U ponedjeljak, 8. travnja 2013., održano je u Kuću ljudskih prava predstavljanje Godišnjeg izvještaja o stanju ljudskih prava za prethodnu godinu. Kako je Kuća postala Centrom znanja za ljudska prava u Republici Hrvatskoj, ovakvi će izvještaji postati redovitom djelatnošću. U predstavljenom Izvještaju pokušalo se prikazati najvažnije događaje vezane uz politički kontekst, ekomomsku i socijalnu sliku Hrvatske, zakonodavni okvir te civilno društvo i građanski aktivizam. Usto su sve organizacije osnivačice Kuće i Kuća ljudskih prava opisale reprezentativne slučajeve kršenja ljudskih prava i diskriminacije u područjima za koja su se specijalizirale. Analizom predstavljenih slučajeva može se zaključiti da je broj kršenja ljudskih prava u porastu a pritom besplatna pravna pomoć ostaje gotovo nedostupnom za većinu siromašnih građanki i građana u Republici Hrvatskoj. Radnička prava kršena su velikom broju osoba koje mjesecima nisu dobivale plaće i nisu znale što će se uopće dogoditi s njihovim tvrtkama. Najveće razlike i nepravda događaju se na relaciji bogatih i siromašnih. Dok bogati građani, poput Zdravka Mamića, mogu angažirati istovremeno 5 skupih odvjetnika/ca, siromašni nemaju sredstava ni za plaćanje pravnog savjetovanja. Velika je razlika u pristupu savjetovanju i uslugama prisutna u odnosu ljudi koji žive u Zagrebu i ostalog stanovništva Republike Hrvatske. Dok u Zagrebu djeluju sve važne institucije i jake organizacije civilnoga društva, u svim drugim mjestima, a posebno malim i teško dostupnim, daleko je teže ostvariti veliki broj prava formalno garantiranih Ustavom i zakonodavnim okvirom RH. Teško ekonomsko stanje najavljuje još nepovoljnijiju situaciju u predstojećem razdoblju. B.a.B.e. su predstavile 3 slučaja koja ukazuju na najčešća kršenja prava žena: u prvom slučaju žrtva zlostavljanja od strane partnera koji je pravomoćno osuđen nastavlja biti zlostavljana od strane institucija i ne dobiva nikkavu podršku kojom bi joj se omogućio normalan život s maloljetnom djecom. U drugom su slučaju žene i pripadnice srpske nacionalne manjine koje trpe uznemiravanje i zlostavljanje od strane susjeda, a u trećem je žena bila žrtvom seksulanog uznemiravanja na radnom mjestu. U sva tri slučaja institucije su zakazale i bit će potrebno obraćanje Europskom sudu za ljudska prava. Izvještaj se može dobiti u uredu Kuće ljudskih prava a nalazi se i na mrežnim stranicama Kuće.
