{"id":988,"date":"2011-10-29T13:49:54","date_gmt":"2011-10-29T11:49:54","guid":{"rendered":"http:\/\/https:\/\/babe.hr\/\/851-konferencija-u-briselu\/"},"modified":"2021-08-02T22:04:44","modified_gmt":"2021-08-02T20:04:44","slug":"851-konferencija-u-briselu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/babe.hr\/en\/851-konferencija-u-briselu\/","title":{"rendered":"Konferencija u Briselu"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify\">WIDE - Globalizacija rodne ravnopravnosti i socijalne pravde i CRTDA -&nbsp;Kolektiv za razvojna istra\u017eivanja i&nbsp;&nbsp;treninge - Akcija&nbsp;organizirali su konferenciju u Briselu (26.-28.10.2011.) na kojoj se razgovoralo o tome \u0161to su \u017eenama donijele revolucije i pokreti u zemljama Srednjeg istoka i Sjeverne Afrike (geopoliti\u010dki MENA).&nbsp; Financijski su ih podr\u017eali HIVOS (nizozemski Humanisti\u010dki institut za razvojnu suradnju) i Cordaid (nizozemska Katoli\u010dka organizacija za razvojnu i humanitarnu pomo\u0107). U radu konferencije sudjelovalo je stotinu \u017eena iz \u010ditavog svijeta.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Sabah Al Hallat (Sirija), Asma Khader (Jordan), Nadia Ait Zai (Al\u017eir), kao i sve druge panelistice iz zemalja za koje se danas pri opisu politi\u010dkih doga\u0111anja u proteklom&nbsp;razdoblju koristi sintagma \"arapsko\/a prolje\u0107e\/a\" jednoglasno su zaklju\u010dile kako za \u017eene ovaj naziv nema zna\u010denja jer cvjetovi i plodovi koje donosi ovo godi\u0161nje doba \u017eenama ostaju uskra\u0107eni unato\u010d jednakomjernom i bezrezervnom uklju\u010divanju u pobunu protiv autoritarnih re\u017eima. Aktivistkinja iz Bahraina nije uspjela ishoditi dozvolu za dolazak, a njezina je zemlja jedna od onih u kojima \u017eene do\u017eivljavaju brutalna silovanja, prisline testove djevi\u010danstva, mu\u010denja i zatvaranja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">\u017dene su se bezrezervno uklju\u010dile i negdje i povele sveop\u0107i bunt protiv dugogodi\u0161nje represije koju su trpjeli gra\u0111ani\/ke, ali su nakon sveop\u0107eg odu\u0161evljenja i svrgavanja diktatora uglavnom najglasnije fundamentalisti\u010dke religijske skupine kojima je jedna od prvih zada\u0107a potisnuti \u017eene iz javne sfere i promovirati tradicionalne \"vrijednosti\" - u Libiji se ve\u0107 najavljuje vra\u0107anje poligamije, slavi se \u0161erijatski zakon, u Tunisu &nbsp;na izborima pobijedila islamisti\u010dka stranka...<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Panelistice iz Irana, Poljske i Hrvatske govorile su o svojim iskustvima i poku\u0161ale pojasniti \u0161to su nau\u010dile na vlastitu iskustvu. Mahnaz Afkhami iz Irana pojasnila je kako su \u017eene i svi slobode i demokracije \u017eeljni ljudi bili prevareni nakon revolucije u Iranu i svrgavanja \u0161aha - \u010ditala je izvatke iz govora&nbsp;&nbsp;ajatolaha Homeinija u kojima novinarima govori kako ga vlast ne zanima, kako samo \u017eeli sudjelovati s narodom u revoluciji. Misli da se danas ljudi boje previranja jer misle da mi se povijest mogla ponoviti i Iranu donijeti jo\u0161 nevolja i autokracije nego \u0161to je danas trpe. Aleksandra Solik opisala je zanos \u017eena kada su zajedno sa Solidarno\u0161\u0107u krenule u borbu za demokratsku Poljsku. Nakon uspostavljanja nove vlasti u Poljskoj prvo su se \u017eene i njihova reproduktivna prava na\u0161le na udaru - naravno. Hrvatsko iskustvo poku\u0161ala sa\u017eeti Sanja Sarnavka - ve\u0107ina hrvatskih feministkinja i borkinja za ljudska prava nije se dala zavesti nacionalnim zanosom i pri\u010dom o samostalnoj i demokratskoj Hrvatskoj u kojoj \u0107e sve i svi biti sretni. Od za\u010detka se vodila borba za priznavanje \u017eenskih ljudskih prava pa su dugo vremena \u017eenske organizacije bile dr\u017eane neprijateljicama domovine. Utjecaj Katoli\u010dke crkve od prvog su dana poku\u0161ale umanjiti promicanjem me\u0111unarodnih standarda (konvencija i rezolucija). Uspjele su do danas zadr\u017eati pravo na poba\u010daj legalnim iako ta pri\u010da nikada nije zauvijek zavr\u0161ena jer svakom prigodom vrh Crkve zahtijeva nanovo promjenu stava dr\u017eave. Ljuti neprijatelji u vrijeme rata, predstavnici&nbsp;gotovo svih crkava i religija na ovim prostorima stvorili su \u010dak koaliciju i zajedni\u010dki tra\u017eili ograni\u010davanje reproduktivnih prava \u017eena. U Hrvatskoj je iskustvo nakon 2. svjetskog rata,&nbsp;s parolama Komunisti\u010dke partije&nbsp;prema kojima je \u017eensko pitanje zauvijek rije\u0161eno i pri\u010da o ravnopravnosti posve suvi\u0161na, &nbsp;usuprot