Projekt "Hand in hand for victims of gender-based violence" nastavak je istoimenog projekta implementiranog 2018. godine, a u partnerstvu s Women's Resource Center of Armenia. Jednako kao i prošle godine, i ove godine projekt je financirala Human Rights House Foundation.

Predmetni projekt uključivao je 2 studijska posjeta između članica Kuća ljudskih prava, konkretno Kuće ljudskih prava Zagreb i Kuće ljudskih prava Azerbajdžan. U projektu su sudjelovale 2 članice; B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. i WARD Women's Association for rational Development . S obzirom da obje navedene organizacije djeluju s ciljem zaštite ženskih ljudskih prava, svrha ovog projekta bila je povećati profesionalne kapacitete te razmijeniti relevantna iskustva u borbi protiv nasilja prema ženama.

Prilikom posjeta Bakuu, predstavnice udruge B.a.B.e. posjetile su organizaciju domaćicu, ali i UNFPA, Society for Protection of Women's Rights koje nosi ime po Dilari Aliyevoj, Clean World Public Union's sklonište za žrtve obiteljskog nasilja, Državno povjerenstvo za obitelj, žene i djecu te su upoznale poznate ekspertkinje za rodna pitanja i aktivistkinje Zumrudu Jalilovu i Nisu. Tijekom sastanaka s navedenim organizacijama i institucijama, predstavnice B.a.B.e.-a predstavile su svoj rad, ali i razmijenile relevantna iskustva.

Po završetku prvog dijela projekta, predstavnice organizacije WARD posjetile su Zagreb gdje su se sastale s drugim predstavnicima/ama Kuće ljudskih prava Zagreb, ali i  Željkom Barić, koordinatoricom Doma Duga Zagreb, Majom Štahan, koordinatoricom Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih i prekršajnih djela, predstavnicama Povjerenstva za ravnopravnost spolova grada Zagreba te predstavnicama Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH.  

Dana 10. prosinca 2019. godine u Osijeku smo sudjelovale na javnoj raspravi "Prepreke ostvarivanja prava na rad" koju je u okviru projekta "POKRENI" organizirala Ženska udruga "Izvor" iz Tenje u partnerstvu s Udrugom gluhoslijepih osoba Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka.

Nakon pozdravnih riječi predsjednice Ženske udruge "Izvor" Mirjane Herceg i moderatorice javne rasprave Ksenije Čugalj, Nikolina Zec iz Ženske udruge "Izvor" predstavila je provedbu projekta "POKRENI", dr. sc. Silvija Ručević  i Mirta Ringsmuth predstavile su rezultate fokusnih grupa na temu poteškoća pri zapošljavanju, Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova govorila je o položaju žena na tržištu rada dok je Veselinka Kastratović iz Udruge žena oboljelih i liječenih od karcinoma jajnika "JA KA" održala predavanje o ostvarivanje prava žene s tjelesnim oštećenjem na primjeru vlastitog iskustva.

Ivana Sučić, voditeljica programa "Pružanje egzistencijalne zaštite i psihosocijalne podrške ženama žrtvama nasilja i njihovoj djeci na području Vukovarsko – srijemske županije" iz udruge B.a.B.e. održala je predavanje na temu "Problemi s kojima se suočavaju žene pri izlasku iz nasilja" u kojem se osvrnula na rad Sigurne kuće Vukovarsko - srijemske županije, psihosocijalno savjetovalište i deinstitucionalizaciju korisnica. Posebnu pažnju skrenula je na problem usklađivanja obiteljskih obveza i plaćenog rada, zapošljavanje te stambeno zbrinjavanje žena žrtava nasilja.

Danas, 16. prosinca, odrađena je posljednja u nizu filmskih radionica koje udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. provodi u sklopu projekta "FON – Filmom o nasilju". Cilj ovog projekta bio je podići svijest djece i mladih o problemu vršnjačkog nasilja te ih kroz proces stvaranja kratkog filma potaknuti na kritički pristup ovoj temi.

Sudjelujući u raspravama i kreativnim aktivnostima pisanja scenarija, snimanja i montaže filma, učenici/e Osnovne škole Ive Andrića u Zagrebu stekli/e su praktične vještine, ali i upoznali/e sve aspekte vršnjačkog nasilja, uključujući tehnike prepoznavanja i suočavanja s nasiljem. Ove intenzivne radionice odvijale su se u razdoblju od 9. do 16. prosinca 2019. u prostorijama Osnovne škole Ive Andrića, a sudjelovalo je ukupno 20 učenika/ca. Tri kratka igrana filma proizvedena u sklopu ovog projekta uskoro će biti objavljena na stranicama Udruge i škole.

Projekt je financirao Grad Zagreb.

Udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran., u suradnji s Klubom studenata psihologije STUP, organizirala je 12. prosinca 2019.g. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu okrugli stol pod nazivom "Uloga psihologa i psihologinja u radu sa žrtvama obiteljskog nasilja". Okruglim stolom omogućio se uvid zainteresiranima u rad psihologa/inja u raznim institucijama sa žrtvama obiteljskog nasilja te je otvorio pitanje odgovarajućeg pristupa. Najviše dilema izazvalo je pitanje zakonske propisanosti prijave obiteljskog nasilja od strane psihologa/inje, tj. ustanove u kojoj radi. Međutim, prijavljivanjem nasilja žrtva može izgubiti povjerenje u psihologa/inju te se može čak i dodatno naštetiti žrtvi. Isto tako, trajanje i kvaliteta tretmanskog rada ovisi o uvjetima rada u kojima radi psiholog/inja. Ukoliko psiholog/inja radi u instituciji gdje svakodnevno dolazi velik broj novih stranki odgovarajući tretmanski rad nije moguć. No, svi/e izlagači/ce složili su se s time da je važno vjerovati u žrtvinu percepciju proživljenog nasilja, te isto tako osnaživati je da donose odgovarajuće odluke za vlastita stanja i potrebe.

Na okruglom stolu sudjelovali i sudjelovale su Davorka Bišćan, psihologinja i edukantica psihoterapijske edukacije ispred Ženske grupe Karlovac Korak, Marija Markotić, psihologinja i edukantica psihoterapijske edukacije ispred Centra za socijalnu skrb, Marijana Senjak, psihologinja i psihoterapeutkinja ispred Ženske sobe, Dominik Šmida, psiholog i edukant psihoterapijske edukacije ispred Psihijatrijske bolnice Jankomir. Moderatorica je bila Bruna Nedoklan, psihologinja i edukantica psihoterapijske edukacije, zaposlena u udruzi BaBe - Budi aktivna. Budi emancipiran.

Projekt je financiran od strane Grada Zagreba, Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom.

Ovaj tjedan u Zagrebu je održan drugi partnerski sastanak u okviru projekta 'VIVIEN'. Sastancima, koji su se održavali u prostorijama Udruge B.a.B.e. te dvorani Kuće ljudskih prava Zagreb, prisustvovali su partneri i partnerice iz Finske, Italije, Bugarske i Hrvatske.

Tijekom trodnevnog sastanka (3.12., 4.12. i 5.12.) sumirano je dosad implantirano, raspravljene su potencijalne poteškoće te dogovoren plan provedbe predstojećih aktivnosti.

Također, Sveučilište u Parmi putem Skypea je sudionicima/ama sastanka prezentiralo rezultate istraživanja kojeg su provodili partneri u sve četiri zemlje, kao i prve rezultate mapiranja dobrih praksi edukacija profesionalaca sa ženama žrtvama nasilja na području Europske unije.

Partnerima u sve četiri zemlje su potrebni ti rezultati kako bi ih implementirali u sadržaj svojih nacionalnih treninga.

Povodom nepravomoćne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu te rješenja o privremenoj mjeri istoga suda od dana 28. studenog 2019. godine, donesenim u postupku koji se radi donošenja odluke o roditeljskoj skrbi vodi između gospodina Milana Popovića i gospođe Severine Kojić, a koje su predmet intenzivnog medijskog izvještavanja, ovim putem smatramo potrebnim iskazati zabrinutost zbog radikalnog poteza suda koji se očituje u predmetnoj odluci, a kojom se iz srži mijenja dotadašnji način života mlt. djeteta, a majci faktično ograničavaju njezina roditeljska prava u značajnoj mjeri. Pritom se navodi da se prema dostupnim informacijama glavni razlog donošenja takve odluke očituje u međusobno narušenim odnosima roditelja i neslaganju u odgojnim postupcima, bez bilo kakve konkretne zamjerke na način izvršavanja roditeljske skrbi od strane bilo kojeg od roditelja, što ukoliko se pokaže točnim, predstavlja osobito zabrinjavajuću okolnost.

Navedeno, osobito imajući u vidu da je način izvršavanja roditeljske skrbi reguliran i privremenom mjerom koja je izvršna danom donošenja, a što dovodi do faktičnog izdvajanja djeteta iz dotadašnjeg obiteljskog okruženja i razdvajanja od roditelja istoga dana kada je odluka strankama i priopćena, pri čemu izostaje bilo kakva priprema i prilagodba djeteta novoj životnoj situaciji što samo po sebi pokazuje sve manjkavosti sustava te neprilagođenost zakonskih propisa koji u tom smislu nisu predvidjeli bilo kakav prijelazni period ili podršku stručnjaka u asimilaciji djeteta novim okolnostima stvarnim životnim situacijama, a koji propusti se na najzorniji način manifestiraju upravo u sferi obiteljskih odnosa. U ovoj konkretnoj situaciji, teret da dijete pripremi u jednom danu za predaju ocu pao je na gospođu Kojić, a da to nije učinila – snosila bi dodatne posljedice. Dodatno, unatoč protivljenju sudskoj odluci, pozdravljamo odluku gospođe Kojić da preda dijete ocu i time ga zaštiti od traume i stresa u slučaju prisilne ovrhe.

Ujedno, a i neovisno o konkretnom predmetu, budući da isti ne predstavlja izoliran slučaj, ovim putem želimo izraziti i generalnu zabrinutost zbog presudnog utjecaja mišljenja centara za socijalnu skrb u sudskim postupcima radi donošenja odluke o roditeljskoj skrbi, čije prijedloge prema našem iskustvu sudovi u većini slučajeva bezrezervno usvajaju, pri čemu centri za izražena mišljenja pa kada su ista i evidentno protivna pravima i interesima mlt. djece, ne snose bilo kakvu odgovornost. Štoviše, istu otklanjaju pod izgovorom da ne sude oni već sud koji se s druge strane poziva na mišljenje centra, a što čini začarani krug u kojem posljedice snose isključivo mlt. djeca.

Na temelju dugogodišnjeg iskustva u radu sa strankama koje se nalaze u sličnim životnim situacijama, svjedoci smo kontinuiranih pritužbi na manjkavosti stručnih procjena pojedinih centara za socijalnu skrb koje se u znatnom broju slučajeva, prema navodima stranaka, temelje na osobnom dojmu samih djelatnika/ca, temeljem čega možemo zaključiti da se radi o učestalom obrascu postupanja, koji smatramo krajnje zabrinjavajućem. Navedeno, osobito uzimajući u obzir da u okviru sustava pravne zaštite djece i obitelji, ne postoji protokol praćenja izvršenja sudskih odluka u predmetima obiteljske naravi, putem kojeg bi se eventualno mogli detektirati pozitivni, ali i negativni učinci takvih sudskih odluka, što se ukazuje nužno potrebnim.

Također, sa žaljenjem moramo konstatirati da uloga posebnih skrbnika, koji su uvedeni u sustav upravo s ciljem zaštite interesa djece zbog njihove prekapacitiranosti nije rezultirala željenim učincima te je u praksi njihov položaj čisto formalne naravi, o čemu svjedoči i predmetni postupak, u kojem prema informacijama dostupnim u medijima posebna skrbnica u periodu od dvije godine, uopće nije vidjela niti razgovarala s mlt. djetetom, čije interese bi u sudskom postupku trebala zastupati. Slijedom toga, nameće se zaključak da nisu osigurana temeljna prava djeteta zajamčena Obiteljskim zakonom i Konvencijom o pravima djeteta na izražavanje mišljenja u postupku koji se direktno tiče njegovih prava i interesa.

Zaključno, apeliramo na sve sudionike i sudionice sustava da ozbiljno i promptno pristupe iznalaženju adekvatnog zakonskog rješenja u cilju osiguravanja da se sudske odluke u postupcima roditeljske skrbi temelje na profesionalnim i neovisnim procjenama te da se izrada takvih procjena povjeri dovoljno educiranim, senzibiliziranim i stručnim osobama kao i da se reguliraju adekvatni mehanizmi odgovornosti osobe koje daju takve procjene te uspostavi sustav praćenja izvršenja sudskih odluka i njihovi učinci u praksi, a sve u cilju zaštite prava i interesa mlt. djece.

Temeljen iskustva brojnih naših stranaka tijekom dugogodišnjeg djelovanja našeg Pravnog i psihosocijalnog savjetovališta, želimo istaknuti kako je slučaj gospođe Kojić samo povod ovog priopćenja, kojim želimo upozoriti na manjkavosti i propuste sustava koje se zatim odraze na sudbine djece.

Krenulo je emitiranje spota koji javnost upozorava na problem rodno uvjetovanog nasilja te upućuje žrtve te njima bliske osobe na telefonske linije na kojima mogu potražiti pomoć za sebe i druge.

Riječ je o kampanji koja je realizirana u sklopu projekta HELPLINE kojeg B.a.B.e. provode u partnerstvu s Policijskom akademijom, Pravosudnom akademijom, Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima, Uredom za ravnopravnost spolova Vlade RH, slovačkim Institutom za rad i obiteljska istraživanja te uz podršku Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Projekt je financiran iz Rights, Equality and Citizenship programa Europske unije, a sufinanciraju ga Grad Zagreb i Ured za udruge Vlade RH.

Pod naslovom "Nekima noćne more počinju kada se probude…", B.a.B.e. žele unaprijediti postojeći sistem podrške ženama žrtvama rodno uvjetovanog nasilja osiguravajući akumuliranje primjera dobre prakse, održiva rješenja u skladu s relevantnim EU direktivama, povećavajući kapacitete volontera/ki i eksperata/kinja koji/e su u kontaktu sa ženama žrtvama nasilja i promovirajući međusektorsku suradnju. U kampanji je sudjelovala i zagrebačka glumica Ivana Boban koja je glumom uspjela uvjerljivo dočarati mučnu svakodnevicu mnogih žena čiji dani počinju fizičkom i psihičkom torturom partnera.

U ponedjeljak, 25. studenog, u prostorijama Policijske akademije u Zagrebu održan je stručni skup pod nazivom "Unaprjeđenje položaja žrtve nasilja u obitelji". Ministarstvo unutarnjih poslova time je obilježilo Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama – dan posvećen senzibilizaciji javnosti za globalni problem rodno uvjetovanog nasilja te jačanju odlučnosti žena da prijave nasilje kako bi pomogle ne samo sebi, već i svim drugim ženama koje se susreću s tim problemom.

Ovaj međusektorski skup okupio je stručnjake/inje iz različitih područja prevencije i suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja, a govorile/i su: Anita Matijević ispred Ministarstva unutarnjih poslova, Tatjana Katkić Stanić ispred Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Maida Pamuković ispred Ministarstva pravosuđa, Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, Darko Tot ispred Ministarstva znanosti i obrazovanja, Svjetlana Knežević iz Udruge B.a.B.e. te Sandra Turkanović i Mateja Bubaš iz Ženske grupe Korak Karlovac. 

Sudionici/e skupa podijelili/e su svoja često komplementarna znanja i iskustva u radu sa žrtvama obiteljskog nasilja. Iako svaki sektor podrazumijeva specifične probleme i metode, na skupu je jednoglasno zaključeno kako je potrebno graditi snažnu međusektorsku suradnju i interdisciplinaran pristup pružanju podrške žrtvama obiteljskog nasilja.

Ususret obilježavanju Međunarodnog dana borbe protiv nasilja prema ženama 25. studenoga, ovih su dana širom Hrvatske osvanuli plakati, a na televizijskim postajama uskoro kreće emitiranje spotova koji javnost upozoravaju na problem rodno uvjetovanog nasilja te upućuju žrtve te njima bliske osobe na telefonske linije na kojima mogu potražiti pomoć za sebe i druge.

Riječ je o kampanji udruge B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran., koja je realizirana u sklopu projekta HELPLINE kojeg B.a.B.e. provode u partnerstvu s Policijskom akademijom, Pravosudnom akademijom, Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima, Uredom za ravnopravnost spolova Vlade RH, slovačkim Institutom za rad i obiteljska istraživanja te uz podršku Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Projekt je financiran iz Rights, Equality and Citizenship programa Europske unije, a sufinanciraju ga Grad Zagreb i Ured za udruge Vlade RH.

Pod naslovom "Nekima noćne more počinju kada se probude…", B.a.B.e. žele unaprijediti postojeći sistem podrške ženama žrtvama rodno uvjetovanog nasilja osiguravajući akumuliranje primjera dobre prakse, održiva rješenja u skladu s relevantnim EU direktivama, povećavajući kapacitete volontera/ki i eksperata/kinja koji/e su u kontaktu sa ženama žrtvama nasilja i promovirajući međusektorsku suradnju. U kampanji je sudjelovala i zagrebačka glumica Ivana Boban koja je glumom uspjela uvjerljivo dočarati mučnu svakodnevicu mnogih žena čiji dani počinju fizičkom i psihičkom torturom partnera.

"Cilj kampanje je senzibilizirati građanke i građane o problemu rodno uvjetovanog nasilja, potaknuti ih da prijave nasilje bilo da su žrtva ili njoj bliska osoba, svjedokinja ili svjedok te zatraže pomoć. Također, cilj je i promovirati telefonske linije na kojima žrtve mogu potražiti pomoć, neovisno jesu li nasilje prethodno prijavile policiji. Naposlijetku, želimo utjecati na promjenu stavova opće populacije. Vjerujemo kako će promidžba ovih telefonskih linija dovesti do većeg broja prijava rodno uvjetovanog nasilja najviše zbog osnaživanja žena putem predmetnih linija od strane stručnih osoba, ali i volontera i volonterki specijaliziranih za komunikaciju sa ženama žrtvama nasilja.", o kampanji je rekla Petra Kontić, voditeljica programa Rodna ravnopravnost u udruzi B. a. B.e. te koordinatorica projekta.

"Drago mi je da sam svojim glumačkim angažmanom pomogla da se žene i potencijalne svjedoke osnaži i uvjeri da nazovu telefonske brojeve na kojima mogu pronaći pomoć. Kao društvo, ali i kao pojedinka, moram dati sve od sebe da te žene ne pomisle da su same sa svojim zlostavljačima. Svi moramo pomoći jer iz dana u dan slušamo tragične priče žena za koje je bilo prekasno.", poručila je glumica Ivana Boban koja je volonterski sudjelovala u kampanji.