U Varšavi se od 27.5. do 30.5.2026. održao godišnji sastanak mreže ASTRA, čija je članica i udruga B.a.B.e. Glavni zadatak sastanka bio je raspraviti ključne ciljeve mreže u sljedećoj godini. Sastanku je prisustvovalo tridesetak članica i članova mreže te se grupnim raspravama, predavanjima i razmjenom iskustava članova zaključilo kako su među glavnim prioritetima rada u sljedećoj godini dokumentiranje utjecaja mreže ASTRA, poboljšanje komunikacije među članovima te jasnija struktura mreže.

Na sastanku su se okupili predstavnici udruga članica mreže ASTRA iz brojnih zemalja Istočne i Središnje Europe te Središnje Azije, a iz udruge B.a.B.e. prisustvovala je mag. psych. Sara Terzić.

18.12.2025. u organizaciji udruge B.a.B.e. u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu održana je tematska konferencija “Kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom: vidljive posljedice nevidljivog rada", u okviru Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području “Usklađivanje privatnog i poslovnog života”.

Konferenciju je uvodnim obraćanjem otvorila Petra Kontić, dok je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić održao pozdravni govor. Središnji dio događanja obilježila je panel rasprava "Mentalni rad: od obiteljske sfere do društvene odgovornosti - izazovi i rješenja" na kojoj su sudjelovale Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora Marija Lugarić, državna tajnica u Ministarstvu demografije i useljeništva Željka Josić te dr. sc. Blanka Čop s Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Splitu. Stručni doprinos konferenciji dale su i izv. prof. dr. sc. Valerija Barada i doc. dr. sc. Željka Zdravković s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru predstavljanjem rezultata socioloških istraživanja.

Na tematskoj konferenciji otvoren je prostor za međusektorsku raspravu o važnosti ravnomjerne podjele kognitivnog i emotivnog rada. Sudionici/ce iz različitih područja istaknuli su dalekosežne posljedice neravnomjerne raspodjele mentalnog rada na ravnotežu privatnog i poslovnog života, produktivnost na tržištu rada, rodnu ravnopravnost i demografske trendove. Konferencija je pridonijela podizanju svijesti o često nevidljivoj, ali ključnoj dimenziji rada te naglasila potrebu za sustavnim uključivanjem kognitivnog i emotivnog rada u javne politike i okvire za donošenje odluka.

U sklopu Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području “Usklađivanje privatnog i poslovnog života“ 17. prosinca 2025. u organizaciji udruge B.a.B.e. održano je predavanje pod nazivom “Kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom - instrument i inicijalni rezultati“ na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje su održale izv. prof. dr. sc. Valerija Barada, dr. sc. Blanka Čop i doc. dr. sc. Željka Zdravković.

Na početku predavanja, studentima i studenticama predstavljene su aktivnosti na projektu Tematska sustavna podrška te je objašnjena društvena relevanost teme, a potom su u fokus stavljena istraživanja provedena u sklopu završenog projekta udruge B.a.B.e. pod nazivom “Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene“, kao i nastavak istraživanja koje se provelo u drugoj godini projekta Tematska sustavna podrška Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području 'Usklađivanje privatnog i poslovnog života'. Izv. prof. dr. sc. Valerija Barada izložila je teorijski i metodološki okvir te kompleksnost istraživanja, zajedno s nacrtom i ciljevima istraživanja, dr. sc. Blanka Čop predstavila je instrumente, njihove dimenzije, razine i čestice koje mjere kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom, dok je doc. dr. sc. Željka Zdravković u izlaganju prikazala inicijalne rezultate proširenog KEUK upitnika.

Predavanje je bilo prilagođeno studentima i održano je u interaktivnom formatu, a na kraju se razvila poticajna i konstruktivna diskusija. Tijekom rasprave razgovaralo se o mogućnostima primjene KEUK upitnika u različitim tipovima kućanstava, kao i o izazovima mjerenja kognitivno-emocionalnih aspekata kućanskog rada.

