babe@babe.hr
+385 1 4663 666

Jučer, 7. svibnja 2024., Vijeće EU prvi puta u povijesti odobrilo je europski zakon o sprečavanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. EU Direktiva 2022/0066 sadrži mjere za sprečavanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i uspostavlja standarde zaštite žrtava.

U nastavku je prikaz osnovnih značajki ovog EU zakona.  Kriminalizira se: genitalno sakaćanje, prisilni brakovi, podjela intimnog sadržaja bez pristanka u cyber prostoru, cyber uhođenje i cyber poticanje na mržnju i nasilje.  Kazna zatvora za navedena djela u rasponu je od najmanje jedne do pet godina.

Direktiva sadrži listu otegotnih okolnosti. Tako primjerice počinjenje navedenih kaznenih djela prema djetetu, bivšoj ili sadašnjoj supruzi ili partnerici (ili suprugu/partneru), javnoj osobi, novinaru/ki ili braniteljima ljudskih prava za posljedicu imaju izricanje teže kazne.

Direktiva sadrži i detaljna pravila za uspostavljanje mjera podrške i zaštite koje su države članice dužne pružiti žrtvama. Očekuje se daljnje unaprjeđenje sveobuhvatne podrške žrtvama nasilja i nasilja u obitelji na način da je u tekst uvrštena nužnost i obveza da se žrtvama osigura pristup i općim i specijaliziranim uslugama podrške, skloništima, zdravstvenim uslugama, uključujući usluge koje se odnose na spolno i reproduktivno zdravlje.

Kao najosjetljivije žrtve nasilja, one u najvećem riziku, Direktiva prepoznaje osobe koje trpe višedimenzionalne, intesekcijske oblike diskriminacije. U tom smislu, države moraju jamčiti zaštitu svim žrtvama rodno uvjetovanog nasilja, neovisno o njihovoj seksualnoj orijentaciji, rodnom identitetu, rodnom izjašnjavanju, ili spolnim karakteristikama, s posebnim naglaskom na potrebe LBTI žena. Nadalje, žrtvama nasilja i nasilja u obitelji bi trebalo biti olakšano prijavljivanje nasilja pa tako primjerice, kao minimum standarda potrebno je uvesti mogućnost prijave cyber nasilja putem online prijave.

Od država članica EU traži se i da uspostave mjere kojima se osigurava da djeca dobiju profesionalnu pomoć. Kad djeca prijave kazneno djelo koje je počinio netko s roditeljskim obvezama, nadležni moraju poduzeti mjere zaštite za sigurnost djeteta prije informiranja navodnog počinitelja o optužbi djeteta. S namjerom da zaštite privatnost žrtve i spriječe daljnju viktimizaciju, države članice će morati osigurati da podaci koji se odnose na žrtvino prijašnje seksualno ponašanje budu dopušteni u kaznenom postupku kad su ti podaci relevantni i nužni.

U skladu s idejom izgradnje sigurnije budućnosti, cilj preventivnih mjera koje se uvode ovom Direktivom je povećanje razine osviještenosti građana o temeljnim uzrocima nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja te usvajanje znanja u obrazovnom sustavu o ulozi koncepta pristanka u međusobnim odnosima.

Međutim, iako Direktiva ima holistički pristup uklanjanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te sadrži mjere za prevenciju, zaštitu, podršku žrtvama, pristup pravosuđu i progon počinitelja, neki oblici nasilja nad ženama nisu našli svoje mjesto u tekstu. U nastavku navodimo neke od propuštenih mogućnosti.

Prije svega, femicid kao ubojstvo žene uzrokovano prije svega činjenicom da je ženskog roda, uslijed nedostatnosti temelja unutar EU zakonodavstva, ukazuje da postoji velika mogućnost da se zadrži praksa nekažnjavanja i propušta se hitno uvođenje rodno-specifične zaštite i adekvatnog postupanja pravosuđa.

