Udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. pokrenula je s partnerima novi projekt kako bi istražile potrebe žena i muškaraca u radno-produktivnoj dobi i mladih te analizirale i predložile javne politike za bolje usklađivanje privatnog i poslovnog života.
Projekt pod nazivom "Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske - prostori promjene" odabran je u okviru otvorenog privremenog Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava "Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada", a njegova provedba započela je 28. listopada 2020. godine.
Projektom će se izgraditi mreža organizacija civilnoga društva (OCD) i ojačati njihovi kapaciteti za partnerski rad i međusektorsku suradnju na uspostavi smislene i cjelovite javne politike usklađivanja privatnog i poslovnog života u skladu s razvojnim specifičnostima regija u kojima djeluju članice Mreže.
Europski institut za rodnu ravnopravnost još je 2015. godine upozorio na nepovoljan utjecaj recesije i to specifično na primjeru RH. Kriza je, smatraju, skrenula pozornost s pitanja usklađivanja obiteljskih i poslovnih obaveza te donositelji odluka ne pokazuju veliki interes za tu temu.
"Istraživanja pokazuju da radne obaveze postavljaju teško savladive prepreke ženama s obiteljima", kaže Zdravka Sadžakov, koordinatorica udruge B.a.B.e. "Žene su manje radno aktivne od muškaraca, stopa zaposlenosti im je manja, dok je stopa nezaposlenosti žena veća nego u muškaraca. Žene dvostruko češće od muškaraca daju prednost obitelji u odnosu na posao te tri puta više vremena troše na kućanske poslove. Rješavanje tih problema zahtijeva promjenu zakonskih okvira, nove policy smjernice i smislen socijalni dijalog između obitelji, OCD-a, istraživača te nacionalnih vlasti i lokalnih uprava".
Uz neravnopravnost žena, na loše demografske trendove značajno utječe visoka nezaposlenost mladih i učestalo zapošljavanje ugovorima na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova.
"Kako je jedna od ciljanih skupina projekta stariji mladi, Mreža mladih Hrvatske (MMH) uključila se u ovaj projekt s ciljem poboljšanja kvalitete života mladih ljudi te kreiranja sustava podrške mladim parovima koji planiraju ili započinju obiteljski život. Veselim se ovoj projektnoj suradnji i zajedničkom radu na doprinosu usklađivanja privatnog i poslovnog života kako mladih tako i ostalih građana i građanki RH.", izjavila je Jovana Kepčija Pavlović, koordinatorica aktivnosti MMH unutar Mreže.
Projekt "Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene" osnažuje organizacije civilnog društva uključene u Tematsku mrežu kroz partnerstva, međusektorsku suradnju s visokoobrazovnom ustanovom, te jedinicama lokalne i regionalne samouprave radi postizanja učinkovitog socijalnog dijaloga, razvijanja i predlaganja adekvatnih javnih politika, prilagođenih kulturnim specifičnostima pojedine regije. Projekt traje 36 mjeseci i provodi se u Gradu Zagrebu i sljedećim županijama: Sisačko-moslovačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj te Istarskoj županiji.
Nositelj projekta su B.a.B.e., a partneri na projektu su: Sveučilište u Zadru, Grad Novska, Vukovarsko - srijemska županija, Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRIter, Udruga 'HERA' Križevci - Za zaštitu i promicanje ljudskih prava, Centar za građanske inicijative Poreč, Ženska udruga "IZVOR", Hrvatska udruga poslovnih žena Krug, Domine - organizacija za promicanje ženskih prava, Prostor rodne i medijske kulture K-Zona te Mreža mladih Hrvatske.
Vrijednost projekta je 3.599.941,69 HRK, od čega se iz državnog proračuna RH financira 15%, a iz Europskog socijalnog fonda 85%. Posrednička tijela su Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali (Europski strukturni i investicijski fondovi u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014.-2020.).