Od 15. do 16. prosinca 2025. godine u sklopu CHANEL’s Funder+ programa 2025, održan je studijski posjet organizacije Diotima Centre, ženske neprofitne organizacije iz Grčke. Predstavnice organizacije Diotima Centre, Dora Briazna i Chara Karagiannaki-Michaloglou, održale su sastanak s udrugom B.a.B.e., nakon čega su posjetile ured Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja te Dom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga – Zagreb“.

Diotima Centre je ženska neprofitna organizacija koja se specijalizira za pitanja nasilja nad ženama i rodne ravnopravnosti. Osnovana 1989. godine, organizacija se usmjerava na isticanje i uklanjanje rodno uvjetovanih diskriminacija te na osnaživanje žena. Ključne aktivnosti organizacije uključuju prevenciju i tretman rodno uvjetovanog nasilja, kao i pružanje podrške žrtvama nasilja.

Tijekom studijskog posjeta, predstavnice Diotima Centra i B.a.B.e. razmijenile su iskustva i stručna znanja na nekoliko ključnih područja. Raspravljalo se o rodno uvjetovanom nasilju u obje zemlje, pri čemu su istaknuti slični izazovi i napori za veću vidljivost problema nasilja u obitelji te jačanje sustava zaštite žrtava. Također, razgovaralo se o rodnoj ravnopravnosti, pri čemu su obje strane suglasne da iako postoje napori za veću ravnopravnost, rodna nejednakost i dalje ostaje prisutna u mnogim društvenim segmentima. Uz to, razmijenjena su iskustva o stanju civilnog društva, izazovima i prilikama organizacija koje se bave pravima žena i prevencijom nasilja. Obje strane istaknule su važnost međusektorske suradnje s ciljem promicanja ravnopravnosti, unaprijeđenja prava žena i borbi protiv nasilja.

Razmjena iskustava i stručnog znanja tijekom posjeta otvorila je put za daljnje zajedničke inicijative, koje će omogućiti jaču podršku ženama i učinkovitiju borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, te doprinijeti unaprjeđenju rada civilnog društva i promicanju rodne ravnopravnosti u obje zemlje.

20. studenog 2025. godine u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu s početkom u 10 sati u organizaciji udruge B.a.B.e. održan je okrugli stol pod nazivom “Nevidljivi teret: rodne dimenzije kognitivno-emocionalnog rada” u okviru Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području "Usklađivanje privatnog i poslovnog života". Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog o kognitivnom i emocionalnom radu žena te o rastućem opterećenju koje proizlazi iz nevidljivog upravljanja kućanstvom i obiteljskim obavezama, uz raspravu o tome kako društvene konstrukcije roda oblikuju teret kognitivno-emocionalnog rada te može li primjena umjetne inteligencije doprinijeti njegovom ravnomjernijem rasporedu radi postizanja održive ravnoteže između privatnog i poslovnog života.

Okrugli stol otvorila je Petra Kontić iz udruge B.a.B.e. s uvodnim pozdravom te predstavljanjem izlagačica i programa okruglog stola. Izlaganje pod nazivom "Tko misli za/na sve? Mentalni rad i nevidljive dimenzije rodne neravnopravnosti u obitelji" održala je izv. prof. dr. sc. Anita Dremel s Katedre za sociologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, strukturirajući ga kroz tri ključne teme: konceptualizaciju mentalnog rada, feminističke kritike tehnologije te empirijske nalaze istraživanja. Mentalni rad prikazan je kao nevidljiva dimenzija kućanskog rada koja nerazmjerno opterećuje žene, posebno zaposlene majke te je definiran kao kombinacija kognitivnog i emocionalnog rada, uključujući osjećaje brige i odgovornosti za učinke tog rada. Istaknuto je i da je njegova nevidljivost aktivan društveni proces zbog kojeg ovaj rad ostaje nedovoljno prepoznat i vrednovan. U izlaganju su predstavljeni i rezultati istraživanja iz 2022. godine provedenog metodom ankete na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 građana u heteroseksualnim vezama. Rezultati pokazuju izraženu rodnu nejednakost gdje se od 74 aktivnosti njih 27 prema uspostavljenim kriterijima mogu smatrati tipično ženskima (radi ih preko polovice žena sa znatnom diskrepancijom u odnosu na svoje partnere), dok je samo 7 aktivnosti identificirano kao tipično muških. Dremel je u izlaganje uključila i perspektive o umjetnoj inteligenciji i digitalnom majčinstvu, otvarajući pitanje može li tehnologija doprinijeti pravednijoj podjeli mentalnog rada. Istaknuto je da umjetna inteligencija, unatoč optimističnim obećanjima i očekivanjima, ne rješava pitanje redistributivne odgovornosti, te iako žene čini efikasnijima u obavljanju mentalnog rada, ne oslobađa ih mentalnog tereta. Koncept "digitalne majke-kiborga" korišten je za ilustraciju paradoksa da tehnologija, umjesto osnaživanja i oslobođenja, može postati alat prilagođavanja postojećem sustavu bez društvene transformacije.

Đurđica Degač, asistentica s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu održala je izlaganje pod nazivom “Nalazi istraživanja o mentalnom radu u Hrvatskoj s naglaskom na rodne razlike, njegove posljedice i upotrebu digitalnih tehnologija“, predstavljajući metodologiju i rezultate znanstveno-istraživačkih projekata o mentalnom radu i korištenju digitalnih tehnologija. Istraživanje iz 2022. godine, provedeno kvalitativnom metodologijom putem fokus grupa, pokazuje da žene obavljaju veći dio mentalnog rada zbog tradicionalnih rodnih uloga i stereotipa, potrebe za učinkovitim i pouzdanim upravljanjem kućanstvom radi uštede vremena i energije te nastojanja da izbjegnu potencijalne sukobe s partnerima. Takva neravnomjerna raspodjela mentalnog rada stvara dodatno opterećenje s negativnim posljedicama za žene, dok muškarci često podcjenjuju njegovu složenost i opseg. Istraživanje o digitalnom majčinstvu i upotrebi digitalne tehnologije provedeno 2024. godine sastojalo se od polustrukturiranih intervjua s AI ekspertima, ankete sa zaposlenim majkama te kvazi-eksperimentalnog istraživanja dvotjednog korištenja alata umjetne inteligencije sa zaposlenim visokoobrazovanim majkama. Rezultati pokazuju da digitalne tehnologije zaposlenim majkama donekle pomažu u usklađivanju poslovnih i privatnih obaveza te u organizaciji kućanskih i obiteljskih aktivnosti. Najveće prepoznate prednosti odnose se na uštedu vremena i bolju organizaciju, dok se kao glavne prepreke ističu sigurnost i privatnost podataka te preveliko oslanjanje na tehnologiju. Intervjui s AI ekspertima otkrili su temeljne strukturne prepreke, budući da se tehnologije oblikuju unutar muških mreža sa ograničenim pristupom za žene, a česti biološki determinizam koristi se za opravdavanje nejednakosti. Kvazi-eksperiment s majkama koje su koristile ChatGPT potvrđuje da, iako tehnologija može olakšati individualni teret i učiniti znanje dostupnijim, ona ne dovodi do redistribucije mentalnog rada u kućanstvu, već da su potrebne šire društvene promjene kako bi došlo do transformacije rodnih uloga i stvarne ravnopravnosti u obavljanju mentalnog rada.

Na kraju okruglog stola Petra Kontić predstavila je kampanju Ravnopravnost bez izgovora koja za cilj ima podizanje svijesti o nerazmjernoj podjeli kućanskih poslova koja negativno utječe na kvalitetu života, osobito žena koje i dalje u znatno većem postotku sudjeluju u tim poslovima. Kampanja se temelji na podacima iz istraživanja Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru iz 2022. godine, provedenog u sklopu projekta udruge B.a.B.e., koje ukazuje na neravnotežu između obiteljskog i radnog života zaposlenih žena i muškaraca. U fokusu kampanje nalazi se virtualno kućanstvo, interaktivna digitalna platforma izrađena prenamjenom postojećih vizuala u online format. Na temelju odličnog odjeka izložbi i objava na društvenim mrežama, izložba je preseljena u virtualni prostor koji je oblikovan poput prosječnog obiteljskog doma i posjetiteljima omogućuje virtualni obilazak prostorija. U svakoj prostoriji nalaze se svakodnevni kućanski poslovi na koje posjetitelji mogu kliknuti, čime se otvaraju „upute za početnike“ koje sadrže korake i savjete za obavljanje tih poslova, kao i pripadajuće statističke podatke temeljem istraživanja, što javnosti pruža interaktivno iskustvo i potiče razmišljanje o neravnomjernoj podjeli kućanskih obaveza. Uz to, video spot o virtualnom kućanstvu prikazuje se na televizijskim postajama kroz posebno izrađeni TV spot, koji na kreativan način osvještava gledatelje o važnosti ravnopravne podjele kućanskih poslova. Kampanja će biti dodatno vidljiva i kroz billboarde te svjetleće reklamne panoe (citylights) postavljene u ključnim gradovima (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), sa svrhom dosezanja široke publike i poticanja stvarne promjene u svakodnevnoj raspodjeli kućanskih obaveza.

Nakon izlaganja otvoren je prostor za raspravu u kojoj su sudjelovali predstavnici/ce različitih institucija i organizacija. Diskusija je pokazala kako je mentalni rad interdisciplinarno pitanje koje zahtijeva sustavnu suradnju između različitih dionika. Sudionici/ce su kroz razmjenu iskustava i perspektiva istaknuli važnost zajedničkog pristupa problematici, naglašavajući da bez koordinacije između javnih politika, poslodavaca, obrazovnih institucija i civilnoga društva nije moguće uspostaviti ravnotežu između privatnog i poslovnog života, što dugoročno sprječava ostvarivanje rodne ravnopravnosti.

U sklopu Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području “Usklađivanje privatnog i poslovnog života“ 26. svibnja 2025. u organizaciji udruge B.a.B.e. održano je predavanje pod nazivom "Kućanski poslovi kao iskaz rodnog identiteta i/ili uloge?" na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Predavanje je održala izv. prof. dr. sc. Valerija Barada.

Na početku predavanja, studentima i studenticama predstavljene su aktivnosti na projektu Tematska sustavna podrška te je objašnjena društvena relevanost teme, a potom su u fokus stavljena istraživanja provedena u sklopu završenog projekta udruge B.a.B.e. „Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske - prostori promjene”. Predavačica je predstavila teorijsku i metodološku podlogu istraživanja, nacrt i ciljeve istraživanja, izazove u provedbi i interpretaciji te podatke istraživanja o usklađivanju obiteljskih i profesionalnih obaveza zaposlenih roditelja maloljetne djece u Hrvatskoj.

Predavanje je bilo prilagođeno studentima te je održano u interaktivnom formatu, s ciljem pružanja uvida u znanstvenu podlogu problema, poticanja interesa studenata za daljnje istraživanje ove teme te širenja svijesti o važnosti ravnoteže između privatnog i profesionalnog života.

U sklopu Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području “Usklađivanje privatnog i poslovnog života“ 12. svibnja 2025. u organizaciji udruge B.a.B.e. održano je predavanje pod nazivom "Istraživanje odnosa obiteljskih i poslovnih obaveza: nacrt istraživanja i podaci" na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Predavanje su održale izv. prof. dr. sc. Valerija Barada te dr. sc. Blanka Čop.

Na početku predavanja, studentima i studenticama predstavljene su aktivnosti na projektu Tematska sustavna podrška te je objašnjena društvena relevanost teme, a potom su u fokus stavljena istraživanja provedena u sklopu završenog projekta udruge B.a.B.e. „Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske - prostori promjene”. Predavačice su predstavile teorijsku i metodološku podlogu istraživanja, nacrt i ciljeve istraživanja, izazove u provedbi i interpretaciji te podatke istraživanja o usklađivanju obiteljskih i profesionalnih obaveza zaposlenih roditelja maloljetne djece u Hrvatskoj.

Predavanje je bilo prilagođeno studentima te je održano u interaktivnom formatu, s ciljem pružanja uvida u znanstvenu podlogu problema, poticanja interesa studenata za daljnje istraživanje ove teme te širenja svijesti o važnosti ravnoteže između privatnog i profesionalnog života.

Udruga B.a.B.e. poziva vas na završnu konferenciju projekta SURF and SOUND 2.0, koja će se održati 25. veljače 2025. godine u hotelu Sheraton u Zagrebu, s početkom u 9:30 sati.

Projekt SURF and SOUND 2.0 usmjeren je na suzbijanje online nasilja prema ženama, a provodi ga udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. u suradnji s Agencijom za elektroničke medije, uz podršku Ministarstva unutarnjih poslova i Pravosudne akademije. Predmetni projekt financiran je sredstvima Europske unije iz programa CERV i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge.

Završna konferencija bit će prilika za predstavljanje postignutih rezultata, raspravu o budućim aktivnostima te jačanje suradnje među dionicima koji rade na zaštiti žena u digitalnom prostoru.

20. i 21. lipnja 2024. na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru održana je dvodnevna tematska multidisciplinarna rasprava pod nazivom „Obitelj kao radno mjesto: istraživanja i javne politike“ u okviru Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području 'Usklađivanje privatnog i poslovnog života'. Multidisciplinarna rasprava okupila je istaknute hrvatske znanstvenice iz različitih znanstvenih i visokoobrazovnih institucija s ciljem rasprave o metodološkim pristupima i iskustvima u području usklađivanja obiteljskih i profesionalnih obaveza žena i muškaraca, a sa svrhom otvaranja prostora za razumijevanje, stvaranje i provođenje javnih politika u okviru usklađivanja privatnog i poslovnog života.

Prvi dan multidisciplinarne rasprave izlaganja su održale izv. prof. dr. sc. Valerija Barada s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru te izv. prof. dr. sc. Ksenija Klasnić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Izv. prof. dr. sc. Valerija Barada predstavila je istraživanje provedeno 2022. godine u sklopu projekta udruge B.a.B.e. „Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – Prostori promjene“. Istraživanje je uključivalo višeetapno i multi-komponentno akcijsko istraživanje korištenjem mješovite metode, a pokazalo je kako kućanske poslove, osobito one rutinske, i dalje najčešće obavljaju žene; da na teret žena također češće pada upravljanje resursima, vremenom, emocijama i odnosima u obitelji; da žene u odnosu na muškarce učestalije doživljavaju napetosti između obiteljske i radne uloge; da manju šansu za korištenje javnih usluga skrbi i obrazovanja imaju djeca iz slabije razvijenih regija te djeca nezaposlenih ili jednohraniteljskih kućanstava.

Izv. prof. dr. sc. Ksenija Klasnić iznijela je iskustva iz pet projekata koje je provodila u razdoblju od 2017. do 2024. godine, a koji su za predmet istraživanja uključivali kućanski rad, ravnotežu privatnog i poslovnog života te mentalni rad. Predstavila je različite metodološke pristupe koji su najčešće uključivali mješovitu metodologiju te je istaknula pojedine nalaze kao što su diskrepancija u količini vremena i vrsti angažmana koje žene i muškarci posvećuju obavljanju kućanskih i ostalih obiteljskih obaveza; postojanje rodnih nejednakosti u obavljanju mentalnog rada između muškaraca i žena u privatnoj sferi te uvođenje fleksibilnosti u radu zaposlenicima kao alatu koji bi posebice pridonio uspješnijem usklađivanju privatne i profesionalne sfere.

Nakon izlaganja povela se rasprava o mogućnostima upotrebe digitalnih alata u povećanju kvalitete života zaposlenih majki, o javnim servisima, o fleksibilnim oblicima rada i postupcima konstrukcije različitih alata mjerenja obiteljskih poslova i mentalnog rada.

Drugi dan multidisciplinarne rasprave održan je javni panel na kojem su sudjelovale znanstvenice, studenti/ce diplomskog studija te predstavnici/ce Grada Zadra, Zadarske županije, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U uvodnom dijelu panel rasprave Tamara Šterk iz udruge B.a.B.e. predstavila je aktivnosti iz prve godine provedbe Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, a izv. prof. dr. sc. Valerija Barada istaknula je namjeru da istraživanja posluže otvaranju dijaloga s ključnim dionicima, s ciljem osmišljavanja i provedbe javnih politika u području poboljšanja usklađivanja privatnog i poslovnog života.

U panel raspravi sudjelovale su dr. sc. Mirjana Adamović, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, dr. sc. Blanka Čop, Katedra za sociologiju Pravnog fakulteta u Splitu, izv. prof. dr. sc. Anita Dremel, Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, izv. prof. dr. sc. Ksenija Klasnić, Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Marija Šarić, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru te doc. dr. sc. Željka Zdravković, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru.

Zaključke javnog panela možemo sažeti u nekoliko ključnih navoda, kako slijedi:

- muškarci koji se bave kućnim/obiteljskim poslovima većinom obavljaju obaveze vezane za vanjski prostor (šetanje s djecom, popravak i briga o autu, nabava namirnica itd.), što žene može smjestiti u izolirajući položaj unutar kućanstva s repetitivnim poslovima

- mentalni rad je nevidljiv, trajan, difuzan, neplaćen te ga većinski obavljaju žene, slijedom čega pokazuju negativne posljedice prevelikog mentalnog rada koji može dovesti do mentalnog opterećenja

- društveni aspekti mentalnog rada uključuju organiziranje obiteljskog života, održavanje društvenih odnosa izvan kućanstva te emocionalna podrška članovima kućanstva

- kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom sastoji se od dvije dimenzije: upravljanje resursima i vremenom te upravljanje emocijama i odnosima te se unutar obje dimenzije mogu mjeriti doseg i intenzitet

- poslovne obveze češće imaju utjecaja na obiteljski život kod žena nego kod muškaraca

- muškarci percipiraju da podjednako kao i njihove partnerice obavljaju obiteljske/kućanske poslove, dok žene procjenjuju da one većinski obavljaju navedeno

- istraživanja pokazuju da se ispitanici/ce u stavovima o podjeli kućanskog rada izjašnjavaju ravnopravno, dok praksa ukazuje da ponašanje zaostaje za stavovima

- javne politike u okviru usklađivanja privatnog i poslovnog života trebaju biti rodno, dobno i regionalno prilagođene

U zatvorenom dijelu rasprave koja je uslijedila nakon javnog panela raspravljalo se o emocionalnoj i kognitivnoj komponenti mentalnog rada te njegovim društvenim aspektima, analitičkim dimenzijama u mjerenju mentalnog rada te metodama istraživanja mentalnog rada.

Dvodnevna tematska multidisciplinarna rasprava tek je jedna u nizu aktivnosti u smjeru razmjene znanja i iskustava različitih dionika s ciljem otvaranja dijaloga i stvaranja prijedloga za unaprjeđenje javnih politika za usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca na temelju istraživačkih podataka. Nastavljamo i dalje raditi na podizanju svijesti o važnosti ravnopravne podjele obiteljskih obveza između žena i muškaraca te o važnosti rodne ravnopravnosti i omogućavanja sklada između privatnog i poslovnog života.