Isto tako, na naše žaljenje, ispuštena je prilika da se uvrsti kriminalizacija silovanja uz europsku definiciju pristanka na seksualni čin. Seksualno nasilje nad ženama, rašireno diljem EU, ostaje i dalje u okvirima nekažnjavanja ili blagih kazni u mnogim državama članicama, a odsustvo definicije pristanka prepreka je jačanju zaštite i pristupu pravosuđu za sve žene, žrtve silovanja. Direktivom se ipak traži od država članica da aktivnostima podizanja svijesti javnosti i obveznim uvođenjem edukacije o konceptu pristanka u škole, kao i preispitivanjem štetnih rodnih normi i uloga, učini više na sprečavanju silovanja. Unatoč određenim propustima, ovo je prvi puta da EU zakonodavstvo otvoreno nameće obvezu državama članicama da osiguraju dostupnost liječničke pomoći ženama žrtvama seksualnog nasilja. Države članice će također morati osigurati edukaciju za profesionalno i medicinsko osoblje koje dolazi u kontakt sa žrtvama i preživjelima seksualnog nasilja.

Izostalo je, nažalost, i prepoznavanje povezanosti između obiteljskog nasilja i nasilja nad djecom u kontekstu obiteljskog nasilja. Ovaj je propust osobito značajan zbog utjecaja na postupke određivanja skrbništva nad djecom gdje je razumijevanje kontinuiteta nasilja, od nasilja nad ženama do nasilja nad djecom, ključno za očuvanje prava djece i prava njihovih majki.

EU zakonodavci su također propustili detaljnije se pozabaviti migracijskim trendovima u Europi pa jedine konkretne mjere koje se predlažu odnose se na nužnost da se osigura pristup skloništima za sve žene žrtve nasilja  neovisno o njihovom statusu prebivališta. U tekstu Direktive nema ništa što bi se odnosilo na zaštitu osobnih podataka migrantica i postupka prijenosa osobnih podataka iz skloništa u druge institucije poput imigracijskih ureda ili pravosudnih tijela.

Naposljetku, pozdravljajući donošenje Direktive 2022/0066, ističemo da države članice EU imaju tri godine za transpoziciju Direktive u nacionalno zakonodavstvo.

Hrvatski prijevod Direktive 2022/0066 dostupan je na linku
https://data.consilium.europa.eu/doc/document/PE-33-2024-INIT/hr/pdf

Danas obilježavamo 30 godina postojanja naše udruge, tri desetljeća posvećenih borbi protiv nasilja nad ženama i ostvarivanju jednakih prava u društvu. Ovaj jubilej je i vrijeme za duboko promišljanje o našim dosadašnjim postignućima i budućim izazovima.

U narednom periodu i nadalje ćemo se posvetiti ozbiljnom preispitivanju strategije za borbu protiv ultrakonzervativnih trendova koji ugrožavaju stečena ženska prava, osobito ona reproduktivna te nalaženje načina da održimo i poboljšamo položaj žena u društvu. Nadalje, naša primarna zadaća i dalje ostaje zagovaranje za unaprjeđenje javnih politika kako bi bile rodno osjetljive. To znači osiguravanje da politike poštuju različitost potreba žena i muškaraca te aktivno doprinose uklanjanju svih oblika neravnopravnosti u društvu.

Ujedno se zahvaljujemo svima koji su nas podržavali i vjerovali u nas sve ove godine.
I dalje nastavljamo s našom misijom s još većom strašću i predanošću!
Udruga B.a.B.e. provodi istraživanje javnog mnijenja u sklopu projekta "puSHEd - protect, understand, support; help the elderly". Cilj istraživanja je ispitati stavove opće populacije Republike Hrvatske o nasilju prema ženama nakon provedene javne kampanje pod nazivom "Prijavite one koji obezvrijeđuju zlatne godine" koja je za cilj imala podizanje svijesti o predmetnom problemu te će se rezultati koristiti isključivo u tu svrhu.

Projekt "puSHEd - protect, understand, support; help the elderly" financiran je sredstvima iz Citizens, Equality, Rights and Values programa Europske unije, a provodi ga udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Domom za djecu i odrasle - žrtve obiteljskog nasilja "Duga Zagreb" i Zakladom zajednički put. Projekt je podržan od strane Pučke pravobraniteljice, Udruge za podršku žrtvama i svjedocima i Europske socijalne mreže. Cilj projekta je prevencija i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja prema ženama starije životne dobi razvojem rodno specifičnih odgovora u pružanju podrške žrtvama i podizanjem kapaciteta relevantnih dionika/ca sustava zaštite i podrške. Također, projekt je usmjeren na podizanje svijesti opće populacije i poboljšanje odgovora zajednice na rodno uvjetovano nasilje prema starijim ženama pri čemu se prvenstveno podrazumijeva veći broj prijava nasilja te prevencija istog. Vrijednost projekta je €208.716,34.

