Jednodnevna radionica za predstavnike/ice OCD-a iz tematske mreže „Četvrta smjena - nevidljivi rad“ pod nazivom “Kreiranje metodologije analize društvenog utjecaja intervencija” održana je 30. ožujka putem Zoom aplikacije. Radionica je brojila 15 sudionika/ca, a voditeljica radionice bila je Suzana Kunac (Peta disciplina).
Radionica je započela predstavljanjem sudionika/ca te predstavljanjem ciljeva i sadržaja radionice. Kao uvod u temu obrađeno je mjerenje društvenog utjecaja u Hrvatskoj, navedeni su izazovi provedbe analize društvenog utjecaja te su predstavljeni rezultati istraživanja organizacija civilnog društva koje je provela ACT Grupa. U nastavku su definirani društveni utjecaj te načini na koji se on može mjeriti. Sesija je nastavljena temom vrijednosti koje stoje iza provedbe studija društvenog utjecaja.
Nakon upoznavanja s osnovnim pojmovima i konceptima, radionica je nastavljena analizom dvaju primjera analize društvenog utjecaja. Prvi primjer bavio se fondom za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija kod kojeg je istraživanje društvenog utjecaja bilo usmjereno na ocjenu učinaka programa (emisija) sufinanciranih od strane Fonda na audio/audiovizualni sektor (radijski i televizijski mediji), slušateljstvo/ gledateljstvo, informiranost i kulturu na lokalnoj i regionalnoj razini te ocjenu prepoznatljivosti programa (emisija) kao i detektiranje trendova u recepciji medijskih sadržaja koje je sufinancirao Fond, od strane građana na regionalnoj i lokalnoj razini te detektiranje pretpostavki samih nakladnika o koristi sufinanciranja javnih programski sadržaja od strane Fonda, iskustvima proizvodnje i emitiranja te percepcije učinaka po ciljane publike kao i po održivost vlastite medijske produkcije usmjerene na javni interes. Predstavljene su metode istraživanja koje su korištene kao i problem te izazovi koji su se pojavili pri samoj provedbi analize te objavljivanju rezultata. Drugi primjer odnosio se na Nacionalni plan za uključivanje Roma kod kojeg je metoda istraživanja uključivala predistraživanje kako bi se uopće utvrdilo trenutno stanje stvari. Ciljevi predistraživanja bili su utvrditi lokacije na teritoriju RH na kojima živi 30 i više pripadnika RNM, opisati stanovništvo u svakoj zajednici (lokacija, broj romskih kućanstava, jezik, imena ključnih osoba u zajednici…), opisati zajednice (udaljenost od javnih usluga – bolnica, škola, vrtića, itd.; komunalna infrastruktura, prometna povezanost), prikupiti podatke za uzorkovanje u istraživanju (gdje i koliko Roma uključiti u anketno istraživanje da bi uzorak bio reprezentativan) nakon kojeg je bilo moguće provesti samo istraživanje. Samo istraživanje koristilo se metodom anketiranja, intervjua i fokus grupa.
Drugi dio radionice posvećen je zajedničkom kreiranju metodologije analize društvenog utjecaja za policy smjernice i to na primjeru policy smjernice za unaprjeđenje javno-političkog okvira usklađivanja obiteljskih i profesionalnih obaveza muškaraca i žena izrađene u sklopu projekta, a koja se tiče očinskog i roditeljskog dopusta te korištenja bolovanja za brigu o bolesnom djetetu.
Na kraju treninga uslijedila je usmena evaluacija na kojoj su sumirane naučene lekcije, izneseni su dojmovi sudionika/ca te je ostavljen prostor za pitanja i dodatna objašnjenja.
Jednodnevna radionica, koju je vodila Suzana Kunac, dio je projekta “Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene” čije provođenje je započelo 28.10.2020. godine te traje 36 mjeseci. Vrijednost projekta je 3.599.941,69 HRK, od čega se iz državnog proračuna RH financira 15%, a iz Europskog socijalnog fonda 85%. Projekt ima za cilj osnažiti organizacije civilnog društva uključene u Tematsku mrežu kroz partnerstva, međusektorsku suradnju s visokoobrazovnom ustanovom, te jedinicama lokalne i regionalne samouprave radi postizanja učinkovitog socijalnog dijaloga sa svrhom razvijanja i predlaganja adekvatnih javnih politika, prilagođenih kulturnim specifičnostima pojedine regije, kako bi se doprinijelo usklađivanju privatnog i poslovnog života građana i građanki RH.
