20. i 21. lipnja 2024. na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru održana je dvodnevna tematska multidisciplinarna rasprava pod nazivom „Obitelj kao radno mjesto: istraživanja i javne politike“ u okviru Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području 'Usklađivanje privatnog i poslovnog života'. Multidisciplinarna rasprava okupila je istaknute hrvatske znanstvenice iz različitih znanstvenih i visokoobrazovnih institucija s ciljem rasprave o metodološkim pristupima i iskustvima u području usklađivanja obiteljskih i profesionalnih obaveza žena i muškaraca, a sa svrhom otvaranja prostora za razumijevanje, stvaranje i provođenje javnih politika u okviru usklađivanja privatnog i poslovnog života.
Prvi dan multidisciplinarne rasprave izlaganja su održale izv. prof. dr. sc. Valerija Barada s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru te izv. prof. dr. sc. Ksenija Klasnić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Izv. prof. dr. sc. Valerija Barada predstavila je istraživanje provedeno 2022. godine u sklopu projekta udruge B.a.B.e. „Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – Prostori promjene“. Istraživanje je uključivalo višeetapno i multi-komponentno akcijsko istraživanje korištenjem mješovite metode, a pokazalo je kako kućanske poslove, osobito one rutinske, i dalje najčešće obavljaju žene; da na teret žena također češće pada upravljanje resursima, vremenom, emocijama i odnosima u obitelji; da žene u odnosu na muškarce učestalije doživljavaju napetosti između obiteljske i radne uloge; da manju šansu za korištenje javnih usluga skrbi i obrazovanja imaju djeca iz slabije razvijenih regija te djeca nezaposlenih ili jednohraniteljskih kućanstava.
Izv. prof. dr. sc. Ksenija Klasnić iznijela je iskustva iz pet projekata koje je provodila u razdoblju od 2017. do 2024. godine, a koji su za predmet istraživanja uključivali kućanski rad, ravnotežu privatnog i poslovnog života te mentalni rad. Predstavila je različite metodološke pristupe koji su najčešće uključivali mješovitu metodologiju te je istaknula pojedine nalaze kao što su diskrepancija u količini vremena i vrsti angažmana koje žene i muškarci posvećuju obavljanju kućanskih i ostalih obiteljskih obaveza; postojanje rodnih nejednakosti u obavljanju mentalnog rada između muškaraca i žena u privatnoj sferi te uvođenje fleksibilnosti u radu zaposlenicima kao alatu koji bi posebice pridonio uspješnijem usklađivanju privatne i profesionalne sfere.
Nakon izlaganja povela se rasprava o mogućnostima upotrebe digitalnih alata u povećanju kvalitete života zaposlenih majki, o javnim servisima, o fleksibilnim oblicima rada i postupcima konstrukcije različitih alata mjerenja obiteljskih poslova i mentalnog rada.
Drugi dan multidisciplinarne rasprave održan je javni panel na kojem su sudjelovale znanstvenice, studenti/ce diplomskog studija te predstavnici/ce Grada Zadra, Zadarske županije, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U uvodnom dijelu panel rasprave Tamara Šterk iz udruge B.a.B.e. predstavila je aktivnosti iz prve godine provedbe Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, a izv. prof. dr. sc. Valerija Barada istaknula je namjeru da istraživanja posluže otvaranju dijaloga s ključnim dionicima, s ciljem osmišljavanja i provedbe javnih politika u području poboljšanja usklađivanja privatnog i poslovnog života.
U panel raspravi sudjelovale su dr. sc. Mirjana Adamović, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, dr. sc. Blanka Čop, Katedra za sociologiju Pravnog fakulteta u Splitu, izv. prof. dr. sc. Anita Dremel, Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, izv. prof. dr. sc. Ksenija Klasnić, Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Marija Šarić, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru te doc. dr. sc. Željka Zdravković, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru.
Zaključke javnog panela možemo sažeti u nekoliko ključnih navoda, kako slijedi:
- muškarci koji se bave kućnim/obiteljskim poslovima većinom obavljaju obaveze vezane za vanjski prostor (šetanje s djecom, popravak i briga o autu, nabava namirnica itd.), što žene može smjestiti u izolirajući položaj unutar kućanstva s repetitivnim poslovima
- mentalni rad je nevidljiv, trajan, difuzan, neplaćen te ga većinski obavljaju žene, slijedom čega pokazuju negativne posljedice prevelikog mentalnog rada koji može dovesti do mentalnog opterećenja
- društveni aspekti mentalnog rada uključuju organiziranje obiteljskog života, održavanje društvenih odnosa izvan kućanstva te emocionalna podrška članovima kućanstva
- kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom sastoji se od dvije dimenzije: upravljanje resursima i vremenom te upravljanje emocijama i odnosima te se unutar obje dimenzije mogu mjeriti doseg i intenzitet
- poslovne obveze češće imaju utjecaja na obiteljski život kod žena nego kod muškaraca
- muškarci percipiraju da podjednako kao i njihove partnerice obavljaju obiteljske/kućanske poslove, dok žene procjenjuju da one većinski obavljaju navedeno
- istraživanja pokazuju da se ispitanici/ce u stavovima o podjeli kućanskog rada izjašnjavaju ravnopravno, dok praksa ukazuje da ponašanje zaostaje za stavovima
- javne politike u okviru usklađivanja privatnog i poslovnog života trebaju biti rodno, dobno i regionalno prilagođene
U zatvorenom dijelu rasprave koja je uslijedila nakon javnog panela raspravljalo se o emocionalnoj i kognitivnoj komponenti mentalnog rada te njegovim društvenim aspektima, analitičkim dimenzijama u mjerenju mentalnog rada te metodama istraživanja mentalnog rada.
Dvodnevna tematska multidisciplinarna rasprava tek je jedna u nizu aktivnosti u smjeru razmjene znanja i iskustava različitih dionika s ciljem otvaranja dijaloga i stvaranja prijedloga za unaprjeđenje javnih politika za usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca na temelju istraživačkih podataka. Nastavljamo i dalje raditi na podizanju svijesti o važnosti ravnopravne podjele obiteljskih obveza između žena i muškaraca te o važnosti rodne ravnopravnosti i omogućavanja sklada između privatnog i poslovnog života.