13. svibnja 2021.

Zaustavimo osvetničku pornografiju!

Osvetnička pornografija kao širi pojam obuhvaća društveni fenomen koji poprima velike razmjere, dok s druge strane podrazumijeva radnje pojedinaca koje obuhvaćaju objavljivanje privatnih fotografija ili video snimaka intimnog sadržaja bez pristanka osobe koja se na njima nalazi.

Cilj peticije je zakonsko uređenje osvetničke pornografije u Republici Hrvatskoj, zaštita žrtava i odvraćanje nasilnika uvođenjem posebnog kaznenog djela, u trenutku kada Hrvatski sabor u hitnom postupku odlučuje o izmjenama Kaznenog zakona.

Pornografiji bez pristanka najčešće prethodi dobrovoljno dijeljenje intimnih fotografija između partnera u vrijeme kada emocionalna veza funkcionira, ali isključivo s namjerom da intimni sadržaji budu i tada i zauvijek namijenjeni upravo tadašnjem partneru i s povjerenjem da se takvi sadržaji nikada u budućnosti neće zloupotrijebiti.

Do osvetničke pornografije tipično dolazi iz razloga što se bivši partner želi osvetiti zbog prekida veze što kod žrtve dovodi do osjećaja straha, srama, uznemirenosti i drugih negativnih emocija, čije posljedice mogu biti toliko dalekosežne da kod žrtve mogu prouzročiti dugotrajnu patnju koja je u nekim do sada poznatim slučajevima rezultirala i samoubojstvom žrtve. Povrh toga, slike i videozapisi mogu nanijeti i štetu u području rada i obrazovanja koja se može manifestirati gubitkom zaposlenja jer žrtve zbog pritiska i osude okoline vrlo često napuštaju dotadašnju životnu sredinu, posao ili školu što u konačnici ima dalekosežne posljedice u području ekonomske neovisnosti i stjecanja obrazovanja.

Iako fenomen kao takav nije nov, današnje mogućnosti diseminacije sadržaja putem interneta omogućuju korištenje sadržaja na način da isti u kratkom vremenu postaju „viralni“, odnosno dostupni nepreglednom broju osoba te otuda i širina razmjera devastirajućih učinaka na žrtve. Intimni videozapisi ili slike se vrlo često dijele na način da su udružene s drugim osobnim podacima žrtve, uključujući ime i prezime, adresu stanovanja ili poslodavca, brojeve telefona, poveznice na profile društvenih mreža, adrese e-pošte i slično što žrtve čini dodatno izloženima i ranjivima. Žrtve pornografije bez pristanka su prema nekim istraživanjima u čak 90% slučajeva žene.

Pojam osvetničke pornografije, iako se isti najčešće veže uz odnos bivših partnera, treba pojasniti i u širem kontekstu te naglasiti da počinitelj ne treba nužno biti bivši partner imajući u vidu da videosnimke i fotografije mogu nastati i bez znanja žrtve, snimanjem u intimnim situacijama, prilikom spolnog zlostavljanja žene, u vrijeme kada je žrtva bila pod utjecajem alkohola ili droga, hakiranjem uređaja žrtve iz kojih se mogu preuzeti foto i video materijali koji nisu bili namijenjeni za slanje, ali i korištenjem umjetne inteligencije, dakle bez ikakve prethodne radnje žrtve u realitetu dakle, eksplicitnim slikama i snimkama kojima se manipulira uz pomoć softvera (fotoshop, deepfake) u kojem slučaju će se raditi o objavljivanju virtualne pornografije bez pristanka koja ima jednako devastirajuće učinke kao i objavljivanje stvarnih snimaka.

Iz navedenog slijedi da žrtva osvetničke pornografije može biti svaka ženska (muška) osoba, bez obzira na svoje seksualno ponašanje i eventualnu povijest partnerskih veza.

Neovisno o tome kako su materijali nastali, svim situacijama je zajedničko da se isti javno objavljuju i dijele bez pristanka prikazane osobe, a počinitelj tipično djeluje s namjerom da osramoti, ponizi, zastraši, ucijeni, iznudi novac od žrtve i dr.

Osvetnička pornografija trenutno nije normirana kao zasebno kazneno djelo u Republici Hrvatskoj te se progon počinitelja prema dostupnim podacima najčešće poduzima prema članku 146. Kaznenog zakona koji se odnosi na nedozvoljenu uporabu osobnih podataka, međutim mišljenja smo da bi se zbog raširenosti pojavnosti ovakvog postupanja, a imajući u vidu težinu posljedica koje za žrtve nosi osvetnička pornografija, potrebu ukazivanja potencijalnim počiniteljima na društvenu neprihvatljivost pribjegavanja osvetničkoj pornografiji koja prema našem mišljenju predstavlja napad na spolnu slobodu žrtve, opisani fenomen trebalo podvesti pod posebno kazneno djelo u glavi Kaznenog zakona koja se odnosi na zaštitu spolne slobode.

Vezano uz (ne)prikladnost termina „osvetnička pornografija“, smatramo potrebnim napomenuti da je na zakonodavcu kako će odrediti ovaj pojam te kako će ga u slučaju uvođenja inkriminacije u katalog kaznenih djela Kaznenog zakona, opisati. Međutim ukazujemo ne neke od termina koji se koriste: pornografija bez pristanka, zlouporaba slikovnih i video podataka seksualnog sadržaja, nedozvoljena uporaba podataka seksualnog sadržaja.

Prijedlog za uvrštavanjem u Kazneni zakon posebnog kaznenog djela koje bi predviđalo sankcioniranje počinitelja i zaštitu žrtava tzv. osvetničke pornografije, pornografije bez pristanka odnosno nedozvoljene uporabe podataka seksualnog sadržaja

Ne prejudicirajući na koji način će zakonodavac definirati pojam osvetničke pornografije, slobodni smo ukazati na primjere nekih država koje su opisano postupanje inkriminirale, te vjerujemo da neki od primjera mogu biti poticaj i inspiracija predlagatelju zakona, kao i hrvatskom zakonodavcu u inkriminiranju ovih, po našoj ocjeni iznimno društveno opasnih radnji:

Slovenija (članak 143 Kaznenog zakona): Tko javno objavi snimke ili poruke druge osobe sa seksualnim sadržajem bez pristanka te osobe i time ozbiljno ugrožava njezinu privatnost, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Francuska (Kazneni zakon):  javno objavljivanje  ili dijeljenje s trećom osobom bez pristanka bilo koje snimke ili dokumenta koji sadrži riječi ili slike seksualne prirode dobiven uz izričiti ili pretpostavljeni pristanak osobe snimanjem, fiksiranjem ili prijenosom, kaznit će se s kaznom  zatvora do dvije godine i novčanom kaznom do 60.000 eura.

Italija („Codice rosso“, čl. 612) svatko tko snimi, ukrade, pošalje, donira, proda, objavi ili distribuira slike ili videosnimke osobe s eksplicitnim seksualnim sadržajem koji se smatra privatnim, bez pristanka te osobe, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do šest godina i novčanom kaznom od 5,000 do 15,000 eura.

Australija, New South Wales (Kazneni zakon 190046. Odjeljci 91P, 91Q i 91R Kazneni zakon iz 1900.)

91P Snimanje intimne snimke bez pristanka

(1) Osoba koja s namjerom snimi intimnu sliku druge osobe (a) bez pristanka te osobe i (b) znajući da osoba nije pristala na snimku ili postupi s nehajem u pogledu toga je li osoba pristala na snimku, kriv je za kazneno djelo. Maksimalna kazna - 100 kaznenih jedinica ili zatvor u trajanju od 3 godine, ili oboje.

91Q Distribuiranje intimne snimke bez pristanka

(1) Osoba koja s namjerom distribuira intimnu snimku druge osobe (a) bez pristanka te osobe i (b) znajući da osoba nije pristala na raspodjelu ili postupi s nehajem u pogledu toga je li ta osoba pristala na raspodjelu, kriv je za kazneno djelo. Maksimalna kazna - 100 kaznenih jedinica ili zatvor u trajanju od 3 godine, ili oboje.

91R Prijetnja za snimanje ili distribuciju intimne snimke

(1) Osoba koja prijeti snimanjem intimne slike druge osobe (a) bez pristanka druge osobe, i (b) s namjerom da navede drugu osobu da se boji da će se prijetnja izvršiti, kriv je za kazneno djelo. Maksimalna kazna - 100 kaznenih jedinica ili zatvor u trajanju od 3 godine, ili oboje.

(2) Osoba koja prijeti distribucijom intimne slike druge osobe - (a) bez pristanka druge osobe, i (b) s namjerom da navede drugu osobu da se boji da će se prijetnja izvršiti, kriv je za kazneno djelo. Maksimalna kazna - 100 kaznenih jedinica ili zatvor u trajanju od 3 godine, ili oboje.

Posljednje

22. rujna 2023.
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Obilježavanjem Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 22. rujna želimo opetovano skrenuti pažnju na problem nasilja kao na društveni problem kojim se narušavaju temeljna ljudska prava. U odnosu na društveni odnos prema nasilju nad ženama, možemo reći da se tijekom godina percepcija mijenja pa se obiteljsko nasilje više ne doživljava isključivo kao „privatna stvar“, […]

Više
13. rujna 2023.
FRA objavio Izvještaj “Temeljna prava starijih osoba: osiguravanje pristupa javnim uslugama u digitalnom društvu”

Javne usluge u online formatu omogućavaju lakši pristup socijalnim davanjima i pronalaženju potrebnih informacija. Međutim stariji ljudi ponekad nemaju dovoljno digitalnih vještina koje su potrebne da bi se služili javnim informacijama na internetu. To predstavlja potencijalnu zapreku ostvarivanju njihovih temeljnih prava. Europska agencija za temeljna prava (FRA) upozorava da ih to dovodi u nepovoljnu situaciju […]

Više
15. lipnja 2023.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad starijim osobama

Na današnji dan obilježava se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad starijim osobama, pri čemu ukazujemo na važnost zaštite starijih osoba te se usmjeravamo na osvještavanje problema s kojima se starije osobe suočavaju. 2011. godine Ujedinjeni su narodi rezolucijom 66/127 ukazali na važnost osvješćivanja o zlostavljanju starijih osoba kao kršenju njihovih osnovnih ljudskih prava, slijedom […]

Više
6. lipnja 2023.
Otvoreni dijalozi s predstavnicama organizacija civilnog društva

U sklopu projekta puSHEd – protect, understand, support; help the elderly održana su dva otvorena dijaloga s predstavnicama organizacija civilnog društva. Cilj dijaloga bio je razmijeniti iskustva i primjere dobrih praksi u radu sa starijim osobama žrtvama nasilja, podijeliti izazove s kojima se susrećemo kao i razmijeniti ideje, a sve u duhu širenja područja intersekcionalne […]

Više
VIJESTI
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram