Što propisuje novousvojena EU Direktiva o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji i što bismo to trebali transponirati u hrvatsko zakonodavstvo u sljedeće tri godine, bila je tema multisektorske rasprave u organizaciji udruge B.a.B.e. koja je 28. svibnja u Kući ljudskih prava okupila predstavnike/ce civilnog sektora te nacionalnih i EU institucija i organizacija.
Riječ je o drugoj po redu raspravi o prevenciji i suzbijanju online nasilja nad ženama u sklopu projekta SURF AND SOUND 2.0 kojeg provodi udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije i pridruženim partnerima Pravosudnom akademijom i Ravnateljstvom policije. U raspravi su sudjelovale predstavnice ministarstava, pravobraniteljstva, Europske komisije, sustava socijalne skrbi, sigurnih kuća te odvjetnice i stručnjaci/kinje koji rade sa žrtvama i počiniteljima rodno utemeljenog nasilja.
“Namjera nam je potaknuti raspravu o novoj Direktivi i potencijalnim koracima koje bismo trebali poduzeti kako bi ona zaživjela. U skladu s projektom kojeg provodimo s našim partnerima ovdje nam je naglasak na problematici online nasilja nad ženama koju ova Direktiva itekako prepoznaje, pogotovo u dijelu uznemiravanja, uhođenja, poticanja na mržnju i nasilje te dijeljenja seksualno eksplicitnih sadržaja putem informacijsko komunikacijskih tehnologija”, kazala je voditeljica projekta SURF AND SOUND 2.0 Leonarda Novoselić.
Rok za transpoziciju Direktive u nacionalno zakonodavstvo je lipanj 2027., a prema riječima državne tajnice u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne tranzicije Vedrane Šimundže-Nikolić, u načelno smo dobroj poziciji po pitanju usklađenosti s Direktivom, no zakonodavnih dopuna će svakako biti.
“Određeni zahvati u Kazneni zakon bit će nužni. Posebno u dijelu koji se odnosi na posljedicu zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja što će se ubuduće procesuirati po službenoj dužnosti, dakle više se neće čekati da žrtva daje privolu. Direktiva na ovaj način jača prava i zaštitu žrtve. Također, ovaj akt uvodi i nekolicinu novih kaznenih djela, neka od njih mi možemo podvesti pod kaznena djela koja već imamo, a neka ćemo ipak morati u određenim modalitetima proširiti”, pojasnila je državna tajnica.
Podsjetila je da je upravo jedna ovakva rasprava iz prethodnog projekta SURF AND SOUND urodila uvođenjem samostalnog kaznenog djela zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja u domaće zakonodavstvo. “Od srpnja 2021. godine do danas u tijeku je bio 41 sudski predmet vezan za ovo kazneno djelo, od toga je 21 pravomoćan, 2 su u žalbenom postupku, dok se 18 predmeta još sudi. Većinom se tu radi o blažim alternativnim sankcijama – ili uvjetnim osudama ili radu za opće dobro”, zaključila je Šimundža-Nikolić.
Iz iskustva u direktnom radu sa žrtvama odvjetnica Ines Bojić, vanjska suradnica udruge B.a.B.e., istaknula je da se online i offline nasilje preklapaju i da se obično ne radi o jednom izoliranom činu nasilja. “Potrebno je imati nekoliko razgovora sa žrtvom kako bi se dobila šira slika nasilja, a upravo toga nedostaje u sudskom postupku. Ključnu ulogu u stvaranju kvalitetnog optužnog prijedloga ima institut osobe od povjerenja, potrebno ga je jačati jer može značajno pridonijeti kvalitetnijoj primjeni Direktive”.
Odvjetnica Teuta Palčić naglasila je potrebu edukacije djelatnika/ca centara za socijalnu skrb: “Uz to, centri su prekapacitirani, nema dovoljno stručnjaka i žrtve predugo čekaju na psihološku pomoć. U takvim uvjetima na internetsko se nasilje samo odmahuje glavom, ono je potpuno neprepoznato.”
U raspravi se došlo do zaključka kako će pored unaprjeđenja zakonodavnog okvira i pravosudnih praksi dugoročniji i zahtjevniji izazov biti prevencija. U ovom dijelu istaknuta je neizostavna uloga obrazovnog sustava.
Da je prevencija ključna smatraju voditeljice Odjela za maloljetničke delinkvencije i kriminalitet na štetu mladeži i obitelji Anita Matijević (Ravnateljstvo policije) i Nikolina Grubišić Požar (PUZ). “Online nasilje je u porastu i među odraslima i među djecom, velika je tamna brojka i tome moramo pristupiti sustavno. Treba nam elementarno obrazovanje o online nasilju, kao što djeca uče čitati i pisati tako bi ih se trebalo učiti odgovornom korištenju informacijsko komunikacijskih tehnologija”, upozorila je Grubišić Požar. “U Hrvatskoj provodimo enormni broj projekata, no nedostaje nam standardizacija, popis must have komponenti koje treba obraditi kroz odgojno-obrazovni sustav. Potrebno je skenirati stanje i povezati dobre prakse u jednu sustavnu edukaciju prilagođenu prema dobi”, zaključila je Matijević.
Dean Ajduković iz Društva za psihološku pomoć ocjenjujući korisnim sve inicijative koje se odnose na suzbijanje online nasilja istaknuo je da je upravo edukacija mladih generacija ključna: “Klinci moraju odrastanjem postati svjesni da ono što slikaju sada i podijele s nekim može imati po njih dugoročne štetne posljedice, moraju znati da se neki sadržaji ne dijele”.
“U školama je nužno djecu educirati o kritičkom mišljenju i konceptu pristanka, a potrebe za edukacijom ima i kod odraslih. Za kvalitetnu primjenu ove Direktive u cijelosti nužno je jačati mehanizme specijalističke pomoći žrtvama i unaprijediti vođenje statistika. No ono što nam najviše nedostaje je strateško planiranje u pogledu suzbijanja i prevencije nasilja. Imamo dosta zakona, propisa i pravilnika koji reguliraju ovo područje, ali nemamo sveobuhvatnu strategiju koja bi povezala sve sustave“, zaključila je Tamara Šterk, zamjenica voditeljice ureda udruge B.a.B.e.
Projekt „SURF AND SOUND 2.0“ financiran je sredstvima Europske unije iz programa CERV – Građani, jednakost, prava i vrijednosti (2021-2027) i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Provodi ga udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije te pridruženim partnerima, Pravosudnom akademijom i Ravnateljstvom policije.
Foto: Žene i mediji