stvarnosti koju su \u017eene \u017eivjele, uzrokovala druga\u010diju reakciju od one u Poljskoj. Istra\u017eivanje Rajke Poli\u0107 iz 1986.,&nbsp;recimo, pokazalo je kako u svim ud\u017ebenicima povijesti&nbsp; za vi\u0161e razrede osnovnih \u0161kola slikovni prikazi&nbsp; predstavljaju <strong>3827 mu\u0161kih l<\/strong>ikova, <strong>600 konja<\/strong> and <strong>274 \u017eenska<\/strong> lika (uklju\u010duju\u0107i skulpture i likove iz mitologije). Feministkinja Lydia Sklevicky u svojim je briljantnim i britkim tekstovima&nbsp;&nbsp;(zbirka tekstova koje je priredila Dunja Rihtman Augu\u0161tin nazvana je Konji, \u017eene, ratovi, \u017denska infoteka, 1996.) pita se opravdano zbog \u010dega \u017eene kao povijesni subjekti ostaju \"nevidljive\" u kolektivnom sje\u0107anju i povijesnoj znanosti, a njihovo mjesto u povijesti prazno.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Uloga me\u0111unarodne zajednice, odnosno mo\u0107nih unutar nje, preispitivana je u jednom od panela. MENA je geopoliti\u010dki izuzetno zna\u010dajno podru\u010dje (oko 60% naftnih i 45% rezervi prirodnog plina) pa je uo\u010dljivo kako se vrlo probrano pu\u0161taju informacije u medije jer se ne \u017eele ugroziti pregovori koji donose veliki profit i s najreakcionarnijim snagama koje sudjeluju u prevratima. Strava koja se doga\u0111a u Bahrainu, recimo, ostaje malo poznata javnosti - silovanja \u017eena, prisilni testovi nevinosti, sveop\u0107e nasilje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Optimizmom i nepokolebljivom predano\u0161\u0107u sudionice su razgalile Esraa Abdel Fatah, jedna od mladih \u017eena koja je pokrenula preko Facebooka sveop\u0107i protest u&nbsp;Egiptu, &nbsp;te Chus Gonzalez Garcia, femistkinja aktivna u \u0161panjolskom pokretu 15. maj. &nbsp;Iako su prvo bile slavljene, a potom su shvatile kako ih se gura u pozadinu samo zato \u0161to su \u017eene, uvjerene su da \u0107e uspjeti upornim radom promijeniti odnose i izboriti se za ravnopravnost \u017eena u svojim dr\u017eavama.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Prisutnost nekoliko fondacija koje ve\u0107 desetlje\u0107ima poma\u017eu \u017eenske pokrete - UN Women, Mama Cash, Global Fund for Women, Hivos - daje nadu kako \u0107e se nastaviti podupirati sve one koji imaju viziju pravednijeg dru\u0161tva u kojem se ne\u0107e strukturalno i sustavno diskriminirati pola svjetske populacije samo zbog njihova spola.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Poruka konferencije: diskriminacija \u017eena - ne prolazi!<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">&nbsp;<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" width=\"300\" height=\"225\" src=\"http:\/\/https:\/\/babe.hr\/\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/dsc01429_1_-300x225.jpg\" class=\"attachment-medium size-medium\" alt=\"\" loading=\"lazy\" \/><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>WIDE - Globalizacija rodne ravnopravnosti i socijalne pravde i CRTDA -&nbsp;Kolektiv za razvojna istra\u017eivanja i&nbsp;&nbsp;treninge - Akcija&nbsp;organizirali su konferenciju u Briselu (26.-28.10.2011.) na kojoj se razgovoralo o tome \u0161to su \u017eenama donijele revolucije i pokreti u zemljama Srednjeg istoka i Sjeverne Afrike (geopoliti\u010dki MENA).&nbsp; Financijski su ih podr\u017eali HIVOS (nizozemski Humanisti\u010dki institut za razvojnu suradnju) [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":991,"comment_status":"closed","ping_status":"","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_crdt_document":"","slim_seo":{"title":"Konferencija u Briselu - babe.hr","description":"WIDE - Globalizacija rodne ravnopravnosti i socijalne pravde i CRTDA -&nbsp;Kolektiv za razvojna istra\u017eivanja i&nbsp;&nbsp;treninge - Akcija&nbsp;organizirali s"},"iawp_total_views":0,"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-988","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"meta_box":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/988","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=988"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/988\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":990,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/988\/revisions\/990"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/991"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=988"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=988"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/babe.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=988"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}