Dvodnevna regionalna konferencija "Seksualno nasilje u oružanom sukobu: Ispravljanje nepravde, sprječavanje nasilja u budućnosti", organizirana je 29. i 30. svibnja u Zagrebu u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, od strane Ministarstva branitelja Republike Hrvatske, uz podršku Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP-a) te uz pokroviteljstvo predsjednika Republike Hrvatske, Ive Josipovića. Konferencija je okupila preko 120 vladinih dužnosnika i aktivista civilnog društva iz zemalja jugoistočne Europe.
Tema o kojoj se još uvijek nedovoljno govori, a koja je obilježila žrtve Domovinskog rata bez obzira kojem rodu one pripadale, polako počinje zauzimati mjesto u raspravama. Pitanje moralnih i materijalnih reparacija za žrtve, uklanjanja stigme i kažnjavanje zločinaca konačno ipak zaokuplja pažnju donositelja odluka i javnosti. Da su žrtve bile u strahu, a društvo se premalo angažiralo u njihovoj zaštiti i omogućavanju života dostojna čovjeka, pokazuju statistički podaci o kojima je govorio i predsjednik Ivo Josipović. Naime, podaci koje je iznio prema istraživanju UNDP-a, pokazuju frapantnu činjenicu da je iskrivljena slika o seksualnom nasilju te da se ono tretira kao demonstracija moći vojnika, dok se žrtve godinama nakon pretrpljenih trauma skrivaju zločin i bivaju odbačene ne samo od okoline u širem smislu, već i od najužih članova obitelji. To su razlozi zbog kojih se o tome ne govori, zločini se ne prijavljuju i ne pokreću se postupci za zadovoljenje pravde jer je stigmatizacija sveprisutna u odnosu prema žrtvama. "Prema UNDP-ovom istraživanju iz 2013. oko 2200 žrtava je pretrpjelo seksualno nasilje za vrijeme Domovinskog rata, od čega je obrađeno tek 147 slučajeva. na sudu je procesuirano njih 36, a donešeno je samo 15 sudskih presuda."
Ovu konferenciju su obilježila brojna eminentna imena sa svjetske društveno-političke scene što dodatno svjedoči o važnosti ove teme i o spremnosti da se dugogodišnje nepravde isprave. Čuo se i glas žrtava koje su svojom snagom i optimizmom svima zainteresiranima ostavile poruku optimizma i nade da je moguće živjeti kvalitetno i dostojanstveno i u najgorim uvjetima, ali da je to nemoguće postići sam i u razjedinjenoj zajednici prepunoj predrasuda i neznanja. U zajednici koja ne suosjeća i koja ne razumije žrtve i koja će radije zatvoriti oči pred okrutnostima, nego da se bavi unapređenjem sebe i svoje okoline. Da bi progres bio vidljiv, a žrtve zadovoljne svojim statusom, potrebna je podrška cjelokupnog poretka koji će žrtvama omogućiti inkluziju u društvu bez osude, zamjene teza, straha i srama. Potrebno je stvoriti ozračje ravnopravnosti i podrške svima onima koji/e su ne svojom krivnjom godinama živjeli u crnilu tereta torture kroz koju su prošli/e ne samo u razdoblju rata već svakim novim danom.
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-Moon sudionicima/cama konferencije se obratio videoporukom naglasivši kako je seksualno nasilje u sukobu najstariji i najmanje osuđivan zločin na svijetu. Kazao je i da je vrijeme da odbacimo izgovor kako je silovanje u ratu neizbježno. Ono se može zaustaviti. Imamo međunarodni pravni okvir koji poziva na odgovornost sve one koji su počinili, naredili ili opravdavali takve zločine. Moramo iskoristiti te alate i provesti obveze u djela.
Video linkom prisutne je pozdravila i administratorica UNDP-a Helen Clark i čestitala hrvatskom Ministarstvu branitelja na donošenju novog zakona "koji na uistinu dostojan način pruža priznanje, obeštećenje i podršku žrtvama ratnog seksualnog nasilja."
Kroz svoje obraćanje je izrazila nadu da će novi zakon potaknuti daljnje napore, u Hrvatskoj i drugdje kako bi se žrtve podržalo u naporima da ponovno izgrade svoje živote i vrate vjeru da pravda može i da hoće prevladati. Njezina želja je bila odati priznanje onima koji su preživjeli seksualno nasilje, među kojima su i hrabre žene Vukovara, a o čemu su progovorile ne samo da ostvare svoja prava, već i da otvore mogućnost da se sazna istina i osigura pravda za sve žrtve seksualnog nasilja. Njihova snaga i upornost će imati trajno naslijeđe. U svom izlaganju ministar branitelja Predrag Matić naglasio je kako bi prešutjeti temu seksualnog nasilja u ratu značilo zatvoriti oči pred velikim društvenim problemom i patnjama žrtava. Smatra da je mirovnih konferencija bilo i bit će, a ratovi će se i dalje voditi diljem svijeta. Ono što iza svih ratova ostaje jesu žrtve, a za žrtve smo odgovorni svi mi.
Institucionalno važan dio njegovog obraćanja je isticanje kako je ministarstvo koje on vodi nedavno završilo s postupkom javne rasprave o Zakonu o pravima žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu i kako bi se taj Zakon uskoro trebao naći u saborskoj proceduri. Ostala je dobra vjera da ova konferencija može biti kvalitetan alat za kristalizaciju mogućih poboljšanja prijedloga Zakona.
Skup je zamišljen na način da se prvog dana govorilo o međunarodnom kontekstu i nacionalnim politikama i praksama u rješavanju pitanja seksualnog nasilja u jugoistočnoj Europi, dok je drugog dana fokus bio na razgovoru o pitanjima reparacija i rehabilitacije žrtava. Važno je naglasiti da su se iznosili prijedlozi i političkih dužnosnika za popravljanje situacije, ali istovremeno i predstavnika nevladinih organizacija, gdje su najglasniji bili psiholozi te samih žrtava koje su imale hrabrosti i energije da iznesu svoje stavove i očekivanja u budućnosti.
Cilj svih izlaganja i debata koji su implementirani ovom konferencijom je doprinos i razmjena međunarodnih i regionalnih iskustava u pomoći žrtvama seksualnog nasilja u oružanim sukobima te pomoć u unaprjeđenju modela pravne i zdravstvene skrbi. Prošlo je mnogo vremena, ali važno je da se i sada, bez obzira na vremenski odmak, preuzme inicijativa u pomoći i popravljanju grešaka i prošlosti, ali i da se učini sve da se više nikada ništa slično ne dogodi. Ratovi su uvijek prisutni, možda ne u našem neposrednom susjedstvu, ali negdje netko u svijetu sada pati i važno je prekinuti praksu zvjerskog kažnjavanja slabijih koji se nalaze na suprotnoj strani. Potrebno je zaštiti svoje žrtve, ali i žrtve koje danas proživljavaju strah i patnju širom svijeta; u Siriji, Ugandi ili Kamerunu.
Ostaje nada i pozitivna očekivanja nakon ovog skupa jer će nalazi konferencije biti predstavljeni na globalnom summitu o prevenciji seksualnog nasilja u oružanim sukobima koji će se održavati u Londonu od 10. do 13. lipnja 2014. i tako stvoriti mehanizmi za bolju praksu i za povećanje svijesti o apsolutnoj neprihvatljivosti seksualnog nasilja u oružanim sukobima.
I da ne zaboravimo, svi smo mi članovi društva i nasilje nikako ne može biti osobni problem. Ono se tiče svih nas.
