{"id":1797,"date":"2018-03-26T09:33:38","date_gmt":"2018-03-26T07:33:38","guid":{"rendered":"http:\/\/https:\/\/babe.hr\/\/1104-ljudska-prava-u-hrvatskoj-pregled-stanja-za-2017\/"},"modified":"2021-08-02T22:06:58","modified_gmt":"2021-08-02T20:06:58","slug":"1104-ljudska-prava-u-hrvatskoj-pregled-stanja-za-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/babe.hr\/en\/1104-ljudska-prava-u-hrvatskoj-pregled-stanja-za-2017\/","title":{"rendered":"Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2017."},"content":{"rendered":"

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2017. godinu<\/a> <\/em>pru\u017ea uvid u najva\u017enija kr\u0161enja i sistemske probleme, izazove i prijepore vezane za za\u0161titu, po\u0161tovanje i promicanje ljudskih prava u pro\u0161loj godini. Ovaj godi\u0161nji izvje\u0161taj Ku\u0107e ljudskih prava Zagreb nastao je na temelju cjelogodi\u0161njeg monitoringa i provedenih 60 intervjua s pojedincima\/kama iz 46 organizacija civilnog dru\u0161tva te \u010dlanova\/ica akademske zajednice. Iako opse\u017ean, ovaj izvje\u0161taj nema pretenziju tvrditi da obuhva\u0107a sva kr\u0161enja i probleme ljudskih prava u 2017. godini.<\/p>\n

Iako je zaustavljena rapidna regresija standarda ljudskih<\/strong> prava kojoj smo svjedo\u010dili za vrijeme iliberalne vladavine Domoljubne koalicije, u 2017. godini nije do\u0161lo do zna\u010dajnijeg napretka koji bi preokrenuo negativan trend dru\u0161tvene relativizacije i politi\u010dke marginalizacije ljudskih prava.<\/strong><\/p>\n

Dugogodi\u0161nja optere\u0107enost gospodarstva brojnim strukturnim problemima i stagnacija socio-ekonomskih prilika ote\u017eavaju ostvarivanje socijalnih i ekonomskih prava svih gra\u0111ana. Posebno su pogo\u0111eni mladi i ranjive skupine. Takve dru\u0161tvene prilike predstavljaju olakotnu okolnost za ja\u010danje onih dru\u0161tvenih skupina koje pozivaju na povratak tradicionalnim vrijednostima te sustavno iskrivljuju i zloupotrebljavaju jezik i standarde za\u0161tite ljudskih prava kako bi ograni\u010dili prava drugih i druga\u010dijih. Politi\u010dki su odnosi tako\u0111er optere\u0107eni sukobom konzervativnih i liberalnih vrijednosti. Zbog tog sukoba unutar parlamentarne ve\u0107ine de facto <\/em>je paralizirano formuliranje i provo\u0111enje javnih politika usmjerenih na za\u0161titu i promicanje ljudskih prava.<\/p>\n

Navedene dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke tendencije, s naglaskom na nisku razinu politi\u010dke motivacije za rje\u0161avanjem nagomilanih problema, relativiziranje ljudskih prava te nisku razinu gra\u0111anskih kompetencija predstavljaju dugoro\u010dan izazov odr\u017eivom demokratskom razvoju hrvatskog dru\u0161tva temeljenom na po\u0161tovanju, za\u0161titi i promociji ljudskih prava.<\/p>\n

      I.        <\/strong>ME\u0110UNARODNI INSTRUMENTI, ZAKONI, JAVNE POLITIKE I INSTITUCIJE<\/strong><\/p>\n

Hrvatska nije ratificirala Me\u0111unarodnu konvenciju za za\u0161titu svih osoba od prisilnih nestanaka, Europsku socijalnu povelju (revidiranu) i Konvenciju Vije\u0107a Europe o prevenciji i suzbijanju nasilja nad \u017eenama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija). Posebno zabrinjava \u0161to se ni u 2017. godini nije zapo\u010delo s procesom izrade novog Nacionalnog programa za\u0161tite i promicanja ljudskih prava i Nacionalne politike za ravnopravnost spolova. Aktivnosti Hrvatske u Vije\u0107u UN-a za ljudska prava nisu vidljive ni prepoznate u doma\u0107oj javnosti, a izostaje i uklju\u010divanje organizacija za ljudska prava u program hrvatskog mandata.<\/p>\n

II. PRAVO NA PARTICIPACIJU, BRANITELJI\/CE LJUDSKIH PRAVA I CIVILNO DRU\u0160TVO<\/strong><\/p>\n

Nastavljeno je su\u017eavanje prostora gra\u0111anske participacije, negativan trend dru\u0161tvene delegitimizacije i demonizacije branitelja ljudskih prava i organizacija civilnog dru\u0161tva te njihovog rada za op\u0107e dobro. Zabilje\u017eeni su problemi u sustavu financiranja organizacija civilnog dru\u0161tva iz javnih izvora, nisu napravljeni koraci za stvaranje poticajnog okru\u017eenja za razvoj privatne i poduzetni\u010dke filantropije, a posebno zabrinjavaju dodatni pritisci politi\u010dara, visokih du\u017enosnika i privatnih investitora na branitelje ljudskih prava i slobodu izra\u017eavanja.<\/p>\n

III. VJERSKA PRAVA I SLOBODE<\/strong><\/p>\n

I dalje je prisutna diskriminacija i getoizacija manjinskih vjerskih zajednica jer nije rije\u0161en problem njihove registracije, pitanje vjeronauka u osnovnim \u0161kolama, odnosno alternativa za djecu koja ga ne poha\u0111aju, kao ni podzastupljenost manjinskih vjerskih zajednica u programskom sadr\u017eaju HRT-a.<\/p>\n

IV. MEDIJSKE SLOBODE<\/strong><\/p>\n

I u 2017. nastavlja se su\u017eavanje medijskih sloboda. Zabilje\u017eeni su slu\u010dajevi prijetnji smr\u0107u, napada i zastra\u0161ivanja novinara\/KI, a njihov rad dodatno ote\u017eavaju i tu\u017ebe za klevetu, uvredu i sramo\u0107enje. Navedeno kao posljedicu ima cenzuru, autocenzuru i ugro\u017eavanje slobode medija. Tako\u0111er, posebno zabrinjava politizirano upravljanje HRT-om i ugro\u017eavanje rada neprofitnih medija.<\/p>\n

V. SIGURNOST I LJUDSKA PRAVA<\/strong><\/p>\n

Zbog inertnosti institucija, ni u 2017. godini u Hrvatskoj nije funkcionirao gra\u0111anski nadzor nad sigurnosno-represivnim aparatom, a ostvarivanje prava na priziv savjesti bilo je ote\u017eano. Hrvatska ima deficite u strate\u0161kom upravljanju krizama i koordinaciji djelovanja te je shodno tome 2017. godine sustav domovinske sigurnosti gotovo u potpunosti zakazao, posebice u kontekstu po\u017eara u neposrednoj blizini Splita. Ljudsku sigurnost ugro\u017eava i preko 400 \u010detvornih metara minski sumnjivog podru\u010dja u blizini \u0161kola, ku\u0107a i poljoprivrednih povr\u0161ina.<\/p>\n

VI. PRAVOSU\u0110E I LJUDSKA PRAVA<\/strong><\/p>\n

Kr\u0161enje prava na su\u0111enje u razumnom roku, provo\u0111enje efektivnih istraga i pristup sustavu besplatne pravne pomo\u0107i ostaju temeljni problemi hrvatskog pravosu\u0111a. Izra\u017een je problem kr\u0161enja prava na privatnost nedovoljno obrazlo\u017eenim nalozima za tajni nadzor i snimanje telefonskih razgovora gra\u0111ana. Osobama slabijeg imovinskog stanja ote\u017ean je pristup pravu na obranu u kaznenim procesima iz nadle\u017enosti op\u0107inskih sudova. \u017drtve kaznenih djela suo\u010davaju se s mnogobrojnim te\u0161ko\u0107ama u pristupu svojim pravima, od ostvarivanja prava na savjetnika do prava na financijsku kompenzaciju. Uvjeti u zatvorima generalno su pobolj\u0161ani, ali i dalje ostaje problem vrlo lo\u0161ih uvjeta u policijskim pritvorima.<\/p>\n

VII. TRANZICIJSKA PRAVDA I SUO\u010cAVANJE S PRO\u0160LO\u0160\u0106U<\/strong><\/p>\n

Proces suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u u Hrvatskoj i dalje je optere\u0107en relativizacijom zlo\u010dina koje su tijekom Domovinskog rata po\u010dinili pripadnici hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga te revizionisti\u010dkim tendencijama u vezi usta\u0161kih zlo\u010dina po\u010dinjenih tijekom Drugog svjetskog rata. Nastavljen je trend smanjenja intenziteta procesuiranja ratnih zlo\u010dina koji je prisutan od ulaska Hrvatske u EU. \u017drtve ratnih zlo\u010dina suo\u010davaju se s mnogim problemima, prije svega u pristupu pravu na materijalnu od\u0161tetu. Problem nestalih osoba jo\u0161 uvijek se ne rje\u0161ava dovoljno ekspeditivno.<\/p>\n

VIII. PRAVO NA ADEKVATAN \u017dIVOTNI STANDARD<\/strong><\/p>\n

Ovr\u0161na praksa u Hrvatskoj kr\u0161i pravo du\u017enika na ljudsko dostojanstvo i onemogu\u0107uje im pravo na u\u017eivanje vlastite imovine te ugro\u017eava pravo vjerovnika na raspolaganje svojom imovinom. Neure\u0111enost sustava financijskog kreditiranja negativno utje\u010de na pristup gra\u0111ana\/ki sudu i pravo na povrat i raspolaganje svojom financijskim imovinom u procesima povrata prepla\u0107enih kamata. Atipi\u010dni oblici zapo\u0161ljavanja, kao i mjere aktivne politike za zapo\u0161ljavanja mladih izvor su brojnih zloupotreba koje poslodavci koriste kako bi oja\u010dali svoju konkurentnost na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

IX. LJUDSKA PRAVA I OKOLI\u0160<\/strong><\/p>\n

Gospodarenje otpadom predstavlja zna\u010dajan problem te dovodi do ugroze kvalitete \u017eivota, zdravlja i sigurnosti stanovni\u0161tva. Pristup kvalitetnoj pitkoj vodi posebno je problemati\u010dan na obali i otocima, a nastavljen je i negativan trend utjecaja turizma na okoli\u0161 i kvalitetu \u017eivota lokalnog stanovni\u0161tva. Percepcija korupcije u javnom sektoru se pogor\u0161ava, posebno u pru\u017eanju komunalnih usluga. Ni u 2017. godini nisu u\u010dinjeni ozbiljni koraci u rje\u0161avanju problema procjene utjecaja zahvata na okoli\u0161.<\/p>\n

X. OBRAZOVANJE I LJUDSKA PRAVA<\/strong><\/p>\n

U sustavu obrazovanja primjetno je sve ve\u0107e socijalno raslojavanje, \u0161to utje\u010de na daljnje \u017eivotne \u0161anse osoba. Zna\u010dajna je regionalna neujedna\u010denost u dostupnosti i kvaliteti ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja, a u mnogim ruralnim dijelovima nema dovoljnog broja vrti\u0107a. Usvajanje Cjelovite kurikularne reforme i dalje je obilje\u017eeno netransparentno\u0161\u0107u i politi\u010dkim sukobima. Prijepor u sustavu obrazovanja tako\u0111er predstavljaju zdravstveni odgoj koji se promatra kao ideolo\u0161ki obojena tema te gra\u0111anski odgoj i obrazovanje koji se u \u0161kolama provodi me\u0111upredmetno. Takva provedba rezultira niskom razinom politi\u010dkih i demokratskih kompetencija u\u010denika te nemogu\u0107no\u0161\u0107u kreiranja kriti\u010dkog mi\u0161ljenja.<\/p>\n

XI. ZDRAVSTVO I LJUDSKA PRAVA<\/strong><\/p>\n

I u 2017. godini glavni problemi pacijenata u zdravstvenom sustavu su nedostupnost i neujedna\u010dena kvaliteta primarne zdravstvene za\u0161tite - relativno je nizak broj lije\u010dnika obiteljske medicine, a zabrinjava i nedostatak odre\u0111enih zdravstvenih stru\u010dnjaka. Kvaliteta komunikacije zdravstvenih djelatnika i pacijenata na vrlo je niskoj razini zbog \u010dega dolazi do nedovoljne informiranosti pacijenata, nemogu\u0107nosti suodlu\u010divanja o vlastitom lije\u010denju i njihove pasivne uloge u cijelom procesu. Dodatan problem zabilje\u017een je u manjkavosti sustava u lije\u010denju zlo\u0107udnih, rijetkih i autoimunih bolesti te zanemarivanju i ote\u017eavanju pristupa sustavu za\u0161tite mentalnog zdravlja.<\/p>\n

XII. PRAVA \u017dENA<\/strong><\/p>\n

I 2017. godinu obilje\u017eilo je ja\u010danje diskursa ultrakonzervativnih grupa \u010diji su dru\u0161tveni i politi\u010dki pritisci usmjereni ponajprije protiv ratifikacije Istanbulske konvencije i prava na siguran i legalan poba\u010daj. Zna\u010dajan problem u planiranju trudno\u0107e i maj\u010dinstva te brige o reproduktivnom zdravlju \u017eena predstavlja nejednaka pokrivenost i dostupnost ginekolo\u0161kih medicinskih usluga, pogotovo u ruralnim i dislociranim krajevima. U slu\u010dajevima nasilja nad \u017eenama cjelokupni proces, od prijave do dono\u0161enja sudske odluke te\u010de iznimno sporo. Tako\u0111er, problemati\u010dno je pitanje skrbni\u0161tva u slu\u010dajevima nasilja u obitelji. Zatvorenice su anga\u017eirane na rodno uvjetovanim poslovima \u0161to ih ograni\u010dava u stjecanju \u0161ireg opsega kvalifikacija. I dalje je prisutna izra\u017eena nejednakost u visini primanja izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena. Seksualne radnice u Hrvatskoj izlo\u017eene su kr\u0161enju niza ljudskih prava tijekom pravosudnog postupka<\/p>\n

XIII. PRAVA DJECE<\/strong><\/p>\n

Neovisnost rada Pravobraniteljice za djecu dovedena je u pitanje novim Zakonom o pravobranitelju koji je \u010dini podlo\u017enom volji parlamentarne ve\u0107ine i politi\u010dkim pritiscima. Problemi u osiguravanju najboljeg interesa djeteta javljaju se u sustavu udomiteljstva i posvajanja te sustavu socijalne i zdravstvene skrbi, a naj\u010de\u0161\u0107e su uzrokovani dihotomijom selo-grad, odnosno neujedna\u010deno\u0161\u0107u dostupnosti i kvalitete usluga koje ti sustavi podrazumijevaju. Istaknut je problem nasilja nad djecom i njegova prevencija, posebice elektroni\u010dkog nasilja \u010dije je kontroliranje i obuzdavanje problemati\u010dno, a djeca su mu izlo\u017eena od sve ranije dobi.<\/p>\n

XIV. PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM<\/strong><\/p>\n

Glavne prepreke u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom su ote\u017eana pristupa\u010dnost i kvaliteta dostupnih zdravstvenih i socijalnih usluga, nedovoljna informiranost i nepreglednost propisa kojima su regulirana njihova prava, postojanje mnogih fizi\u010dkih barijera i neprilago\u0111enost vozila u javnom prijevozu, problemi u pristupu obrazovanju i tr\u017ei\u0161tu rada, nedjelotvornost sustava u spre\u010davanju institucionalizacije te neprilago\u0111eno okru\u017eenje i vrlo niska razina svijesti o potrebi stvaranja inkluzivnog okru\u017eenja za sve gra\u0111ane, neovisno o njihovim mogu\u0107nostima.<\/p>\n

XV. PRAVA LGBTIQ OSOBA<\/strong><\/p>\n

Plasiranje dezinformacija o rodu, spolu i seksualnoj orijentaciji u kontekstu ratifikacije Istanbulske konvencije negativno je utjecalo na ostvarivanje ljudskih prava LGBTIQ osoba. Nastavljeno je s politikom isklju\u010divanja LGBTIQ osoba iz zakonodavnih i policy <\/em>inicijativa. Postoje\u0107a procedura promjene spola nije temeljena na principu samoodre\u0111enja osobe, ve\u0107 se isklju\u010divo temelji na medicinskoj patologizaciji \u010dime se kr\u0161i tjelesna autonomija i ljudsko dostojanstvo transrodnih osoba.<\/strong><\/p>\n

XVI. PRAVA BESKU\u0106NIKA\/CA<\/strong><\/p>\n

Besku\u0107nici u Hrvatskoj i dalje nisu prepoznati kao ranjiva skupina \u0161to uz nerije\u0161ena statusna pitanja negativno utje\u010de na dostupnost i kvalitetu usluga zdravstvene i socijalne skrbi. U Hrvatskoj i dalje nedostaje prihvatili\u0161ta za besku\u0107nike, kao i smje\u0161tajnih kapaciteta unutar onih postoje\u0107ih.<\/p>\n

XVII. PRAVA IZBJEGLICA<\/strong><\/p>\n

Nezakonita protjerivanja izbjeglica, nasilje na granicama i onemogu\u0107avanje osoba u tra\u017eenju me\u0111unarodne za\u0161tite dodatno su se pogor\u0161ali u 2017. godini. Takva praksa u skladu je s restriktivnom politikom odobravanja azila koju provodi Hrvatska, a potvr\u0111uje je statistika MUP-a koja govori da je tek svaki 10. zahtjev rije\u0161en pozitivno. Velik broj zahtjeva rije\u0161en je negativno zbog SOA-inog mi\u0161ljenja o izbjeglicama kao prijetnjama nacionalnoj sigurnosti. SOA-ino mi\u0161ljenje nije popra\u0107eno obrazlo\u017eenjem \u0161to onemogu\u0107uje tra\u017eitelje da u postupku opovrgnu te zaklju\u010dke. Osobe kojima je nakon dugog \u010dekanja odobrena me\u0111unarodna za\u0161tita nailaze na brojne probleme u procesu integracije, velikim dijelom zato \u0161to slu\u017ebenici u institucijama nisu upoznati s njihovim pravima i Zakonom o me\u0111unarodnoj za\u0161titi te ga stoga ote\u017eano i provode. Integracija izbjeglica tako po\u010diva na organizacijama civilnog dru\u0161tva, umjesto dr\u017eavi koja se na to Zakonom obvezala.<\/p>\n

XVIII. PRAVA NACIONALNIH MANJINA<\/strong><\/p>\n

Prava manjina kr\u0161e se u segmentu prava na prednost u zapo\u0161ljavanju pod jednakim uvjetima pripadnika nacionalnih manjina i uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina. Diskriminacija prema Romima najvi\u0161e je izra\u017eena pri zapo\u0161ljavanju te pristupu uslugama. Za srpsku nacionalnu manjinu karakteristi\u010dni su problemi \u010diji su uzrok posljedice rata – neprocesuirani ratni zlo\u010dini, diskriminacija tijekom su\u0111enja, nestale osobe, sporost i tajnost procesa ekshumacije posmrtnih ostataka, problem povratka izbjeglica, neulaganje u podru\u010dja posebne dr\u017eavne skrbi, stambeno zbrinjavanje, neobnovljena kulturna i vjerska ba\u0161tina. U kontinuiranom porastu su slu\u010dajevi vrije\u0111anja i prijetnji upu\u0107enih Srbima i srpskim institucijama u Hrvatskoj, javne akcije s obilje\u017ejima netrpeljivosti, etni\u010dke netrpeljivosti i historijskog revizionizma u izjavama i postupcima javnih osoba te govor mr\u017enje i etni\u010dka netrpeljivost u medijima.<\/p>\n

Cijeli izvje\u0161taj prona\u0111ite OVDJE.<\/a><\/strong><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2017. godinu pru\u017ea uvid u najva\u017enija kr\u0161enja i sistemske probleme, izazove i prijepore vezane za za\u0161titu, po\u0161tovanje i promicanje ljudskih prava u pro\u0161loj godini. Ovaj godi\u0161nji izvje\u0161taj Ku\u0107e ljudskih prava Zagreb nastao je na temelju cjelogodi\u0161njeg monitoringa i provedenih 60 intervjua s pojedincima\/kama iz 46 organizacija civilnog dru\u0161tva […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1799,"comment_status":"closed","ping_status":"","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_crdt_document":"","slim_seo":{"title":"Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2017. - babe.hr","description":"Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2017. godinu pru\u017ea uvid u najva\u017enija kr\u0161enja i sistemske probleme, izazove i prijepore vezane za za\u0161titu, po\u0161tovanj"},"iawp_total_views":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1797","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"meta_box":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1797","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1797"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1797\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1798,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1797\/revisions\/1798"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1799"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1797"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1797"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1797"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}