Završna konferencija projekta „puSHEd – protect, understand, support: help the elderly“ održala se u Kući Europe u srijedu, 22. svibnja 2024. godine s početkom u 12:00 sata. Konferencija je okupila važne dionike iz različitih sektora i time zaokružila interdisciplinarni pogled na  tematiku rodno uvjetovanog nasilja prema ženama starije životne dobi. Sudionici su imali priliku čuti više o ekonomskom nasilju, seksualnom nasilju te strategijama borbe protiv nasilja nad osobama starije životne dobi.

Voditeljica projekta Marina Gombar prisutnima je predstavila aktivnosti i rezultate projekta te istaknula kako je ono što je najpotrebnije sustavu jest edukacija, senzibilizacija i međusobna suradnja svih dionika u sustavu podrške ženama žrtvama nasilja.

Savjetnica pučke pravobraniteljice Silvija Trgovec-Greif  istaknula je niz različitih oblika nasilja zbog kojih im se građani obraćaju za pomoć. Dodala je kako je sustav usmjeren na fizičko nasilje, ali je tu puno drugih problema poput nedostatka palijativne skrbi, nedostatka mjesta u staračkim domovima ali i  neodgovarajućih odnosa doktora prema osobama starije životne dobi.

Anica Ježić, načelnica Sektora Sektora za razvoj i unapređenje socijalnih usluga pri Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike sudionicima je govorila o operativnom plan aktivnosti povezivanja zdravstvenih i socijalnih usluga u području dugotrajne skrbi kao i o promjena u zakonu o socijalnoj skrbi -promjene u području razvoja socijalnih usluga.

Iva Prpić, voditeljica Odjela za podršku djeci i obiteljima, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom pri Gradu Zagreb istaknula je kako Grad Zagreb razvija i podržava lokalni sustav podrške i zaštite žrtava nasilja u obitelji te posebnu pozornost posvećuje poštivanju prava i podršci posebno ranjivim skupinama, uključujući i osobe starije životne dobi.

Željka Barić, ravnateljica Doma za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji ‘Duga – Zagreb’ istaknula je kako se u i Domu Duga povećao broj poziva starijih žena koje traže pomoć. Također, istaknula je  kako bi država u suradnji sa strukom trebala razviti strategiju borbe protiv nasilja nad starijima uz odgovarajuću pravi okvir te sinergijski umrežiti  djelovanje sustava socijalne skrbi i zdravstvene skrbi.

Odvjetnica Ljubica Matijević Vrsaljko istaknula je problem financijskog nasilja, posebno kroz ugovore o dosmrtnom uzdržavanju, te sporost sudstva u takvim slučajevima. Psihoterapeutkinja i psihologinja Marijana Senjak prisutnima je predstavila rad o osobama žrtvama seksualnog nasilja.

Cilj projekta je prevencija i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja prema ženama starije životne dobi razvojem rodno specifičnih odgovora u pružanju podrške žrtvama i podizanjem kapaciteta relevantnih stručnjaka/inja iz sustava zaštite i podrške. Projekt je usmjeren i na podizanje svijesti opće populacije i poboljšanje odgovora zajednice na rodno uvjetovano nasilje prema starijim ženama pri čemu se prvenstveno podrazumijeva veći broj prijava nasilja, ali i prevencija istog.  Projekt „puSHEd – protect, understand, support, help the elderly“ pokrenula je udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Gradom Zagrebom i Domom Duga Zagreb, uz podršku Pučke pravobraniteljice, Udruge za podršku žrtvama i svjedocima i Europske socijalne mreže. Projekt je trajao 24 mjeseca, a financiran je sredstvima iz programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti (CERV) Europske unije te sufinanciran od strane Ureda za udruge.