Zbog kr\u0161enja temeljnih ljudskih prava i sloboda za\u0161ti\u0107enih konvencijama Me\u0111unarodne organizacije rada:<\/p>\n
* Konvencija br. 87. - konvencija o slobodi udru\u017eivanja i za\u0161titi prava na organiziranje (1948.)
\n* Konvencija br. 98. - konvencija o primjeni na\u010dela prava na organiziranje i kolektivnog pregovaranja (1949.)
\n* Konvencija br. 132. - konvencija o pla\u0107enom godi\u0161njem odmoru (1970.)
\n* Konvencija br. 156. - konvencija o jednakim mogu\u0107nostima i tretmanu radnika i radnica: radnici sa obiteljskim obvezama (1981.)
\n* i kr\u0161enja ljudskih prava i temeljnih sloboda za\u0161ti\u0107enih Ustavom Republike Hrvatske:
\n- \u010dl. 43., 60. 61. i 63.<\/p>\n
JAVNI POZIV JOSIPU LEKI, PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA:
\nHitno po\u0161aljite Zakon o radu najavnu raspravu!
\n\u017denska fronta za radna i socijalna prava upu\u0107uje javni poziv Josipu Leki, predsjedniku Hrvatskoga sabora da kona\u010dni prijedlog Zakona o radu, koji je na Sabor uputila Vlada 24. lipnja 2014., odmah vrati ujavnu raspravu. U kona\u010dnom prijedlogu ZOR-a koji je pristigao na Vladu pojavila su se rje\u0161enja koja NIKADA NISU BILA NA JAVNOJ RASPRAVI, niti je javnost upoznata s novim prijedlozima. Takva podvala ubacivanja novih stavki u verziju teksta upu\u0107enog Vladi - a da prethodno nije dostavljen socijalnim partnerima i javnosti - neprimjerena je demokratskom dru\u0161tvu. Ministarstvo je sindikatima uputilo kona\u010dan prijedlog ZOR-a s novim rje\u0161enjimatek NAKON \u0161to je upu\u0107en na Vladu. Ve\u0107 prepoznatljivom taktikom,kao i uvijek do sada, ovaj ministar poku\u0161ava progurati opasna zakonska rje\u0161enja u razdoblju netom prije ljetne stanke, ra\u010dunaju\u0107i da \u0107e tada nai\u0107i na najmanji pritisak i otpor, ba\u0161 kao \u0161to je to u\u010dinio \"s prvom fazom reforme\" lani u srpnju.
\nNa novarje\u0161enja ne moramo gledati samo kao na podvalu jer evidentno nisu prethodno raspravljena, rije\u010d je o puno slo\u017eenijem problemu - ona su neprihvatljiva pravnoj normi. To,primjerice, mo\u017eemo vidjeti na slu\u010daju uvo\u0111enja sintagme \"svoj radnik\" i prakti\u010dkog instituta lizinga radnika - omogu\u0107avanje posudbe radnika drugom poslovnom subjektu, kao i omogu\u0107avanje \"dopu\u0161tenja svom radniku\" da radi prekovremeno za drugog poslodavca.
\n\u017denska fronta za radna i socijalna prava, kao koordinacija pedesetak \u017eenskih, ljudskoprava\u0161kih i sindikalnih grupa, upozorava na sljede\u0107a neprihvatljiva rje\u0161enja iz Zakona o radu:
\n1. Radnik je tretiran kao roba
\nU \u010dlanku 10. uvodi se mogu\u0107nost ustupanja radnika na 6 mjeseci unutar povezanog dru\u0161tva, \u0161to je istovrsno propisivanju internog lizinga \"svojih\" radnika, odnosno ustupanju radnika u podnajam. Tu je rije\u010d o te\u0161kom kr\u0161enju na\u010dela ravnopravnosti stranaka ugovorajer one nisu povezana dru\u0161tva poslodavca (me\u0111u kojima se regulira \"podnajam\"), tu se radi o odnosu u kojem s jedne strane stoji poslodavac, a s druge radnik.
\nTakvo rje\u0161enje (koje se pojavilo samo u varijanti koja je i\u0161la na Vladu!) treba izbaciti (stavci 3. - 7.) jer Zakon o radu ne poznaje institut premje\u0161taja radnika. Radni odnosi nisu statusni odnosi, nego ugovorni pa se u tom smislu pisana suglasnost radnika ne mo\u017ee smatrati dodatkom ugovora o radu (st.5.). U ovom slu\u010daju radi se o prijenosu ugovora o radu koji ZOR ve\u0107 poznaje. Naime, prema ovom \u010dlanku sviradnici, uklju\u010duju\u0107iranjive skupine radnika i radnica u Hrvatskoj (samohrani roditelji, trudnice, invalidi, radnici koji su u opasnosti od nesporedne invalidnosti...) mogu biti \"dani\" u interni lizing. K tome, ostaje posve nejasnoprenose li se kod drugog poslodavca ista prava radnika (zadr\u017eava li istu pla\u0107u i jednake uvjete rada) ili radniku pripada pravo na ve\u0107u ili manju pla\u0107ui bolje ili lo\u0161ije uvjete rada kod drugog poslodavca. Osobito spornim dr\u017eimo \u010dinjenicu da nema odredbe o za\u0161titi i prekr\u0161ajnoj odgovornosti poslodavca ukoliko se radnika\/cu ustupanjem, tj. internim lizingom stavlja u nepovoljniji polo\u017eaj u odnosu na njegovo dotada\u0161nje radno mjesto i uvjete rada.
\n1.2. Vlasnici \"svojih radnika\": dozvola za dodatni rad
\nAko je radnik zaposlen na puno radno vrijeme ili kod vi\u0161e poslodavaca na nepuno radno vrijeme, tada mo\u017ee sklopiti dodatni ugovor o radu uz pisano odobrenje poslodavaca na jo\u0161 maksimalno 8 sati kod drugog poslodavca. To na mala vrata podi\u017ee radno vrijeme ali ne\u0107e pridonijeti novom zapo\u0161ljavanju.\u017denska fronta tra\u017ei da se takvo rje\u0161enje bri\u0161e, utoliko vi\u0161e jer nije bilo niti spomenuto u raspravi.<\/p>\n
1.3. Suvi\u0161ni radnici - stari, nemo\u0107ni
\nVa\u017ee\u0107im ZOR-om poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopu\u0161ten je samo ako poslodavac ne mo\u017ee radnika zaposliti na nekim drugim poslovima; radnici imaju pravo na dodatno osposobljavanje i obrazovanje.
\nNovim ZOR-om za slu\u010daj redovitog otkaza (\u010dl.115) vi\u0161e se ne \u0161titi starije radnike i one smanjenjih sposobnosti; ne tra\u017ei se od poslodavca dodatno osposobljavanje tih radnika za neke druge poslove, ali se od radnika tra\u017ei rad no\u0107u, s manje dnevnog i tjednog odmora, te s manje godi\u0161njeg odmora, dok su radno sposobni. Sve to unato\u010d \u010dinjenici da se Hrvatsku upozorava svim preporukama Europskog vije\u0107a kako je potrebno poticati ve\u0107u stopu zaposlenosti starijih radnika.<\/p>\n
2. Rad postaje nesiguran, jeftin radnik je dobar radnik
\n2.1. Vratiti kategoriju \"iznimnosti\" temeljem objektivnih razloga i uvesti ograni\u010denje udjela \"nesigurnih radnika\"
\nRje\u0161enja vezana uz rad na odre\u0111eno vrijemeu suprotnosti su sa zakonskom odredbom o ugovoru o radu na neodre\u0111eno vrijeme (\u010dl.11.) koja propisuje da se \"ugovor o radu sklapa na neodre\u0111eno vrijeme, osim ako ovim Zakonom nije druga\u010dije odre\u0111eno\".Novim ZOR-om dugoro\u010dno se ukida rad na neodre\u0111eno vrijeme.Iako je rad na odre\u0111eno propisan kao izniman oblik ugovaranja rada, u praksi je udio novozaposlenih u takvom nesigurnom i obi\u010dno kratkotrajnom radu pre\u0161ao 90 posto.
\nDirektiva Europskog vije\u0107a 99\/70 ugovor o radu na neodre\u0111eno vrijeme propisuje kao temeljni i op\u0107i na\u010din rada te upozorava na potrebu sprje\u010davanja i ka\u017enjavanja zloporabe instituta rada na odre\u0111eno. U hrvatskom ZOR-u takvih mjera nema, ve\u0107 se zakonsko rje\u0161enje pomi\u010de prema relativiziranju zakonskih uvjeta pa se iznimke za zasnivanje takvog radnog odnosa sada pravdaju i \"nekim drugim objektivnim razlozima\" (st.2. i 3.). Naime, najdu\u017ee ukupno trajanje rada na odre\u0111eno vrijeme kod istoga poslodavca moglo je trajatiu vremenskom ograni\u010denju do 3 godine, a du\u017ee od toga je bilo mogu\u0107e samo u slu\u010daju zamjene privremeno nenazo\u010dnog radnika. Iskustva brojnih zemalja ukazuju da \u010dak i ako se aktivira \"fleksibilno tr\u017ei\u0161te rada\" (koje je prema na\u0161em mi\u0161ljenju izrazito negativna opcija), ono mora i\u0107i uz stroge mjere kojima se rad na odre\u0111eno uvjetuje te automatizmom prebacuje u rad na neodre\u0111eno vrijeme. Budu\u0107i da to ni na koji na\u010din nije prisutno u hrvatskom modelu, posve je izvjesno kako fleksibilizacija na hrvatski na\u010din i promicanje nesigurnog rada ne dovodi do rasta, ve\u0107 do pada stope zaposlenosti, osobito mladih i \u017eena.
\nSada se legalizacijom sklapanja uzastopnih ugovora o radu\"ako za to postoji neki drugi objektivni razlog\" \u010dini dovoljnim da poslodavac navede u ugovoru o radu kako se radi o \"objektivnom razlogu\" (st.2. - 3.), \u010dime radnici u Hrvatskoj do mirovine mogu raditi na odre\u0111eno vrijeme \u010dime se de facto ukida rad na neodre\u0111eno. Dodatno se to potvr\u0111uje i u st. 4.u kojemne postoji ograni\u010denje od 3 godine rada na odre\u0111eno kod sklapanja prvog ugovora o radu.
\n\u017denska fronta smatra kakotreba vratiti ukinutu odredbu o radu na odre\u0111eno vrijeme iz \u010dl. 10. Zakona o radu za sve radnike (NN br. 149\/09) koja je \"objektivne razloge\" vezala uz prestanak radnog odnosa, a ne uz produ\u017eenje ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme. Tako\u0111er smatra nu\u017enim brisati st. 6. u \u010dl. 12. koji odre\u0111uje da se prekid kra\u0107i od 2 mjeseca ne smatra prekidom razdoblja od rada na odre\u0111eno na 3 godine i to radi dugogodi\u0161nje zlouporabe u praksi gdje poslodavci prekidaju radnicima radne odnose i sukcesivno zapo\u0161ljavaju iste radnike po isteku 2 mjeseca. Fronta dr\u017ei da jedini kriterij treba biti ukupan sta\u017e kod istog poslodavca i s njim povezanih dru\u0161tava, te da je potrebno zakonski propisati postotak ukupnog broja zaposlenih (npr. 20%) koji mogu biti privremeno zaposleni s ugovorima na odre\u0111eno, odnosno posredstvom agencija za zapo\u0161ljavanje.
\n2.1. Op\u0107e pogodovanje poslodavcima; privremeni radnici bez za\u0161tite
\nU ZOR-u se uvodi \u0161iroko poticano tzv. privremeno zapo\u0161ljavanje institutom ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova (\u010dl. 46.) u kojem je sporan stavak 1. koji odre\u0111uje da agencija mo\u017ee s radnikom sklopiti ugovor o radu na odre\u0111eno ili neodre\u0111eno vrijeme, dakle po svom naho\u0111enju, bez obveze, iako je rad na neodre\u0111eno vrijeme i u Europskoj uniji i u Hrvatskoj temeljni i op\u0107i oblik ugovaranja rada.
\n\u017denska fronta nagla\u0161avada je agencija za privremeno zapo\u0161ljavanje poslodavac te da za nju moraju vrijediti ista pravila kao i za ostale poslodavce u Hrvatskoj. Time upozoravamo na neprimjerenoizravno pogodovanje agencijama za privremeno zapo\u0161ljavanje, budu\u0107i da se time naru\u0161avaju uvjeti rada, kao i cijena rada radnika stalno zaposlenih kod korisnika, a koji rade na neodre\u0111eno vrijeme.
\nSporan je i stavak 7. koji odre\u0111uje kako se kolektivnim ugovorom sklopljenim izme\u0111u agencije ili udruge agencija i sindikata mogu ugovoriti nepovoljniji uvjeti rada za radnika agencije.\u010cinjenica je da u Hrvatskoj trenutno ne postoji niti jedan kolektivni ugovor izme\u0111u agencije i radnika, kao ni okvir kojim se ure\u0111uje kako je za osnivanje sindikata potrebno 10 radnika, \u0161to agencijama i udrugama agencija omogu\u0107ava da unutar svojih redovnih zaposlenika osnujutzv. \u017eute sindikate po svojoj mjeri i potrebi. Tako\u0111er, privremeni radnici vi\u0161e ne\u0107e ostvarivati pravo na bo\u017ei\u0107nicu ili regres.<\/p>\n
Svrha Zakona o radu je za\u0161tita slabijestrane―\u0161to je u slu\u010daju radnog odnosa upravo radnik, a ne da zakonskim odredbama omogu\u0107uje, poti\u010de i pogoduje stranu poslodavca koja je nesporno ja\u010da stranka ugovora o radu.
\n\u017denska fronta tra\u017ei ure\u0111enje stavka 1. bez pogodovanja agencijama za privremeno zapo\u0161ljavanje, te brisanje stavka 7. o mogu\u0107nosti ure\u0111enja nepovoljnijih uvjeta za agencijske radnike.
\n2.2. Ustupanje radnika bez pravila i s predugim rokom
\nVa\u017ee\u0107im ZOR-om predvi\u0111eno je ustupanje radnika na privremenim poslovima na najvi\u0161e do 1 godine rada.
\nSada se (\u010dl. 48) to ograni\u010denje produ\u017euje na \"privremeno ustupanje\" do 3 godine, uz mogu\u0107nost i duljeg \"privremenog\" rada agencijskih radnika ako je to potrebno radi zamjene privremeno nenazo\u010dnog radnika ili radi \"nekih drugih objektivnih razloga\" dopu\u0161tenih kolektivnim ugovorom.
\n\u017denska fronta smatra nu\u017enim brisati sintagmu \"neke druge objektivne razloge\", kao i institut prekida iz st.2.koji odre\u0111uje da se prekid kra\u0107i od 2 mjeseca ne smatra prekidom razdoblja od 3 godine i to zbog dugogodi\u0161nje zlouporabe u praksi gdje poslodavci prekidaju radnicima radne odnose i sukcesivno zapo\u0161ljavaju iste radnike po isteku 2 mjeseca.
\n2.3. Outsourcing - zaboravljene za\u0161ti\u0107ene kategorije
\nPreno\u0161enje ugovora na novog poslodavca u postoje\u0107em ZOR-u ne \u0161titi radnike pa su prelaskom kod drugog poslodavca i prije za\u0161titnog roka od godine dana izlo\u017eeni ucjenama i potpisivanju ugovora s ni\u017eim pla\u0107ama, kao i, primjerice,u slu\u010daju kada se ugovor o radu na neodre\u0111eno vrijeme prebaci na ugovor o radu na odre\u0111eno vrijeme. \u017denska fronta upozorava kako se kod outsourcinga obi\u010dno \"zaboravljaju\" prenijeti ugovori o radu radnicima koji su privremeno nesposobni, trudnicama i radnicima na rodiljnom\/roditeljskom dopustu, te tra\u017ei da se u novi ZOR (\u010dl.137.) ugradi obveza prijenosa ugovora o radu novom poslodavcu za sve za\u0161ti\u0107ene kategorije, uz prijetnju najve\u0107e kazne za najte\u017ei prekr\u0161aj poslodavca, te uz mjeru izricanja zabrane rada poslodavcima sve dok se ne prenese ugovor o radu trudnici i osobina rodiljnom\/roditeljskom, te ostalim ranjivim skupinama iz ovog zakona.<\/p>\n
3. Pravo na dijete i za\u0161tita materinstva -ne postoje u novom ZOR-u
\n3.1. Uvesti apsolutnu za\u0161titu trudnica od otkaza
\nNered na tr\u017ei\u0161tu rada treba hitne mjere kako bi se onemogu\u0107ila zloupotreba rada na odre\u0111eno vrijeme kada su u pitanju \u017eene, a osobito jer ne postoji apsolutna za\u0161tita trudnica od otkaza.
\n\u017denska fronta tra\u017ei da ZOR uvede apsolutnu za\u0161titutrudnica (i osobakoje koriste rodiljni\/roditeljski dopust ili neka druga prava na osnovi materinstva) od prestanka radnog odnosa radi isteka ili neprodu\u017eavanja ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme. Poznata su izvje\u0161\u0107a Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova koja svjedo\u010de o tomukako \u017eene koje koriste prava na ime materinstva nisu za\u0161ti\u0107ene od otkaza, ne dobivaju produ\u017eenje ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, a u nekim slu\u010dajevima \u017eene prekidaju i trudno\u0107u samo kako bi sa\u010duvale radno mjesto.
\nTakav zahtjev \u017denske fronte za radna i socijalna prava svoje upori\u0161te ima u Ustavu RH (\u010dlanak 62.) koji kao ustavno na\u010delo odre\u0111uje da dr\u017eava \u0161titi materinstvo, odnosno da majka u\u017eiva posebnu za\u0161titu dr\u017eave.Temeljem sli\u010dnih ustavnih odredbi neke su zemlje (npr. susjedna Srbija) uvele apsolutnu zabranu prekida radnog odnosa i temeljenog na ugovoru o radu na odre\u0111eno vrijeme.
\nFronta tra\u017ei da se toj skupini radnika\/ca ugovor na odre\u0111eno vrijeme produ\u017ei do isteka kori\u0161tenja prava, a poslodavcu odredi te\u017ea prekr\u0161ajna odgovornost ako je na dan otkaza znao za okolnosti kori\u0161tenja prava na ime materinstva. S obzirom da je rije\u010d o ustavnom pravu za\u0161tite materinstva, trebalo bi definirati i neposrednu odgovornost dr\u017eave u promicanju nataliteta te ustanoviti kompenzacijske mjere ukorist poslodavaca.
\n3. 2. Protiv otkaza trudnicama i u likvidacijama
\nVa\u017ee\u0107i ZOR \u0161titi \u017eene od otkaza tijekom trudno\u0107e, kori\u0161tenja rodiljnih\/roditeljskih prava, te radnike u skra\u0107enom radnom vremenu koji njeguju te\u017ee bolesnu djecu.
\n\u010clankom 34., stavcima 3. i 4.izravno se diskriminira \u017eene tijekom trudno\u0107ete za vrijeme kori\u0161tenja prava na osnovu materinstva. To se dodatno potvr\u0111uje i u primjeru koji propisuje da za\u0161ti\u0107enim kategorijama ugovor o radu automatizmom po sili zakona prestaje u slu\u010dajevima: smrti poslodavca fizi\u010dke osobe, prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra, odnosno tijekom provedbe postupka likvidacije.
\nDakle, za\u0161ti\u0107ene kategorije se ovakvom odredbom nalaze u te\u017eem polo\u017eaju nego ostali radnici kojima ugovor o radu ne\u0107e po sili zakona prestati u navedenim situacijama, kao ni tijekom provedbe postupka likvidacije.
\n\u017denska fronta smatra da je pitanje otkaza rije\u0161eno u \u010dlanku 35. u kojem se daje pravo trudnici da otka\u017ee ugovor o radu izvanrednim otkazom, te ostvaruje nastavna prava i bez ovog opasnog automatizma.
\nKako je jedino poslodavac ovla\u0161ten odjaviti radnika s mirovinskog, odnosno radnik sam to ne mo\u017ee u\u010diniti, dovoljno je propisatida za\u0161ti\u0107ene kategorije radnica imaju pravo dati izvanredni otkaz. U protivnom bi ovako postavljena odredba iz st. 3. i 4. onemogu\u0107ila trudnice u pristupu sudu u slu\u010daju da se utvrdi da nije bilo opravdanih razloga za otkaz pa tu odredbu koja te\u0161ko naru\u0161ava ravnopravnost stranaka ugovora o radu treba u cijelosti brisati.
\n3.3. Trudno\u0107a kao zdravstvena okolnost?
\nZabrana nejednakog postupanja prema trudnicama, \u017eenama koje su rodile ili koje doje djecu (\u010dl.30.), a koja ima za cilj \u0161tititi \u017eene pri zapo\u0161ljavanju, nije postigla taj cilj jer se \u010dlankom 24. obvezuje i tu \u017eenu (odnosno svakog radnika i radnicu) da je du\u017ena izvijestiti poslodavca o svim okolnostima koje ih ometaju u radu, pa se to mo\u017ee odnositi i na trudno\u0107u. Iako se poslodavcu nala\u017ee da ne smije odbiti zaposliti \u017eenu zbog trudno\u0107e (st.1.), nesporno je da je u vremenima krize i velike nazaposlenosti, tj. ve\u0107em broju natjecatelja za isti posao, gotovo je nemogu\u0107e dokazati kako \u017eena nije posao dobila radi trudno\u0107e.Fronta, stoga, dr\u017ei da je potrebno trudno\u0107u isklju\u010diti kao \"zdravstvenu okolnost\" koja ometa na radu.