Anketa je anonimna te u bilo kojem trenutku možete prekinuti njeno ispunjavanje. Ispunjavanje anketnog upitnika traje do 10 minuta. Za više informacija o samom istraživanju kontaktirajte nas na mail babe@babe.hr. Anketnom upitniku možete pristupiti na linku https://shorturl.at/akzJ7

Ovim putem zahvaljujemo firmi VuMedi d.o.o. i njenim djelatnicima koji su prepoznali rad naše udruge te odlučili svojom velikodušnošću uveseliti naše korisnike skloništa, žene i djecu koja su se našla u teškoj životnoj situaciji i kada im je podrška i pomoć najpotrebnija oni su omogućili da se ne osjećaju zaboravljeno. Veliko hvala žele Vam djelatnice udruge B.a.B.e. i korisnici/e skloništa.

03. travnja 2024. pet je udruga potpisalo sporazume s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva za uključivanje u Tematske sustavne podrške za pet tematskih područja koja će biti značajna za razvoj hrvatskog društva u narednom periodu od četiri godine. Novi projekt udruge B.a.B.e. u okviru Tematske sustavne podrške odnosi se na usklađivanje privatnog i poslovnog života i predstavlja nastavak projekta iz 2015. godine „Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda“ te projekta koji je završio 2023. „Utjecaji javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Republike Hrvatske – prostori promjene“ koji su, zahvaljujući znanstvenim istraživanjima (Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba i Filozofskog fakulteta u Zadru, Odjela za sociologiju), potvrdili da je pitanje usklađivanja obveza u privatnom i poslovnom životu usko povezano sa socijalnom politikom i mjerama usmjerenim ka pomoći za njegu i brigu o ovisnim članovima obitelji, fleksibilizacijom rada i radnog vremena zaposlenih, poreznom politikom, zdravstvenim osiguranjem, stopom siromaštva, demografskim kretanjima i općenito dostupnim uslugama i servisima na nacionalnoj i lokalnim razinama te usko povezano s ulogama i očekivanjima koje žene i muškarci imaju u obitelji, ali i s očekivanjima koja nameće tržištu rada.

Projekt uključuje nastavak suradnje s visokoobrazovnim institucijama, zagovaračku kampanju kojom se doprinosi osvještavanju javnosti o kompleksnosti teme, tematske konferencije o modelima usklađivanja privatnog i poslovnog života na kojima očekujemo sinergiju između znanstvenih institucija, gospodarstva, donositelja javnih politika i civilnoga društva. Očekujemo da medijska vidljivost ove teme doprinese senzibilizaciji javnosti i donositelja odluka te rezultira sveobuhvatnom javnom politikom usklađivanja obiteljskog i poslovnog života muškaraca i žena. Pred nama su različiti oblici i metode rada od kojih su ključni: zagovaranje za koherentnu javnu politiku kojom se regulira usklađivanje obiteljskog i poslovnog života na nacionalnoj i loklanim razinama, s jasnim indikatorima napretka; praćenje zakonodavnih rješenja i njihov društveni utjecaj na usklađivanje privatnih i poslovnih obveza; javne kampanje s ciljem osvještavanja javnosti, poslodavaca i donositelje odluka o nejednakosti koje proizvode rodni stereotipovi i tradicionalne rodne uloge; strukturirani dijalozi sa svim relevantnim dionicima o načinu uklanjanja stereotipa o ulozi žena i muškaraca u obitelji i na tržištu rada, uključujući medije i odgojno obrazovni sustav; učinkovit dijalog s poslodavcima i pružanje podrške i pomoći njihovim nastojanjima da omoguće zaposlenima lakše usklađivanje obveza, osobito ženama; otvorene rasprave i stručne konferencije o novim trendovima, istraživanjima i suvremenim modelima usklađivanja privatnog i poslovnog s ciljem unapređenja i praksi poslodavaca; uspostavljanje zajedničke platforme za djelovanje u ovom području s organizacijama civilnog društva.

https://zaklada.civilnodrustvo.hr/news/nacionalna-zaklada-potpisala-sporazume-za-ukljucivanje-u-tematske-sustavne-podrske

 17122320824231712232082379

Međunarodni dan žena slavi postignuća i doprinos žena ekonomskom, socijalnom, kulturnom i političkom životu te služi kao podsjetnik na sva ona još uvijek zatomljena i osporavana ljudska prava. Na ovaj dan potrebno je prisjetiti se da još uvijek živimo u neravnopravnom društvu, podržavamo rodne stereotipe, seksizme, homofobiju, ne reagiramo na diskriminaciju, a uvažavanje različitosti teško prihvaćamo. Hoćemo li zaista takvu realnost ostaviti našim potomcima?

Povijesno gledano, ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se u doba brze industrijalizacije i gospodarskog rasta, kada su žene prosvjedovale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Žene zaposlene u tekstilnoj industriji javno su prosvjedovale 08. ožujka 1857. u New Yorku. Prosvjedi su se nastavili i kasnije, a 1908. godine oko 15 000 žena je prosvjedovalo tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Prvi Dan žena je obilježen 28. veljače 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Važan povijesni trenutak koji je potaknuo borbu za prava žena i bolje radne uvjete povezuje se s požarom u tvornici tekstila u New Yorku 1911. godine, u kojem je tragično stradalo 123 žena i djevojčica. Godine 1977. Opća skupština Ujedinjenih naroda pozvala je države članice da 08. ožujka proglase službenim UN-ovim praznikom za ženska prava i svjetski mir.  Od tada UN i brojne zemlje članice obilježavaju Međunarodni dan žena te svake godine odabiru temu i područje intenzivnije kampanje. Ove godine kampanja se odnosi na inkluziju, na ravnopravno uključivanje žena u sva područja života, neovisno o njihovoj boji kože, vjeri, pripadnosti određenoj skupini ili lokalitetu, a nosi naziv “Inspire inclusion”.

Svi dostupni podaci pokazuju da će biti potrebno još mnogo godina zalaganja da žene i muškarci budu ravnopravni sudionici u stvaranju boljeg, pravednijeg i naprednijeg društva. Primjerice još uvijek, kao i prije 100 godina, govorimo o kršenju radničkih i socijalnih prava žena. U Hrvatskoj žene još uvijek primaju manju plaću za rad iste vrijednosti kao i onaj muškaraca, izložene su spolnom uznemiravanju na radnom mjestu, teško napreduju na bolje plaćene pozicije, pristaju na ugovore na određeno radno vrijeme, skrbe o djeci i starijim članovima kućanstva više vremena od njihovih partnera, a kad dođu do mirovine, žive ispod linije siromaštva pa govorimo o feminizaciji siromaštva. Siromaštvo ima žensko lice jer žene čine 70% svih siromašnih u svijetu. Uz sve to, svaka treća žena izložena je nekom obliku nasilja tijekom svog života, a o pitanju njenih reproduktivnih prava odlučuje se na mjestima političkog odlučivanja na kojima su većinski zastupljeni muškarci.

U takvim okolnostima samo zajedničkim naporima možemo mijenjati društvo. Reakcije na neravnopravnost moraju uslijediti uvijek i svaki puta, neovisno o ideologiji ili političkim stavovima. Imamo povijest borbe i izborenih  prava na koje se možemo pozvati i na kojoj možemo graditi budućnost koju ostavljamo našim potomcima.

Udruga B.a.B.e. i Agencija za elektroničke medije pokrenuli su nacionalnu kampanju podizanja svijesti o online nasilju prema ženama s ciljem promjene stavova i ponašanja među općom populacijom – pritom ciljajući i na počinitelje i žrtve rodno utemeljenog online nasilja. Online nasilje prema ženama globalni je fenomen koji se očituje u brojnim specifičnim oblicima zlostavljanja putem interneta i informacijsko-komunikacijskih tehnologija koji disproporcionalno pogađaju žene i imaju ozbiljne posljedice po žrtve.

Kampanja se provodi u okviru projekta SURF AND SOUND 2.0, a njen središnji dio čine billboard plakati postavljeni u 15 gradova diljem Hrvatske te dva animirana video spota na temu online uhođenja i online uznemiravanja.

„Projekt SURF AND SOUND 2.0 nastavak je projekta pokrenutog 2021. s ciljem podizanja svijesti o raširenosti online nasilja nad ženama. Tom cilju će upravo pridonijeti i ova nacionalna kampanja. Projekt je fokusiran na poboljšanje formiranih mehanizama prevencije i suzbijanja online nasilja kroz rad platforme NEON – Ne! Online nasilju. Na platformi nudimo uslugu besplatne psihološke i pravne pomoći uz suradnju sa stručnjakom za telekomunikacije, kao i uslugu podrške u svojstvu osobe od povjerenja“, rekla je koordinatorica projekta SURF AND SOUND 2.0 Leonarda Novoselić iz udruge B.a.B.e.

Povodom pokretanja nacionalne kampanje, 6. ožujka 2024. u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca održan je skup na kojem su premijerno predstavljeni video spotovi. Njih će javnost u nadolazećem periodu imati priliku vidjeti na svim lokalnim i nacionalnim televizijama.

Video spot na temu online uhođenja

Online uhođenje može se opisati kao opetovano upuštanje u prijeteće ili zastrašujuće ponašanje usmjereno prema drugoj osobi, putem ICT tehnologija, što uzrokuje da se osoba boji za vlastitu sigurnost ili da se osoba boji za sigurnost osoba iz bliskog okruženja. Online uhođenje također može podrazumijevati stavljanje druge osobe pod kontinuirani nadzor, bez pristanka te osobe ili zakonskog ovlaštenja da to učini, korištenjem ICT tehnologija, radi praćenja kretanja i aktivnosti te osobe. Počinitelji su najčešće bivši partneri koji žele prisilno kontrolirati žrtvu. Online uhođenje često uključuje i takozvani ‘doxing’, odnosno objavljivanje materijala koji sadrži osobne podatke druge osobe, bez pristanka te osobe čime se stvara dostupnim većem broju krajnjih korisnika, putem ICT tehnologija, u svrhu poticanja tih krajnjih korisnika na nanošenje fizičke ili značajne psihološke štete osobi. Počinitelji su najčešće osobe iz bliskog okruženja, poznanici ili bivši partneri, no mogu biti i žrtvi potpuno nepoznate osobe.

„Kada smo krenuli u suradnju s udrugom B.a.B.e. na projektu SURF AND SOUND, glavna namjera Vijeća i Agencije za elektroničke medije bila je naglasiti pozitivnu ulogu medija u suzbijanju online nasilja nad ženama. Video spotovima želimo ukazati na sveprisutnost različitih oblika online nasilja i potaknuti na proaktivan stav u borbi s ovim društvenim problemom. Sve ovo ne bi bilo moguće bez snažne podrške medija koji su u cilju javnog interesa odlučili spotove emitirati bez naknade, ali i svih drugih medijskih i društvenih dionika koji su svojim odazivom pokazali veliki interes za ovu temu“, kazala je članica Vijeća za elektroničke medije Anita Malenica.

Video spot na temu online uznemiravanja

Online uznemiravanje podrazumijeva pokretanje i/ili sudjelovanje u napadu s trećim osobama na žrtvu, objavljivanjem prijetećeg ili uvredljivog materijala većem broju krajnjih korisnika, putem ICT tehnologija, s učinkom nanošenja značajne štete napadnutoj osobi. Žrtve su često žene na istaknutim javnim funkcijama ili ulogama, poput političarki, novinarki ili aktivistica, a suočavaju se sa seksističkim uvredama i specifičnim prijetnjama temeljenim na spolu, poput prijetnji silovanjem ili femicidom, koje uzrokuju uznemirenost, strah i zabrinutost za vlastitu sigurnost.

Povodom pokretanja nacionalne kampanje održana je i multisektorska rasprava na temu online nasilja prema ženama u kojoj su sudjelovale: Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova; Anita Prusina, stručna suradnica u Službi za propise kaznenog materijalnog prava u Ministarstvu pravosuđa i uprave; Nikolina Grubišić Požar, voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji, PU Zagrebačka; odvjetnica Ines Bojić, vanjska suradnica udruge B.a.B.e. te Tanja Zaninović, viša stručnjakinja za pravne poslove u Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti.

Projekt SURF AND SOUND 2.0 financiran je sredstvima Europske unije iz programa CERV - Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, a provodi ga udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije te pridruženim partnerima, Pravosudnom akademijom i Ravnateljstvom policije.

U srijedu 6. ožujka 2024. s početkom u 10:30 sati, u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca, Radnička 37a, održat će se skup u sklopu projekta SURF AND SOUND 2.0 usmjerenog suzbijanju i prevenciji online nasilja nad ženama koji udruga B.a.B.e. provodi u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije te Ravnateljstvom policije i Pravosudnom akademijom  kao pridruženim partnerima.

Ovom će prilikom biti premijerno prikazana dva animirana video spota na temu online uhođenja i online uznemiravanja, koje će javnost u nadolazećem periodu moći vidjeti na društvenim mrežama, ali i svim lokalnim i nacionalnim televizijama. Ovaj premijerni prikaz označava početak nacionalne kampanje kojoj je cilj ukazati na sveprisutnost različitih oblika rodno utemeljenog online nasilja te potaknuti na proaktivan stav u reagiranju na ovaj društveni problem. Kampanja obuhvaća i billboarde usklađene s temom i vizualnim stilom spotova, koji će biti postavljeni u 15 gradova diljem Hrvatske.

Nakon uvodnih obraćanja i prikaza spotova, bit će održana multisektorska rasprava koju će moderirati Tamara Loos.

U raspravi će sudjelovati:

  • Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
  • Anita Prusina, stručna suradnica u Službi za propise kaznenog materijalnog prava, predstavnica Ministarstva pravosuđa i uprave
  • Nikolina Grubišić Požar, voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji, PU Zagrebačka
  • Ines Bojić, odvjetnica, vanjska suradnica udruge B.a.B.e.
  • Tanja Zaninović, viša stručnjakinja za pravne poslove, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti

Nakon izlaganja navedenih govornika, raspravi će svojim uvidima doprinijeti predstavnice Agencije za zaštitu osobnih podataka Anamarija Mladinić i Marija Vujeva te će ostali sudionici biti pozvani na uključivanje.

Projekt SURF AND SOUND 2.0 financiran je sredstvima Europske unije iz programa CERV – Građani, jednakost, prava i vrijednosti (2021-2027) te sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade republike Hrvatske.

Obavještavamo sve zainteresirane da je objavljen novi izvještaj Agencije EU-a za temeljna prava (FRA) u okviru mapiranja nacionalnih sustava zaštite djece u Europskoj uniji. Europska komisija je 2014. zatražila od Agencije da provede istraživanje o nacionalnim sustavima zaštite djece u tadašnjih 28 država članica EU te je 2015. godine objavljeno mapiranje sustava zaštite djece u koje je bila uključena i Republika Hrvatska. Komisija je zatražila da se podaci ažuriraju krajem 2022. godine te je izvješće ažurirano na temelju podataka prikupljenih u prvoj polovici 2023. godine. Izvješće je nastalo u partnerstvu između Agencije i udruge B.a.B.e. čija je autorica odvjetnica Ines Bojić te pruža pregled nedavnog razvoja sustava zaštite djece kod nas.

Izvješće je dostupno na linku: https://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/hr_-_report_-_mapping_child_protection_systems_-_2023.pdf

Osigurajmo da najstariji članovi zajednice imaju dostojanstven život bez nasilja. Kroz projekt puSHEd - Protect, Understand, Support, Help the Elderly informirajte se kako primijetiti, prijaviti i djelovati u slučajevima u kojima sumnjate na nasilje nad starijim osobama.

Projekt puSHEd - Protect, Understand, Support, Help the Elderly pokrenula je udruga B.a.B.e. s partnerima - Zakladom Zajednički put, Domom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga-Zagreb“ i Gradom Zagrebom, financiran je sredstvima EU iz programa CERV (Građani, Jednakost, Prava i Vrijednosti) i podrškom Ureda za udruge Vlade RH.

linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram