Informiraj se, budi emancipiran/a: Što je zaista Istanbulska konvencija?

Be informed, be emancipated: What is the Istanbul Convention really?

Towards Night march za Dan žena u ponedjeljak, 3. ožujka, održana je tribina ‘Informiraj se, budi emancipiran/a: Što je zaista Istanbulska konvencija?’, u organizaciji ljudskopravaške organizacije Baby and informal feminist collective fACTIVE.

The event focused on the Council of Europe Convention on preventing and combating violence against women and domestic violence, which has been the subject of numerous social controversies over the past year. The panel discussion was attended by lawyers Ines Bojic in front of the BaBe association, activist Jelena Tešija in front of the feminist collective fAKTIV and Zeljka Boric, who, through her examples of ten-year legal battles with the domestic judiciary and the final verdict in her favor at the European Court of Human Rights, pointed out the shortcomings of the current system in combating and preventing violence against women. 

“Dok konzervativne i klerikalne struje manipuliraju sadržajem Konvencije, zastrašujući građane i građanke nepostojećim terminom ‘rodne ideologije’, javnost biva uskraćena za stvarnu svrhu i namjenu ovog dokumenta. Istanbulska konvencija je pravno obvezujući međunarodni instrument kojim se kriminaliziraju djela kao što su tjelesno, psihičko i seksualno nasilje te seksualno uznemiravanje, prisilni brakovi, sakaćenje ženskih spolnih organa, prisilni pobačaji i koji treba štititi žene od svih oblika nasilja, sprečavati progon žena i generalno doprinositi uklanjanju nasilja prema ženama i nasilja u obitelji”, naglasile su organizatorice događaja. 

Na tribini je istaknuto kako je ratifikacija Istanbulske konvencije nužna jer danas se zbog prekršajnog kažnjavanja obiteljskog nasilja nerijetko kažnjavaju i žrtva i počinitelj (za remećenje javnog reda i mira), prekršajna kazna često je novčana, a propisane kazne su preniske – minimalna kazna za silovanje je jedna godina, a za spolni odnošaj bez pristanka šest mjeseci. U Hrvatskoj se izriče pet puta manje mjera zabrane pristupa nego u Austriji, ne postoji niti jedan ‘rape crisis’ centar, a imamo samo jedan centar za žrtve seksualnog nasilja. Bitno je istaknuti kako nedostaje preko 700 mjesta u skloništima za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja. Uredi za podršku žrtvama rade na samo sedam županijski sudova u Hrvatskoj, njihova podrška dostupna je tek u slučajevima koji se gone kazneno, većina slučajeva obiteljskog nasilja gone se prekršajno. Hrvatska nema nacionalnu politiku koja bi se bavila svim oblicima nasilja prema ženama, samo za nasilje u obitelji.

“Nasilje prema ženama, odnosno nasilje u obitelji je višeslojan problem. Europska konvencija o ljudskim pravima je kao ustav, a Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji je njezin produžetak. Istanbulska konvencija stvara svijest društva o nasilju prema ženama”, istaknula je odvjetnica Bojić.

Tešija analyzed the media portrayal of violence against women (from humorous and lifestyle columns to specific cases of violence against women), emphasizing the role of the media in normalizing violence against women, creating and perpetuating this violence. She also looked at the Istanbul Convention from an activist perspective, including an analysis of the demands of the Night March for March 8. 

The participants assessed that the system is a fragile link in the prevention and suppression of violence against women, and that it is irresponsible for society not to ratify the Convention in the current social and political circumstances. In addition to educating people from the system (police, judiciary, social welfare centers) and raising awareness among the general public, the Convention provides a support system for victims of violence and their families.Be informed, be emancipated: What is the Istanbul Convention really?

Be informed, be emancipated: What is the Istanbul Convention really?

Latest news

All news