\nNadalje, stavak 2. odre\u0111uje da poslodavac ne smije tra\u017eiti podatke o trudno\u0107i, osim ako radnica zahtijeva odre\u0111eno pravo.Nejasno je na koja se to prava misli (npr. zdravstvena, za\u0161tita na radu i sl.) pa odredbu treba precizirati, jer ovako stvara zbrku i potencijalnu osnovu za diskriminaciju.
\n3.4. Specijalist medicine rada - nadle\u017ean za trudno\u0107u?
\nZOR propisuje i za\u0161titu trudnice, odnosno \u017eene koja je rodila ili koja doji dijete (\u010dl.31.). Va\u017ee\u0107im zakonom poslodavac je du\u017ean ponuditi radnici sporazum za obavljanje drugih odgovaraju\u0107ih poslova na odre\u0111eno vrijeme dok traju okolnosti koje bi mogle ugroziti njezino zdravlje, a u slu\u010daju spora nadle\u017ean je ovla\u0161teni lije\u010dnik (ginekolog!).
\nNovim se ZOR-om u st. 2. odre\u0111uje da je u sporu izme\u0111u poslodavca i radnice nadle\u017ean samo doktor specijalist medicine rada, koji ocjenjuje jesu li poslovi na kojima radnica radi odgovaraju\u0107i.
\nPraksa nam govori da specijalist medicine rada ne mo\u017ee odre\u0111ivati koji su poslovi odgovaraju\u0107i budu\u0107i da poslodavci upu\u0107uju radnike na osobu specijalista medicine rada s kojim tvrtka sura\u0111uje.
\n\u017denska fronta tra\u017ei da u sporu izme\u0111u poslodavca i radnice mo\u017ee odlu\u010divati samo ovla\u0161teno lije\u010dni\u010dko povjerenstvo, a ne lije\u010dnik pojedinac - specijalist medicine rada.
\n3.5. Vratiti zabranu no\u0107nog rada trudnica u ZOR
\n\u010clancima 69. i 70. regulira se pitanje zabrane no\u0107nog rada za maloljetnike.
\n\u017denska fronta dr\u017ei da u ZOR treba vratiti zabranu no\u0107nog rada za trudnice, roditelje s djetetom do tri godine starosti i samohrane roditelje s djetetom do \u0161este godine starosti uz pove\u0107anje godina starosti djeteta za samohrane roditelje na 12 godina starostijer je Zakon o radu temeljni propis pa za\u0161tita ovih kategorija ne mo\u017ee biti samo u odvojenom specijalnom propisu.
\n3.6. Tko je u\u017ea obitelj?
\nKako iz definicije u\u017ee obitelji proizlaze i razli\u010dita prava iz ZOR-a, \u017denska fronta smatra kako je nu\u017eno promijeniti definiciju u\u017ee obitelji u novom ZOR-u (\u010dl. 86) jer je nepotpuna i zastarjela; smatraju\u0107i kako seona treba odreditiprema propisima iz Obiteljskoga zakona i drugih posebnih zakona.<\/p>\n
4. Radno vrijeme - 48 sati tjedno kao puno radno vrijeme
\n4.1. Istine i la\u017ei o punom i nepunom radnom vremenu
\nZanimljivo je kako novim ZOR-om (\u010dl.61) puno radno vrijeme i dalje \u010dini 40 sati rada tjedno, a sve ostalo se tretira kao prekovremeni rad ili je predmetom preraspodjele radnog vremena,dok sekolektivnim ugovorima mo\u017ee odrediti samo kra\u0107e, a nikako dulje radno vrijeme.
\nNo, novim odredbama se omogu\u0107uje pozicija u kojoj radnik kod drugog poslodavca mo\u017ee raditi dodatnih 8 sati tjedno - \u0161to zna\u010diuvo\u0111enje 48 satnog radnog tjedna kao punog radnog vremena.
\n\u017denska fronta zahtijeva da se pojam radnog vremena izrijekom precizira kao ono do 40 sati rada tjedno, uva\u017eavaju\u0107i da je u mnogim europskim zemljama radno vrijeme ve\u0107 skra\u0107eno na 36, odnosno 32 sata tjedno.
\nZatim, novim ZOR-omse izjedna\u010duje puno i nepuno radno vrijeme jer se propisuje da radnik kod vi\u0161e poslodavaca mo\u017ee raditi dodatnih 8 sati tjedno, odnosno 48 sati tjedno ako za to dobije pisanu suglasnost prvog poslodavaca. To je nejasno i neprihvatljivo jer odredba definira nepuno radno vrijeme kaorad kra\u0107i od punog radnog vremena, da bi se potom (\u010dl. 62\" st. 3.) propisalo radno vrijeme du\u017ee od punog radnog vremena.
\n4.2. Manipulacija hitnim prekovremenim radom
\nI va\u017ee\u0107im ZOR-om radnik na zahtjev poslodavca mora raditi prekovremeno, no taj zahtjev mora biti predo\u010den u pisanom obliku i obi\u010dno je uvjetovan tzv. \"vi\u0161om silom\", izvanrednim pove\u0107anjem opsega posla ili nedolaskom na rad drugog radnika, zbog \u010dega postoji prijeka potreba za prekovremenim radom. Sada novi ZOR (\u010dl. 65.) omogu\u0107ava poslodavcu manipulaciju s hitnim prekovremenim radom jer omogu\u0107uje da je za njegovo ishodovanje dovoljan i usmeni zahtjev poslodavca(koji on retroaktivno u roku od 7 dana mora samo pisano potvrditi). Radnik, dakle, nije u poziciji odbiti takav rad jer \u0107e biti ka\u017enjen ili \u010dak izgubiti posao, a poslodavcu se omogu\u0107uje \"antidatiranje\" i la\u017eiranje kod evidencije radnog vremena.
\n\u017denska fronta smatra kako se na\u010dini obavijesti radnika o prekovremenom radu ure\u0111uju kolektivnim ugovorima ili pravilnicima o radu te nije potrebna dodatna zakonska razrada koja omogu\u0107uje poslodavcu da uobi\u010dajeni prekovremeni rad naknadno \"ozakoni\" kao hitni prekovremeni rad.
\nTreba napomenuti kako je povratno djelovanje zabranjeno Ustavom RH pa usmeni zahtjev sa snagom pisanog zahtjeva u roku od 7 dana, a kojim se omogu\u0107uje povratno djelovanje na prava iz rada radnika, treba zabraniti.
\n4.3. Protiv manipulacije preraspodjelom radnog vremena
\n\u017denska fronta tra\u017ei da u ZOR-u (\u010dl. 67.) ostane prisutnom dosada\u0161nja zabrana rada maloljetnika u sustavu preraspodjele, kao i za\u0161tita trudnica i ostalih za\u0161ti\u0107enih kategorija, te ovlast inspektora rada da zabrani ili ograni\u010di preraspodjelu radnog vremena.
\n4.4. Rad bez odmora za sezonske radnike
\nPrema dosada\u0161njem ZOR-u svaki radnik ima pravo na 12 sati neprekidnog odmora dokzamjenski dnevni odmor mora biti osiguran u razdoblju od 8 dana. Novim se ZOR-om granica neprekidnog odmora za sezonske radnike spu\u0161ta s 10 na 8 sati, a zamjenski odmor odre\u0111uje se tek po okon\u010danju razdoblja radi kojeg se taj dnevni odmor nije koristio.
\n\u017denska fronta upozorava kako za \u017eene koje rade na sezonskim poslovima, uz sve obveze obiteljskog i privatnog \u017eivota pa i prijevoza do i s posla, takva odredba zna\u010di da \u0107e zamjenski odmor mo\u0107i koristiti tek po okon\u010danju turisti\u010dke sezone. Stoga,Fronta tra\u017ei, na tragu Konvencije Me\u0111unarodne organizacije rada br. 156,zadr\u017eavanje dosada\u0161nje odredbe od 10 sati neprekidnog dnevnog odmora.<\/p>\n
5. Rezanje godi\u0161njih odmora i dopusta
\n5.1. Bolovanje i dopust ulaze u otkazni rok
\nDosada bolovanja nisu ulazila u otkazni rok. Po novom ZOR-u(\u010dl. 121.), ako je radniku predvi\u0111en otkazni rok koji mora odraditi, a on se u me\u0111uvremenu razboli i dobije bolovanje, radni odnos automatski prestaje najdu\u017ee \u0161est mjeseci od kada je uru\u010dena odluka o otkazu, makar radnik jo\u0161 bio bolestan.<\/p>\n
Ako pak ne mora odraditi otkazni rok, nego \u0107e dobivati naknadu pla\u0107e za to vrijeme, u otkazni rok ulazebolovanje, neiskori\u0161teni godi\u0161nji odmor te pla\u0107eni dopust. To je nepravedno rje\u0161enje jer pogoduje poslodavcima u izbjegavanjuprovedbe ste\u010denih prava radnika, a diskriminiraju\u0107e u odnosu na radnike koji su godi\u0161nji ve\u0107 iskoristili. Ovakva odredba je o\u010diti primjer diskriminacije pa \u017denska fronta tra\u017ei brisanje navedenog problemati\u010dnog \u010dlanka.
\n5.2. Razmjernimgodi\u0161njim odmorom - ukidanje punog godi\u0161njega!
\nNovi ZOR (\u010dl. 78.) uvodi pravilo po kojemradnik nikada ne\u0107e ostvariti pravo na cijeli godi\u0161nji odmor.Naime, uvodi se na\u010delo \"razmjernosti\" prema kojem radniku kojem prestaje radni odnos pripada samo pravo na razmjerni dio godi\u0161njeg odmora. U slu\u010daju da je imao prekid od 8 dana izme\u0111u dva zaposlenja, mora odraditi 6 mjeseci kod novog poslodavca da bi dobio ikakav godi\u0161nji odmor, makar imao desetke godina radnog sta\u017ea!
\nNejasno je kada radnik stje\u010de pravo na cijeli godi\u0161nji odmor - po isteku godine za koji se godi\u0161nji odmor ostvaruje? Dijelovi na\u010dina utvr\u0111ivanja godi\u0161njeg odmora (npr. \u010dl. 79.) nisu bili na javnoj raspravi, a njima se dodatno zakidaradnike budu\u0107i da se u godi\u0161nji odmor sada ura\u010dunavaju blagdani i neradni dani.
\nKonvencija MOR-a 156. \u0161titi radnike s obiteljskim obvezama, \u0161to tvorac zakona zanemaruje, ili prenosi pravo odluke isklju\u010divo na poslodavce. Dosad je radnik imao pravo na jedan dan godi\u0161njeg odmora po izboru (i potrebi), \u0161to je osobito bilo va\u017eno za radnike s obiteljskim odgovornostima, poglavito \u017eene. Sada se (\u010dl. 85.) jedan dan odmora po izboru radnika, koji su poslodavci toliko nastojali ukinuti, ipak zadr\u017eava ali ne kao zakonsko pravo radnika, ve\u0107 kao ono koje je ostvarivo samo uz dozvolu poslodavca. \u017denska fronta tra\u017ei zadr\u017eavanje postoje\u0107eg rje\u0161enja.<\/p>\n
6. Puzaju\u0107e dokidanje kolektivnih ugovora
\n6.1. Ukidanje pro\u0161irenja prava iz kolektivnih ugovora
\nZa ba\u0161 svakog zaposlenog - biv\u0161eg, sada\u0161njeg i budu\u0107eg radnika u Hrvatskoj osobito je va\u017eno da ima prava regulirana kolektivnim ugovorima jer su ta prava u pravilu vi\u0161a od onih zakonom zajam\u010denih. Novim se ZOR-om (\u010dl. 232., st. 6.) stavljaju van snage SVE ODLUKE O PRO\u0160IRENJU KOLEKTIVNIH UGOVORA donesenih do dana stupanja na snagu novog ZOR-a.
\nEuropska praksa pro\u0161irenja granskih kolektivnih ugovora na sve poslovne subjekte u toj grani, koja slu\u017ei kao svojevrsna dr\u017eavna za\u0161titatemeljnih prava radnika, te ujedno onemogu\u0107ava bujanje konkurentnosti na ra\u010dun pojeftinjenja radne snage,ovom se odredbom poni\u0161tava.
\n\u017denska fronta smatra da je rije\u010d o neshvatljivom i neodgovornom potezu predlagatelja zakona, te da ga treba brisati.
\n6.2. Kolektivni ugovori kao sredstvo smanjenja prava?
\nNovi ZOR daje posve neshvatljivu novu ulogu kolektivnom pregovaranju (\u010dl. 89.), jer uvodi mogu\u0107nost druk\u010dijeg ure\u0111enja prava propisom ili kolektivnim ugovoromu smislu nepovoljnijeg ure\u0111enja no\u0107nog rada, pla\u0107a, dnevnog i tjednog odmora. Povrh toga, daje se pravo poslodavcu da samostalno donese odluku o nepovoljnijem ure\u0111enju za radnike, i to bez ograni\u010denja, bez uvjeta u kojoj formi treba donijeti takvu odluku, te bez savjetovanja s radni\u010dkim vije\u0107em.
\n\u017denska fronta predla\u017ee u cijelosti brisanje mogu\u0107nosti ugovaranja nepovoljnijih uvjeta kolektivnim ugovorima.
\n6.3. Sporazumi poslodavca i radni\u010dkog vije\u0107a umjesto kolektivnog ugovora?
\nNovi ZOR, po narud\u017ebi i za pogodovanje poslodavcima, suprotno konvenciji Me\u0111unarodne organizacije rada br. 87, u sve vi\u0161e \u010dlanaka ubacuje alternaciju kolektivnom ugovoru u vidu sporazuma poslodavca i radni\u010dkog vije\u0107a (npr. \u010dl. 61., \u010dl. 67., \u010dl. 73., \u010dl. 95.).
\n\u017denska fronta upozorava kako je nu\u017eno pro\u010distiti novi ZOR od takvih podmetnutih formulacija kojima se kolektivne ugovore nastoji alternirati sa sporazumima poslodavca i radnog vije\u0107a, jer te\u017ee dokidanju i slabljenju instituta kolektivnih ugovora.<\/p>\n
7. Ograni\u010davanje prava na \u0161trajk
\n7.1. Sindikalne sredi\u0161njice nemaju pravo na \u0161trajk
\nZOR, kako postoje\u0107i, tako i predlo\u017eeni, pru\u017ea vrlo ograni\u010dene mogu\u0107nosti u realizaciji prava na \u0161trajk. Me\u0111utim, novim ZOR-om se ubacuje odredba (\u010dl. 205.) koja uop\u0107e nije bila spomenuta na javnoj raspravi, da pravo na \u0161trajk ima svaki sindikat, ali ne i njihova udruga vi\u0161e razine; drugim rije\u010dima pravo na (op\u0107i) \u0161trajk se zabranjuje sindikalnim sredi\u0161njicama. \u017denska fronta tra\u017ei da se omogu\u0107i puno pravo na \u0161trajk.
\nNovim ZOR-om \u0161trajkati mogu samo sindikati kojima je utvr\u0111ena reprezentativnost i to po odobrenju od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava, a k tome u najavi moraju \u0161trajk detaljno opisati kako \u0107e ga provesti.
\nPravo na \u0161trajk je pravo iz Ustava RH, pa kao ustavna kategorija ista ne mo\u017ee biti ograni\u010dena odobrenjima tijela dr\u017eavne uprave, a osobito ne ni\u017eim zakonskim propisima poput zakona o radu.
\n7.2. Zbog \u0161trajka bez doplatka?
\nOdredba koja nije pro\u0161la javnu raspravu je i ona koja regulira pravo na pla\u0107u tijekom \u0161trajka. Va\u017ee\u0107im ZOR-om radniku koji je sudjelovao u \u0161trajku mogla se umanjiti pla\u0107a i dodaci na pla\u0107u, osim doplatka za djecu.Novim ZOR-om (\u010dl. 216.) izostavljena je odredba o doplatku za djecu, \u0161to je o\u010dit udar na \u017eensko radni\u0161tvo koje u Hrvatskoj u ve\u0107ini ni\u017ee pla\u0107eno i korisnice su ovog doplatka.<\/p>\n
8. Za\u0161tita poslodavaca od sporog sudstva
\n8.1.Za\u0161tita poslodavaca od sporih sudova
\nU okviru za\u0161tite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja novim ZOR-om (\u010dl. 134.) dodatno se \u0161titi poslodavce, tako da se izrijekom navodi kako, ako pravomo\u0107nom sudskom odlukom bude utvr\u0111eno da nije povrije\u0111eno dostojanstvo radnika, poslodavac mo\u017ee zahtijevati povrat ispla\u0107ene naknade za vrijeme u kojemu je radnik prekinuo rad zbog uznemiravanja i spolnog uznemiravanja. Radnika se dodatno ka\u017enjava jer osim sudskih tro\u0161kova izgubljenog spora, sada mora vratiti i ispla\u0107ene naknade poslodavcu.
\n\u017denska fronta smatra kako dr\u017eava ne mo\u017ee teret dugog postupka bacati na le\u0111a radnika i prebacivati svoju odgovornost. Uz to. poruka ove odredbe upu\u0107uje radnika da niti ne pomi\u0161lja na sudsku za\u0161titu.
\nZa\u0161tita od diskriminacije je du\u017enost dr\u017eave pa u tom smislu ista mora snositi i posljedice, tj. povrat ispla\u0107ene naknade poslodavcu u slu\u010daju utvr\u0111enja da diskriminacije nije bilo.<\/p>\n
Iu slu\u010daju sudskog raskida radnog odnosa pogoduje se poslodavcima jer se ZOR-om smanjuje broj prosje\u010dnih pla\u0107a kao naknade \u0161tete radniku na najmanje 3 - 8 prosje\u010dnih pla\u0107a, a do sada je bilo mogu\u0107e dobiti 3 - 18pla\u0107a.
\nKod prava zaposlenja na drugim poslovima novi ZOR (\u010dl. 41.) unosi neprihvatljiva rje\u0161enja, propisuju\u0107i kako u sporu izme\u0111u poslodavca i radnika oko tog prava samo doktor specijalist medicine mo\u017ee ocijeniti jesu li ponu\u0111eni poslovi odgovaraju\u0107i.
\n\u017denska fronta smatra da specijalist medicine rada ne mo\u017ee takvo \u0161to odre\u0111ivati, budu\u0107i da se do sada ustalila praksa da poslodavci upu\u0107uju radnike na osobu specijalista medicine rada s kojom tvrtka sura\u0111uje i koja donosi mi\u0161ljenje, naravno, u korist tvrtke. Tako\u0111er, u nekim slu\u010dajevima dovode specijaliste medicine rada u tvrtku pa isti obja\u0161njavaju radnicima kako su nesposobni za rad i da ne postoje poslovi na kojima ti radnici mogu raditi.
\n\u017denska fronta tra\u017ei da u sporu izme\u0111u poslodavca i radnicemo\u017ee odlu\u010divati samo ovla\u0161teno lije\u010dni\u010dko povjerenstvo koje je donijelo nalaz i mi\u0161ljenje o smanjenoj radnoj sposobnosti radnika (st.3.), a ne lije\u010dnik pojedinac - specijalist medicine rada.
\nNeprihvatljiva je i odredba st. 5. po kojoj se ukoliko radni\u010dko vije\u0107e uskrati suglasnost,odre\u0111uje da suglasnost mo\u017ee nadomjestiti arbitra\u017ena odluka.
\nOvakvim rje\u0161enjima onemogu\u0107uje se pristup sudu, a u odredbi nije poslodavcu nalo\u017eeno da radni\u010dkom vije\u0107u mora dostaviti sve \u010dinjenice i dokaze koji potvr\u0111uju kako ne mo\u017ee radniku osigurati odgovaraju\u0107e poslove.
\nSama arbitra\u017ea, kao i mirenje je dobrovoljna i ovisi o izboru stranaka pa se ne mo\u017ee po sili zakona strankama nalagati du\u017enost arbitra\u017ee, nego ista mora ostati uz mogu\u0107nost pristupa sudu kao dodatna mogu\u0107nost po izboru stranaka.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Zbog kr\u0161enja temeljnih ljudskih prava i sloboda za\u0161ti\u0107enih konvencijama Me\u0111unarodne organizacije rada: * Konvencija br. 87. - konvencija o slobodi udru\u017eivanja i za\u0161titi prava na organiziranje (1948.) * Konvencija br. 98. - konvencija o primjeni na\u010dela prava na organiziranje i kolektivnog pregovaranja (1949.) * Konvencija br. 132. - konvencija o pla\u0107enom godi\u0161njem odmoru (1970.) * […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1383,"comment_status":"closed","ping_status":"","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_crdt_document":"","slim_seo":{"title":"JAVNI POZIV \u017dENSKE FRONTE JOSIPU LEKI, PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA - babe.hr","description":"Zbog kr\u0161enja temeljnih ljudskih prava i sloboda za\u0161ti\u0107enih konvencijama Me\u0111unarodne organizacije rada: * Konvencija br. 87. - konvencija o slobodi udru\u017eivanja i"},"iawp_total_views":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1381","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"meta_box":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1381","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1381"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1381\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1382,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1381\/revisions\/1382"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1383"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1381"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1381"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1381"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}