U\u010destalo mijenjanje zakona ne doprinosi pravnoj sigurnosti i dobrobiti gra\u0111ana te \u010dini nesigurnima sve one koji te zakone primjenjuju, a pogotovo one na koje se odnose. \u010cesto mijenjanje zakona ugro\u017eava vladavinu prava koja je ustavna kategorija i temeljna vrednota za\u0161ti\u0107ena Europskom konvencijom o ljudskim pravima.<\/p>\n
Obiteljski zakon jedan je od onih koji se ti\u010du velikog broja gra\u0111anki i gra\u0111ana Hrvatske. U vezi s procedurom dono\u0161enja, treba se prvenstveno osvrnuti na nekoliko va\u017enih \u010dinjenica. Nacrt je objavljen na stranicama Ministarstva socijalne politike 8. kolovoza uz davanje mjesec dana za javnu raspravu, odnosno slanje primjedaba putem e-po\u0161te! Usred godi\u0161njih odmora nuditi javnu raspravu jednako je kao i \u017eeljeti da javne rasprave zapravo nema. Pritom je Nacrt Obiteljskog zakona glomazan tekst koji bi zahtijevao vi\u0161ednevno pomno \u010ditanje da bi se moglo uobli\u010diti relevantno o\u010ditovanje.<\/p>\n
Druga va\u017ena stvar jest da u Radnu skupinu nisu bile uklju\u010dene ni tri katedre obiteljskog prava u Hrvatskoj niti ijedan odvjetnik ili odvjetnica, \u0161to nu\u017eno oduzima legitimitet ovom tekstu. Pri tome nagla\u0161avam, nimalo ne preuveli\u010davaju\u0107i na\u0161u ulogu u razvoju prava i sudske prakse, da upravo odvjetnici\/e najkreativnije doprinose stvaranju dobre prakse. Zahvaljuju\u0107i odvjetnicima\/ama i gra\u0111anima koji su odlu\u010dili sami podnijeti zahtjeve Europskom sudu za ljudska prava, danas imamo raznoliku praksu ovog suda kroz koju su upu\u0107ene o\u0161tre kritike postoje\u0107em sustavu.<\/p>\n
U novi Obiteljski zakon trpane su bespotrebne odredbe i nova na\u010dela, poput na\u010dela razmjerne i najbla\u017ee intervencije dr\u017eave u obiteljski \u017eivot ili odredbe o obvezi sudaca da se obrazuju. Stavljanje ovakve odredbe je suvi\u0161no, pa i apsurdno. Naime, o obvezi sudaca da se obrazuju vrlo konkretne odredbe sadr\u017ei Zakon o sudovima, Kodeks suda\u010dke etike, kao i brojna me\u0111unarodna pravila poput Bangalor\u0161kih na\u010dela pona\u0161anja sudaca. Pomisliti uop\u0107e da suci ne znaju ova pravila i da svijest o potrebi stalnog stru\u010dnog usavr\u0161avanja nije ugra\u0111ena u njihov rad ukazuje na postojanje puno dubljih problema koje ne\u0107e rije\u0161iti niti jedan zakon a kamoli novi Obiteljski. Istovremeno, nemogu\u0107e je zamisliti da se takva odredba stavi u Kazneni zakon ili Zakon o radu.<\/p>\n
U javnosti je sna\u017eno odjeknula odredba o ograni\u010davanju pristupa sudu kroz razdoblje od \u0161est mjeseci onim bra\u010dnim drugovima koji se ne mogu dogovoriti oko ostvarivanja sadr\u017eaja roditeljske skrbi. Ovo pravilo ima iznimke, ali je samo po sebi opasno. Ograni\u010davanje pristupa sudu predstavlja povredu ustavnih i konvencijskih prava. Iako pravo na pristup sudu, zajam\u010deno \u010dlankom 6. Konvencije, nije apsolutno, i u odnosu na ta prava mogu postojati odre\u0111ena ograni\u010denja, ne nalazim u slu\u010daju Obiteljskog zakona nikakavo opravdanje za prije\u010denje pristupa osobama koje \u017eele o svojim pravima i obvezama pravorijek suda. Dodu\u0161e, prema Nacrtu Obiteljskog zakona, pristup sudu ne\u0107e se ograni\u010davati u slu\u010daju obiteljskog nasilja, ali prvo i osnovno pitanje koje \u0107e se postaviti jest – tko je \u017ertva obiteljskog nasilja i \u010dime dokazuje svoj status. Podsje\u0107am da je RH u primjeni Zakon o za\u0161titi od nasilja u obitelji,<\/em> a u njemu stoji da su ovla\u0161teni tu\u017eitelji policijski slu\u017ebenici koji, na\u017ealost nerijetko, ne\u010diju \u017eivotnu pri\u010du o obiteljskom nasilju svode na dvije re\u010denice: on nju udario otvorenim dlanom u rame, a ona njemu u obrani uputila neku pogrdnu rije\u010d<\/em>. Na kraju, u glavnini slu\u010dajeva, na prekr\u0161ajnom sudu zavr\u0161avaju oboje. Ni policija niti sudac, prema na\u0161em dosada\u0161njem iskustvu, nisu se osobito trudili utvrditi tko je primarni agresor u obitelji, pa tako pri poku\u0161aju izlaska iz kruga nasilja dugogodi\u0161nje \u017ertve bivaju stigmatizirane, kao da su i same nasilne. O tome do koje mjere je neu\u010dinkovito pravosu\u0111e u postupcima suzbijanja nasilja svjedo\u010di slu\u010daj A. protiv Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, a i slu\u010dajevi Maksimovi\u0107 i Toma\u0161i\u0107 protiv Hrvatske. Samo u ova tri slu\u010daja ispla\u0107eno je iz dr\u017eavnog prora\u010duna 90.000,00 eura. Situacije u kojima \u0107e se kroz primjenu novog Obiteljskog zakona na\u0107i \u017ertve obiteljskog nasilja neodoljivo me podsje\u0107aju na slu\u010daj Airey protiv Irske iz 1979. koji danas u krugovima pravnika koji se bave ljudskim pravima predstavlja simbol ograni\u010davanja pristupu sudu. Za one koji ne znaju, radilo se o \u017eeni \u017ertvi obiteljskog nasilja koja zbog visokih tro\u0161kova sudskog postupka nije mogla podnijeti zahtjev za rastavu pred sudom u Irskoj.<\/p>\n S ustavnopravnog aspekta krajnje je dvojben i \u010dlanak 344. Nacrta kojim se propisuje da \u0107e se Pravilnikom urediti tko mogu biti medijatori. Postavlja se pitanje zbog \u010dega uvjeti za medijatore nisu transparentni ve\u0107 u fazi javnog raspravljanja o Nacrtu zakona.<\/p>\n Krajnje je dvojbena i odredba da \u0107e se odluke o li\u0161enju poslovne sposobnosti. donesene prema prija\u0161njim propisima Republike Hrvatske. preispitati u izvanparni\u010dnom postupku radi vra\u0107anja poslovne sposobnosti u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Osnovno je pitanje tko \u0107e to platiti.<\/p>\n Kao jedan od razloga mijenjanja postoje\u0107eg Obiteljskog zakona vrlo \u010desto se spominju kritike koje je do sada u vi\u0161e navrata hrvatskom zakonodavstvu i praksi uputio Europski sud za ljudska prava u Strassbourgu. Me\u0111utim, nezgrapno je mijenjanjem zakona nastojati uma\u0107i kritikama Europskog suda. Kao \u0161to je pogre\u0161no i uvjerenje da se pla\u0107anje od\u0161teta mo\u017ee izbje\u0107i izmjenama zakona. Umjesto dono\u0161enja novih zakona, umjesnije je i logi\u010dnije suce obrazovati o Europskoj konvenciji i ljudskim pravima te op\u0107enito o me\u0111unarodnim instrumentima koje treba primjenjivati i u Hrvatskoj. To\u010dni su navodi Vlade da je Republika Hrvatska do sada platila poprili\u010dan novac gra\u0111anima zbog povreda temeljnih ljudskih prava i sloboda, me\u0111utim mijenjanje zakona pogre\u0161an je korak. Naime, slu\u010dajevi iz podru\u010dja obiteljskog prava pokrenuti pred ESLJP ukazali su na odre\u0111ene probleme koji se ne ti\u010du<\/strong> sadr\u017eaja Obiteljskog zakona nego njegove provedbe<\/strong>, i to naj\u010de\u0161\u0107e, zbog sporosti i neu\u010dinkovitost hrvatskih sudova. Samo je slu\u010daj Mikuli\u0107 protiv Hrvatske zahtijevao intervenciju u Obiteljski zakon pa je posljedi\u010dno uvedena odredba prema kojoj \u0107e u slu\u010daju neodazivanja tu\u017eenika vje\u0161ta\u010denju u predmetima utvr\u0111ivanja o\u010dinstva, sud po slobodnoj ocjeni procijeniti od kakvog je zna\u010daja neodazivanje vje\u0161ta\u010denju. S druge strane, u predmetu Karad\u017ei\u0107 se kao osnovni problem nametnulo pitanje sporosti hrvatskog pravosu\u0111a u postupcima provo\u0111enja Ha\u0161ke konvencije o gra\u0111anskopravnim aspektima me\u0111unarodne otmice djece – uop\u0107e se nije radilo o primjeni Obiteljskog zakona, ve\u0107 o primjeni Ha\u0161ke konvencije. Zna\u010di, u konkretnom slu\u010daju problem uop\u0107e nije bio Obiteljski zakon. Dakle, slu\u010dajevi vo\u0111eni protiv RH pred Europskim sudom za ljudska prava ukazali su na to da nije bio problem u samom zakonu, ve\u0107 u neu\u010dinkovitosti i nefleksibilnosti i\/ili (ne) postupanju nadle\u017enih tijela.<\/strong><\/p>\n Osnovno pitanje na koje treba odgovoriti jest - da li \u0107e dono\u0161enje novog Obiteljskog zakona sprije\u010diti daljnje postupke pred Europskim sudom za ljudska prava. Napominjem da i nakon deset godina primjene dosada\u0161njeg Obiteljskog zakona, mi jo\u0161 uvijek ne poznajemo sve njegove mogu\u0107nosti i dosege jer ga ne testiramo na pravi na\u010din. Pri tome je velik dio odgovornosti i na odvjetnicima koji zbog bojazni da \u0107e o\u0161tetiti stranke uvijek ne primjenjuju i ne ispituju sve njegove odredbe u praksi. \u010cinjenica je da postoje odre\u0111ene odredbe zakona za koje se ne mo\u017ee re\u0107i da su lex certa<\/em>, ali sasvim sigurno se ne\u0107emo pomaknuti s mjesta dok god sudovi skrivaju sudsku praksu kao zmija noge, a ostali prakti\u010dari naga\u0111aju o tome koji su dosezi pojedinih pravnih normi. Uvijek se iznova postavlja pitanje zbog \u010dega nam nije dostupna cjelovita sudska praksa. Smatram da je, izme\u0111u ostaloga, u tome problem, a ne u postoje\u0107em Obiteljskom zakonu.<\/p>\n Dakle, s obzirom da i nakon 10 godina primjene starog Obiteljskog zakona prakti\u010dari grije\u0161e, mo\u017ee se tek zamisliti kakav \u0107e kaos u pravnom sustavu izazvati novi zakon.<\/p>\n Temeljno pitanje je za\u0161to se ne obrazujemo i nau\u010dimo primjenjivati postoje\u0107i zakon u skladu s po\u0161tivanjem na\u010dela temeljnih ljudskih prava, kako je to sadr\u017eano u me\u0111unarodnopravnim instrumentima implementiranim u hrvatski pravni sustav. Protiv rupa u zakona, kojih nedvojbeno ima, mo\u017eemo se boriti jedino znanjem, kreativno\u0161\u0107u i transparentno\u0161\u0107u.<\/p>\n U velikom broju slu\u010dajeva pred Europskim sudom vrlo je lako imenom i prezimenom identificirati osobe, odnosno dr\u017eavne slu\u017ebenike, koji su prouzro\u010dili povrede Konvencije. Naravno da postoje i situacije u kojima su uzrok povreda bili sistemski propusti. Me\u0111utim, u situacijama u kojima se to\u010dno znalo imenom i prezimenom tko je prouzro\u010dio povrede, nitko nikada nije osobno odgovarao. Dok ne uspostavimo sustav osobne odgovornosti, svaki propis koji donesemo bit \u0107e lo\u0161.<\/p>\n <\/p>\n Ines Boji\u0107, odvjetnica<\/p>\n <\/p>\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U\u010destalo mijenjanje zakona ne doprinosi pravnoj sigurnosti i dobrobiti gra\u0111ana te \u010dini nesigurnima sve one koji te zakone primjenjuju, a pogotovo one na koje se odnose. \u010cesto mijenjanje zakona ugro\u017eava vladavinu prava koja je ustavna kategorija i temeljna vrednota za\u0161ti\u0107ena Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Obiteljski zakon jedan je od onih koji se ti\u010du velikog […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1268,"comment_status":"closed","ping_status":"","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"slim_seo":{"title":"Kome treba novi (i lo\u0161) Obiteljski zakon? - babe.hr","description":"U\u010destalo mijenjanje zakona ne doprinosi pravnoj sigurnosti i dobrobiti gra\u0111ana te \u010dini nesigurnima sve one koji te zakone primjenjuju, a pogotovo one na koje se"},"iawp_total_views":1,"_slim_seo_primary_term_category":0,"_slim_seo_primary_term_post_tag":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1266","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"meta_box":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1266","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1266"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1266\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1267,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1266\/revisions\/1267"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1268"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1266"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1266"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1266"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}