{"id":1004,"date":"2011-11-29T13:28:25","date_gmt":"2011-11-29T12:28:25","guid":{"rendered":"http:\/\/https:\/\/babe.hr\/\/856-zaboravljeni-intervju-za-slobodnu-dalmaciju\/"},"modified":"2021-08-02T22:04:46","modified_gmt":"2021-08-02T20:04:46","slug":"856-zaboravljeni-intervju-za-slobodnu-dalmaciju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/babe.hr\/en\/856-zaboravljeni-intervju-za-slobodnu-dalmaciju\/","title":{"rendered":"\"Zaboravljeni\" intervju za Slobodnu Dalmaciju"},"content":{"rendered":"<ul>\n<li>Kakva je, po Vama, uloga \u017eena u Arapskom prolje\u0107u?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ona se razlikuje od zemlje do zemlje, ali je nesporno da su se svugdje \u017eene vrlo aktivno uklju\u010dile u sve pokrete protiv autoritarnih re\u017eima. U Egiptu su, recimo, mlade \u017eene pokrenule putem dru\u0161tvenih mre\u017ea desetke tisu\u0107a ljudi i pozvale ih na ulice. Kako nam je rekla Esraa Abdel Fattah, prozvana <em>Facebook<\/em> djevojkom,&nbsp; \u017eene su u Egiptu radile apsolutno sve &ndash; vodile prosvjede, ure\u0111ivale web stranice, oboru\u017eane kuhinjskim no\u017eevima branile svoje domove, kuhale, pomagale povrije\u0111enima, dok su mu\u0161karci stereotipno odra\u0111ivali tek jedan dio poslova &ndash; govore, pregovore i sve druge politi\u010dki za javnost va\u017ene stvari. \u017dene su se davale u cijelosti, nesebi\u010dno, a neki od mu\u0161karaca ve\u0107 su pomno planirali \u0161to \u0107e raditi nakon svrgavanja diktatora i koje \u0107e pozicije zauzimati. U Siriji se situacija ne smiruje &ndash; vi\u0161e od 3000 osoba ubijeno je &nbsp;od po\u010detka protesta,&nbsp; a Arapska liga procjenjuje kako vlast u zatvorima dr\u017ei 70 000 politi\u010dkih zatovrenika. Me\u0111u njima je veliki broj \u017eena. U vrijeme konferencije Alhallak Sabah, \u010dlanica Sirijske lige \u017eena, neprekidno je pratila vijesti i obavje\u0161tavala nas koliko je ljudi ubijeno ili ranjeno tijekom dana. U Bahrainu su \u017eene dobile pravo sudjelovanja u izborima tek 2002. i jo\u0161 uvijek su gotovo nevidljive u javnoj sferi, ali zato trpe nasilje na svim razinama. Kako se u svim doga\u0111anjima pokazalo da su najorganiziranije vjerske skupine i fundamentalisti\u010dke stranke koje \u017eene vide isklju\u010divo u vrlo tradicionalnim ulogama, zna\u010di iza zatvorenih vrata domova, jo\u0161 je mukotrpan put do ravnopravnosti. &nbsp;&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Arapsko prolje\u0107e malo je toga donijelo \u017eenama. U Libiji se vra\u0107a poligamija, najavljuje se i uspostava \u0161erijatskog zakona, a ne\u0161to sli\u010dno mo\u017eda mo\u017eemo o\u010dekivati i u Tunisu gdje je na izborima pobijedila stranka islamske orijentacije. Kakva je budu\u0107nost \u017eena u tim zemljama? Kakva je u ostalim dr\u017eavama Arapskog prolje\u0107a (Iran, Jemen...)? U kojoj dr\u017eavi \u017eene imaju najve\u0107u \u0161ansu za normalan \u017eivot, mo\u017eda u Egiptu?<\/li>\n<\/ul>\n<p>To je stara pri\u010da koju su feministkinje uo\u010dile prou\u010davaju\u0107i pro\u0161lost &ndash; od Francuske revolucije nadalje vidljivo je kako su \u017eene smjele sudjelovati u prevratima, ali za nijh nije bilo mjesta u vlasti. Dru\u0161tveni ugovor na kojem se temelji&nbsp; dana\u0161nje razumijevanja demokracije vrlo je jasno isklju\u010divao \u017eene. Sestrinstvo i jednaka prava svih ljudi bez obzira na njihov spol ili rod nisu bila po\u017eeljna. Olympe da Gouges odrubljena je glava 1793. zato \u0161to se usudila di\u0107i glas protiv marginalizacije \u017eena koja se doga\u0111ala nakon njihova aktivnog sudjelovanja u revolucionarnim zbivanjima. Tu smo ve\u0107 mogle nau\u010diti kako se \"ljep\u0161i\" i \"nje\u017eniji\" spol pripitomljuje na vrlo brutalan na\u010din kad se usudi iskora\u010diti preko jasno zacrtanih granica dru\u0161tveno po\u017eeljnog i prihvatljivog pona\u0161anja.&nbsp; <em>Deklaracija o pravima \u017eene i gra\u0111anke<\/em> (1791.) govori o tome&nbsp; kako bi dru\u0161tvo u kojem nema diskriminacije na osnovi spola trebalo izgledati. \"\u017dena se ima pravo popeti na strati\u0161te.&nbsp; Ona stoga mora imati jednako pravo&nbsp; popeti se za govornicu,\" rekla je proro\u010danski de Gouges.<\/p>\n<p>Sli\u010dna se pri\u010da dogodila u nas nakon Drugog svjetskog rata &ndash; \u017eene su bile aktivistkinje, partizanke, one koje su skrivale i\/ili njegovale ranjene i ugro\u017eene, njih barem stotinu tisu\u0107a, a onda je deklarativno progla\u0161en kraj borbe za&nbsp; ravnopravnost, dok je manje-vi\u0161e u zbilji sve i\u0161lo prema starim, uvrije\u017eenim obrascima pona\u0161anja. Istina je da su \u017eene stekle dosta prava koja prije nisu imale &ndash; od 1945. pravo izlaska i sudjelovanja u izborima, pravo na redovito \u0161kolovanje, rad, naslje\u0111ivanje i sl., ali je malo \u017eena igralo zna\u010dajnu ulogu u va\u017enim politi\u010dkim i dru\u0161tvenim zbivanjima. Kako se to ka\u017ee &ndash; mo\u017eemo ih izbrojati na prste jedne ruke.<\/p>\n<p>I danas jo\u0161 uvijek posvuda u svijetu uglavnom u javnoj sferi vidimo \u017eene koje u cijelosti prihva\u0107aju postoje\u0107i politi\u010dki diskurs. Za sve koji propituju i \u017eele uspostavu&nbsp; druga\u010dijeg, pravednijeg i otovrenijeg dijaloga svih aktera u dru\u0161tvu, bez obzira na njihovu &nbsp;politi\u010dku i\/ili ekonomsku mo\u0107, ostaje uvijek tek mjesto na margini. Njima se katkad brutalno, a jo\u0161 \u010de\u0161\u0107e suptilno, postavljaju nepremostive prepreke ulaska u javni prostor u kojim bi se mogao ostvariti bitan utjecaj.<\/p>\n<p>Peporu\u010dila bih svima da jednom do\u0111u na neku \"\u017eensku\" konferenciju &ndash; tu nema u\u0161togljenih lica, propisane uniformirane odje\u0107e, a naprosto vas zapanji mudrost i snaga \u017eena koje razumiju \u0161to se doga\u0111a oko njih, znaju kako bi se stvari mogle promijeniti &ndash; ali im ne daju da se njihov glas \u010duje. Njihova imena rijetko zna itko izvan njihova kruga i jo\u0161 \u0107e dugo vremena pro\u0107i dok se situacija ne promijeni. Ho\u0107e li ikada? &nbsp;&nbsp;Nadam se da je odgovor potvrdan. &nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Smatrate kako \u0107e \u017eenama na tim podru\u010djima sada biti gore? (mo\u017eete navesti i primjer Bahraina) Zbog \u010dega su politi\u010dke aktivistice u po\u010detku slavljene, a zatim gurnute u pozadinu?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Bit \u0107e im barem jednako te\u0161ko kao i do sada,&nbsp; to je izvjesno.&nbsp; Eto, \u017eena iz Bahraina uop\u0107e nije uspjela do\u0107i na konferenciju i prenijeti nam opis u\u017easa koji trpe onda\u0161nje \u017eene &ndash; silovanja, provjere sa\u010duvanog (ili \"proigranog\") djevi\u010danstva, zabranu uklju\u010divanja u javne prosvjede (osim kao njegovateljica ranjenih kako se mo\u017ee vidjeti na snimkama na Youtubeu). Optimizam budi hrabrost i odlu\u010dnost \u017eena koje su govorile na konferenciji.&nbsp; Ipak se vrijeme ne mo\u017ee vratiti unatrag. Procesi \u0107e biti mukotrpni, ali&nbsp; vjerujem kako su nezaustavljivi. Internet, dru\u0161tvene mre\u017ee pogotovo, ne dopu\u0161taju vi\u0161e mogu\u0107nost potpunog izoliranja gra\u0111ana\/ki. Na konferenciji su bile donatorske organizacije koje \u0107e financijski pomagati aktivistkinjima pa \u0107e i to osigurati njihov opstanak i nastavak borbe.<\/p>\n<p>Zanimljivo je kako je strah od nemira i revolucije natjerao neke dr\u017eave da pokrenu promjene u nadi kako \u0107e time primiriti stanovni\u0161tvo. Marokanski kralj proveo je referendum o ustavnim promjenama, Obiteljski zakon unaprje\u0111uje polo\u017eaj \u017eena i sl. U Saudisjkoj Arabiji kralj Abdulah uveo je pravo \u017eena na sudjelovanje u izborima (kao kandidatkinja i glasa\u010dica). Mo\u017ee se \u010dak dogoditi da se u dr\u017eavama koje su izbjegle \"proljetna\" gibanja sustavnije i mirno uvedu pozitivne reforme, dok \u0107e nova ure\u0111enja u prevratni\u010dkim zemljama unazaditi ljudska prava \u017eena a vjerojatno i svih marginaliziranih skupina. &nbsp;Vidjet \u0107emo.&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Na konfernciji u Bruxellesu sudjelovale su neke od aktivistica Arapskog prolje\u0107a. \u0160to one ka\u017eu na situaciju na sjeveru Afrike i Bliskom istoku. Koja je na vas ostavila najja\u010di utisak (\u010dak i ne mora biti iz Arapskog prolje\u0107a)? Koje vas je predavanje posebno dojmilo?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sve su \u017eene bile nevjerojatno artikulirane. Vrlo su precizno opisivale i tuma\u010dile protekle, sada\u0161nje i budu\u0107e doga\u0111aje. Posebno je motiviraju\u0107a njihova nepokolebljivost i nespremnost na odustajanje unato\u010d svim zaprekama koje ih \u010dekaju na putu dosezanja vi\u0161eg stupnja ravnopravnosti. Zanimljiv je bio susret starijih i mla\u0111ih aktivistkinja &ndash; zanos i entuzijazam mladih usuprot nepokolebljivosti, ali i suzdr\u017eanosti ste\u010dene iskustvom starijih \u017eena. Ipak, mogu izdvoji nekoliko izlaganja &ndash; kao prvo, ono Iranke Mahnaz Afkhami, me\u0111unarodno poznate aktivistkinje i biv\u0161e ministrice za \u017eenska pitanja, koju tridesetogodi\u0161nji borba (u doslovnom i metafori\u010dkom zna\u010denju) nije umorila, ali ju je nau\u010dila oprezu i dejlovanju sa zadr\u0161kom. Opisala je zanos revolucije u Iranu i hladan tu\u0161 koji je uslijedio nakon ustoli\u010denja Homeinija. &nbsp;Ukazala je na to kako se&nbsp; nerijetko pokreti masa koje sanjaju slobodu i pravednije dru\u0161tvo lukavo upre\u017eu u interese onih koji se bri\u017eno organiziraju i znaju to\u010dno \u0161to \u017eele za sebe i svoje. Pa je ljudima nakon revolucija koje bi ih trebale osloboditi \u010desto jo\u0161 gore i te\u017ee. Redovito za \u017eene. S druge je strane bilo motiviraju\u0107e svjedo\u010diti entuzijazmu i predanosti Egip\u0107anke Abdel Fattah koja je odle\u017eala dva tjedna u zatovru, vidi kako je se neprekidno poku\u0161ava marginalizirati, ali ne pristaje na odstupanje. \u0160panjolka Gonzales Garcia, \u010dlanica Feministi\u010dke komisije Pokreta 15. svibnja iz Madrida, prezentirala je novi na\u010din organiziranja pokreta bez vo\u0111a i hijerarhijske strukture, gotovo identi\u010dan plenarnom na\u010dinu rada studenata\/ica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ali i ukazala na probleme s kojima se unutar ovog daleko demokrati\u010dnijeg organizacijskog disikursa susre\u0107u feministkinje. Pitanje jednakopravnosti i u njihovom se slu\u010daju \u010desto potiskuje kao manje va\u017eno, kao ne\u0161to \u0161to mora \u010dekati neki povoljniji trenutak jer su drugi problemi va\u017eniji i pre\u010di za rje\u0161avanje.&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Kakvo ste iskustvo odnosa hrvatskog dru\u0161tva prema \u017eenama vi prenjeli?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Prenijela sam svoje osobno iskustvo aktivistkinje, ali i analize drugih \u017eena koje su daleko prije mene prepoznale va\u017enost inzistiranja na ravnopravnosti, posebno Lydije Sklevicky koja je prou\u010davala AF\u017d i polo\u017eaj \u017eena u Jugoslaviji nakon 2. svjetskog rata. Zbirka tekstova<em> Konji, \u017eene, ratovi <\/em>&nbsp;(\u017denska infoteka, 1996.) trebala bi biti obaveznom literaturom u nastavi povijesti. Kao i istra\u017eivanja Rajke Poli\u0107 koja su pokazala kako u povijesnim ud\u017ebenicima&nbsp; ima dvostruko vi\u0161e slika\/ilustracija konja u odnosu na prikaze \u017eena. Sve dok povjesni\u010darima konji budi va\u017eniji od \u017eena, niti jedno prolje\u0107e ne\u0107e donijeti bolji \u017eivot broj\u010dano natpolovi\u010dnom spolu.<\/p>\n<p>Govorila sam o tome kako je ve\u0107i broj feministkinja u Hrvatskoj odbio bespogovorno i sa zanosom podr\u017eati borbu za neovisnost, ve\u0107 se od prvog dana zahtijevalo prepoznavanje va\u017enosti pitanja rodne ravnopravnosti. O tome kako se ratom \u010ditavo dru\u0161tvo po\u010delo repatrijarhalizirati &ndash; guranje \u017eena iz javnosti i veli\u010danje uloge majke, poku\u0161aj su\u017eavanja reproduktivnih prava, ogroman i po emancipaciju \u017eena poguban utjecaj Katoli\u010dke crkve i sl.&nbsp; Opisala sam i slu\u010daj \u017eena silovanih u ratu, kojima je, za razliku od ve\u0107ine feministkinja,&nbsp; klju\u010dno identitetsko mjesto nacionalna i vjerska pripadnost, a koje do danas nisu dobile stvarnu javnu podr\u0161ku i odgovaraju\u0107i tretman i naknadu za pretrpljene u\u017ease.<\/p>\n<p>Jasno sam naglasila kako se nikada ne smije prihvatiti pri\u010da o tome da se razgovor o ravnopravnosti treba ostaviti za kasnije, za dane kada sva druga va\u017enija pitanja budu rije\u0161ena. Jer je to onda, naj\u010de\u0161\u0107e, nikada.&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>&nbsp;Jedan od \u017ealosnijih zaklju\u010daka konferencije jest i taj da \u017eene kao povijesni subjekti ostaju \"nevidljive\" u kolektivnom sje\u0107anju i povijesnoj znanosti, a njihovo mjesto u povijesti prazno. Smatrate li ( s obzirom kako su upravo dobintice Nobela za mir tri \u017eene) kako se taj trend polako mijenja, ako ne, kakve su mu \u0161anse da se ipak polako pokrene?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Dijelom sam u prethodnom odgovoru iznijela neke \u010dinjenice. Usput, koliko \u017eena povjesni\u010darki u nas \u010dujemo da govore u javnosti? Da, \u017ealosna je istina da su sve \u017eene jasno rekle kako one protekla doga\u0111anja ne do\u017eivljavaju kao Arapska ili bilo kakva prolje\u0107a&nbsp; - one ih odbijaju tako zvati, jer za \u017eene se za sada ni\u0161ta pozitivno nije dogodilo. &nbsp;I me\u0111unarodna zajednica, misle, s figom u d\u017eepu zbog ekonomskih i politi\u010dkih interesa, zloupotrebljava pri\u010du o polo\u017eaju \u017eena bez stvarne nakane da u tom podru\u010dju zbilja ne\u0161to u\u010dini. MENA, geopoliti\u010dki naziv za podru\u010dje Srednjeg istoka i Sjeverne Afrike, posjeduje oko 60% naftnih i 45% rezervi prirodnog plina, pa se zbog izglednog profita mo\u017ee pregovarati i s najreakcionarnijim snagama bez obzira na pri\u010du o promociji i davanju podr\u0161ke demokratskim procesima. \u010citav je svijet tamburao o u\u017easnoj diskriminaciji \u017eena u Afganistanu, a danas Malali Joya \u017eivi u ilegali nakon \u0161to je grubo izba\u010dena iz parlamenta zbog kritike politike Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava i suprotstavljanja sudjelovanju najgorih ratnih zlo\u010dinaca i profitera u institucijama vlasti. Silovanja u Bosni i Hercegovini bila su top tema nekoliko mjeseci, a <em>Amnesty International<\/em> navodi u svom izvje\u0161taju iz 2009. kako su sve vlade u Bosni i Hercegovini propustile obe\u0161teti i osigurati pravdu za djevoj\u010dice, djevojke i \u017eene silovane tijekom rata.&nbsp; \u0160tovi\u0161e, danas mnoge osobe odgovorne za njihova stradanja &ndash; pripadnici vojnih ili paravojnih snaga, policije &ndash; hodaju slobodno i imaju va\u017ene funkcije. Neki \u017eive u neposrednom susjedstvu \u017ertava. \"Ova nacija zaboravlja sve. Zaborvalja nas \u017ertve. Ali ja nikada ne\u0107u mo\u0107i zaboraviti&nbsp; \u0161to mi se dogodilo\", citiraju rije\u010di Sabihe.<\/p>\n<p>Za\u0161to je to tako i za\u0161to se nitko zbog toga ne srami, pitanje je na koje moramo kao dru\u0161tvo dati neki odgovor. U protivnom, povijest \u0107e se uvijek iznova ponavljati na isti na\u010din. Mijenja se forma, ali sadr\u017eaj je&nbsp; uvijek isti. &nbsp;&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>\u0160to je s Hrvatskom... Kako biste ocjenili hrvatsko dru\u0161tvo (1-5) u po\u0161tivanju \u017eene kao punopravne \u010dlanice dru\u0161tva?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Dovoljan ka dobar (2-3). Ovisi \u0161to uzimamo kao pokazatelje. Prema broju \u017eena s diplomama, magisterijima i doktoratima, postotku \u017eena u saboru, \u017eeni premijerki &ndash; uf, samo nebo nam je granica. Kada pogledamo broj nezaposlenih \u017eena, broj \u017eena \u017ertava nasilja, podjelu poslova u ku\u0107i &ndash; dno dna. Jo\u0161 smo uvijek vrlo patrijarhalno dru\u0161tvo u kojem ni \u017eene s visokom stru\u010dnom spremom ni one na vlasti ne uspijevaju uzdrmati tradicionalnu podjelu spolnih\/rodnih uloga. Katkada je, \u0161tovi\u0161e, i same jo\u0161 u\u010dvr\u0161\u0107uju. Volim stih Maka Dizdara i \u010desto ga koristim:\"Valja nama preko rijeke...\", ali jo\u0161 stojimo ukopani na obali.<\/p>\n<p>&nbsp;Sanja Sarnavka<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kakva je, po Vama, uloga \u017eena u Arapskom prolje\u0107u? Ona se razlikuje od zemlje do zemlje, ali je nesporno da su se svugdje \u017eene vrlo aktivno uklju\u010dile u sve pokrete protiv autoritarnih re\u017eima. U Egiptu su, recimo, mlade \u017eene pokrenule putem dru\u0161tvenih mre\u017ea desetke tisu\u0107a ljudi i pozvale ih na ulice. Kako nam je rekla [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1006,"comment_status":"closed","ping_status":"","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_crdt_document":"","slim_seo":{"title":"\"Zaboravljeni\" intervju za Slobodnu Dalmaciju - babe.hr","description":"Kakva je, po Vama, uloga \u017eena u Arapskom prolje\u0107u? Ona se razlikuje od zemlje do zemlje, ali je nesporno da su se svugdje \u017eene vrlo aktivno uklju\u010dile u sve pokr"},"iawp_total_views":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1004","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"meta_box":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1004","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1004"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1004\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1005,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1004\/revisions\/1005"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1006"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1004"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1004"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1004"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}