravnog savjetovanja. Velika je razlika u pristupu savjetovanju i uslugama prisutna u odnosu ljudi koji žive u Zagrebu i ostalog stanovništva Republike Hrvatske. Dok u Zagrebu djeluju sve važne institucije i jake organizacije civilnoga društva, u svim drugim mjestima, a posebno malim i teško dostupnim, daleko je teže ostvariti veliki broj prava formalno garantiranih Ustavom i zakonodavnim okvirom RH. Teško ekonomsko stanje najavljuje još nepovoljnijiju situaciju u predstojećem razdoblju. B.a.B.e.  su predstavile 3 slučaja koja ukazuju na najčešća kršenja prava žena: u prvom slučaju žrtva zlostavljanja od strane partnera koji je pravomoćno osuđen nastavlja biti zlostavljana od strane institucija i ne dobiva nikkavu podršku kojom bi joj se omogućio normalan život s maloljetnom djecom. U drugom su slučaju žene i pripadnice srpske nacionalne manjine koje trpe uznemiravanje i zlostavljanje od strane susjeda, a u trećem je žena bila žrtvom seksulanog uznemiravanja na radnom mjestu. U sva tri slučaja institucije su zakazale i bit će potrebno obraćanje Europskom sudu za ljudska prava. Izvještaj se može dobiti u uredu Kuće ljudskih prava a nalazi se i na mrežnim stranicama Kuće. 

 

Posljednje

22. rujna 2021.
Empatija sada! Uručenje pisma još jedne Laure premijeru Plenkoviću

Predstavnice udruge B.a.B.e. danas su se okupile uoči početka konferencije „Integrirani pristup u borbi protiv nasilja nad ženama i u obitelji“, ispred hotela Westin gdje je predstavnica udruge Bojana Guberac pročitala anonimno pismo jedne od Laura (čiji podaci su nam poznati) – žene žrtve nasilja u obitelji koja nam se obratila za pomoć i kojoj na […]

Više
8. rujna 2021.
Reakcija na navode koji se pojavljuju u seriji članaka novinarke Jelene Jindre na portalu H-Alter pod nazivom “Sustav za zaštitu ili za zlostavljanje djece?”

U svojem svakodnevnom radu svjedočimo tome da se žrtve često boje prijaviti nasilje, a rastući razlog strahu od prijave upravo je i strah da će ih institucije optužiti za “otuđenje” i oduzeti im dijete ako se/ga pokušaju zaštititi od nasilnika. U zadnja dva mjeseca na portalu H-alter izašla je serija članaka novinarke Jelene Jindre pod […]

Više
7. rujna 2021.
Fotkaj, snimi, objavi: Jutros sam stala!

Mreža "4. smjena - nevidljivi rad" čiji je fokus usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca pokreće kampanju #JutrosSamStala kojoj je cilj osvijestiti javnost o svakodnevnom neplaćenom kućanskom radu koji se smatra „ženskim“.  Peglanje, čišćenje, kuhanje, pranje odjeće, planiranje, briga o djeci... Što bi se dogodilo da žene stanu s kućanskim poslovima? Kaos? Tko […]

Više
VIJESTI
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram