Jučer, 5. ožujka, u sklopu projekta HELPLINE, B.a.B.e. i Udruga za podršku žrtvama i svjedocima održale su edukaciju za potencijalne volontere/ke koji/e su zainteresirani/e za volontiranje na SOS telefonu udruge B.a.B.e. ili u Nacionalnom pozivnom centru za žrtve kaznenih djela i prekršaja.

Edukacija se održala u prostorijama Kuće ljudskih prava, na adresi Selska cesta 112c s početkom u 10 sati, trajala je 4 sata, a na istoj se okupilo 10 potencijalnih volonterka/ki.

Maja Štahan, koordinatorica Nacionalnog pozivnog centra, pričala je o radu Nacionalnog pozivnog centra te upoznala potencijalne volontere/ke s procedurom uključivanja u rad centra. Bruna Nedoklan, psihologinja u udruzi B.a.B.e., održala je predavanje o načinima komunikacije sa žrtvama nasilja kroz primjere te pružila korisne smjernice koje svaki/a volonter/ka treba znati kad priča s korisnicima/ama linija za pravnu ili psihološku pomoć.

Zahvaljujemo se potencijalnim volonterima/kama što su se odazvali pozivu na ovo predavanje te se veselimo budućoj suradnji.

Ovaj tjedan održale smo tri treninga bugarskim policajcima i policajkama, psiholozima i psihologinjama, socijalnim radnicima i radnicama, učiteljima i učiteljicama, predstavnicima/ama civilnog društva koji rade ili mogu biti prvi kontakt ženama žrtvama nasilja u Sofiji i Plovdivu.

Trening je organiziran kao aktivnost u okviru projekta VIVIEN - Obrazovna mreža za žrtve nasilja: Obrazovni projekt za unaprjeđenje sustava podrške ženama žrtvama nasilja (810444). Trening su vodile partnerske organizacije Giolli Cooperativa (Italija) i B.a.B.e., a edukacije su organizirane od strane bugarskih partnera: Fondacija "Oči na četiri šape" ("Eyes on Four Paws") i Narodno učilište "SvKiril i Metodij 1924".

Putem video projekcije, treningu su se priključile i ostale partnerice iz Italije i Finske.

Trening, koji se sastojao od teorijskog dijela, ali i interaktivnog praktičnog rada, bio je primarno fokusiran na suzbijanje rodno uvjetovano nasilje, te dobre prakse kako pomoći ženama žrtvama nasilja.

B.a.B.e. i Udruga za podršku žrtvama i svjedocima organiziraju edukaciju za potencijalne volontere/ke koji/e su zainteresirani/e za volontiranje na SOS telefonu udruge B.a.B.e. ili u Nacionalnom pozivnom centru za žrtve kaznenih djela i prekršaja.

Edukacija će se održati 4. ožujka 2020. u prostorijama Kuće ljudskih prava, na adresi Selska cesta 112c s početkom u 10 sati, a održat će je Maja Štahan, koordinatorica Nacionalnog pozivnog centra i Bruna Nedoklan, psihologinja u udruzi B.a.B.e. Predviđeno trajanje edukacije je 4 sata.

Ovim putem pozivam sve zainteresirane da se prijave na mail petra.kontic@babe.hr do 29. veljače.

Dovoljno je poslati svoje ime i prezime uz napomenu da se prijavljujete na edukaciju za volontere/ke.
Sudjelovanje na edukaciji otvoreno je za sve te ne obvezuje na volontiranje nakon edukacije.
Čekamo vaše prijave!

Danas, 12. veljače 2020. godine, u okviru europskog projekta 'VIVIEN –Obrazovna mreža za žrtve nasilja: Obrazovni projekt za unaprjeđenje sustava podrške ženama žrtvama nasilja' (VIVIEN - VIctim VIolence Educational Network, An educational project to improve the ability to assist women victims of violence), koji u svom primarnom fokusu ima prevenciju i suzbijanje nasilja prema ženama kroz rad i educiranje stručnjaka i stručnjakinja iz sustava – policije, pravosuđa, medicine, obrazovanja i socijalnih servisa, udruga B.a.B.e. održala je seminar za rukovoditelje/ice.  Na seminaru je predstavljen dosadašnji  tijek projekta i održanih međusektorskih treninga te su  prikazani rezultati istraživanja Sveučilišta u Parmi. Na seminaru je sudjelovalo 15 rukovoditelja/ice  u sektorima koji se bave prevencijom i suzbijanjem nasilja prema ženama.

Cilj seminara bio je unaprijediti zajedničke procedure postupanja u slučajevima nasilja nad ženama. Nakon izlaganja predstavnice udruge B.a.B.e., uslijedila je rasprava o izazovima s kojim se pojedini resori susreću pri radu sa žrtvama obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja te potrebama za podrškom među resorima u takvim slučajevima. Među specifičnim potrebama pojedinih sektora prepoznata je nužnost specijaliziranih edukacija i jasnih protokola. Naglašene su mogućnosti prevencije nasilja kroz senzibilizaciju razvoj kompetencija osoba u obrazovnom sustavu te obiteljskim liječnicima/ama. Sudionici/e su jedni/e druge uputili/e u ključne nadolazeće korake prema unaprijeđenju podrške žrtvama i prevencije rodno uvjetovanog nasilja, poput istraživanja o nasilju u adolescentskim vezama (koje se provodi u suradnji s UNICEF-om) te Akcijskog plana prevencije nasilja nad i među djecom i mladima, koji bi svoju primjenu našao u školama.

Najavljen je i nadolazeći projekt Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kojim će se nastaviti jačati međusektorska suradnja, kao i stručni kapaciteti svih relevantnih dionika u području suzbijanja nasilja nad ženama. Izražena je volja za daljnjom senzibilizacijom stručnjaka i intersekcionalnim pristupom, s ciljem poboljšanja socijalnih usluga za specifične ranjive skupine poput žena starije životne dobi i žena s invaliditetom. Raduje nas što će se nove inicijative unutar pojedinih resora u mnogočemu nadovezati na ciljeve projekta koji upravo provodimo te će pridonijeti učvršćivanju stečenih znanja i jačanju sustava u cjelini.

Udruga B.a.B.e. organizirala je trodnevni međusektorski trening na temu prevencije i suzbijanja nasilja prema ženama u Vinkovcima, 05., 06. i 07. veljače.

Riječ je o trećem višednevnom multisektorskom treningu za stručnjake iz policije, pravosuđa, zdravstva, obrazovanja te socijalnih servisa i predstavnike/ice organizacija civilnog društva koji/e se bave spomenutom temom.

Treninzi su se održali u okviru projekta 'VIVIEN - VIctim VIolence Educational Network, An educational project to improve the ability to assist women victims of violence'(ref. cod. number 810444), koji je financiran iz Rights, Equality and Citizenship programa Europske unije.

Nakon Osnovnog treninga (rujan 2019.) i Srednjeg treninga (studeni 2019.), prošlotjedni, Napredni multisektorski trening, nastavak je projektnih aktivnosti započetih prošle godine. Točnije, u srijedu, 05. veljače, prvi dio treninga je zapravo bio nastavak Srednjeg treninga iz studenog 2019., dok je drug dio toga dana te cijeli četvrtak i petak kao cjelinu su činili Napredni multisektorski trening.

Srednji multisektorski trening obrađivao je teme 'Žene starije životne dobi žrtve nasilja' i 'Žene s invaliditetom žrtve nasilja'.

Napredni multisektorski trening u srijedu započeo je prezentacijom rezultata istraživanja provedenog u okviru projekta 'VIVIEN'. Istraživanje je nastojalo odgovoriti na pitanja:
- Koliko su profesionalci u Hrvatskoj, Italiji, Finskoj i Bugarskoj senzibilizirani za rad sa ženama žrtvama nasilja;
- Korespondira li razina dodatnog obrazovanja stručnjaka/inja s empatijom koju pokazuju u radu sa ženama žrtvama nasilja;
- Kakva su mišljenja i stavovi stručnjaka/inja iz sustava o rodno uvjetovanom nasilju.
Nakon teorijskog dijela, uslijedilo je ispitivanje prisutnih podložnosti stereotipima i predrasudama, mjerenje empatija i asertivog pristupa prema ženama žrtvama nasilja.

U četvrtak su polaznici/ upoznate s ciljevima i procesom izrade sigurnosnog plana za žene žrtve nasilja. Kroz psihološku radionicu imali/e su priliku iskusiti različite perspektive kada je riječ o prijavi nasilja. Nakon toga, poslijepodnevna sesija bazirala se na produbljivanju međuresornih suradnji suradnje i izgradnji vlastitih kapaciteta za suzbijanje i prevenciju nasilja prema ženama kroz suradnju.

Trećeg dana treninga sudionici/e su sudjelovali u interaktivnoj radionici 'Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji: provedba po pojedinim ustanovama - uloge i zadaće', dok se popodnevna sesija bavila temama: 'Rad i uloga skloništa za žrtve obiteljskog nasilja, problemi s kojim se suočavaju žene nakon izlaska iz zlostavljačke situacije' i 'Umanjivanje sekundarne viktimizacije žrtava obiteljskog nasilja kroz međusektorsku suradnju'.

Treninzima je svaki dan prisustvovalo oko 25 osoba, većina njih je prisustvovala i na prethodna dva višednevna treninga.

Vukovarsko-srijemska županija ustupila je Udruzi B.a.B.e. prostor Velike županijske vijećnice u Vinkovcima za potrebe održavanja edukacija.

Udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. ovim priopćenjem reagira na prvostupanjsku presudu Suda u Slavonskom Brodu, kojom je požeško-slavonski župan Alojz Tomašević osuđen na 10 mjeseci uvjetnog zatvora s rokom kušnje od dvije godine za kazneno djelo nasilja u obitelji. Smatramo kako ta kazna nije u skladu s težinom počinjenog djela te da ona oslikava odnos hrvatskog društva prema obiteljskom nasilju.

Samo tjedan dana nakon što smo objavile priopćenje o presudi kojom je sud oslobodio policijskog službenika unatoč utvrđenom seksualnom uznemiravanju kolegice, ponovno smo prisiljene reagirati na nepravdu u sudskim procesima kada je u pitanju nasilje nad ženama.

Imajući u vidu inkriminirani period te činjenicu da se radilo o teškim oblicima obiteljskog nasilja koji su rezultirali i tjelesnom ozljedom na strani žrtve, iznenađuje izrazito blaga kazna, a s obzirom na to da je Kaznenim zakon za svako od kaznenih djela za koja je počinitelj nepravomoćno osuđen ovom presudom, točnije kazneno djelo nasilja u obitelji i kazneno djelo tjelesne ozljede počinjeno prema bliskoj osobi propisana kazna zatvora u trajanju od jedne do tri godine.

Navedena presuda tako dovodi u pitanje učinkovitost kaznenog postupka u njegovoj cjelini, koja se ne iscrpljuje u učinkovitoj istrazi i kaznenom progonu počinitelja od strane državnih tijela već ovisi i o krajnjem rezultatu postupka koji u konkretnom slučaju obzirom na izrazito blagu kaznu nije ispunio svoju svrhu.

Slijedom navedenog, možemo konstatirati kako izostaju konkretne sankcije za samog počinitelja, čime nije postignuta niti svrha kažnjavanja u smislu specijalne i generalne prevencije, pa će tako predmetni slučaj, ukoliko presuda postane pravomoćna, predstavljati samo još jedan u nizu primjera kojim se šalje izrazito nepovoljna poruka žrtvama obiteljskog nasilja da im pravni sustav neće pružiti primjerenu zaštitu, a čime se žrtve obeshrabruje da nasilje prijave.

Osim što ovakva presuda odvraća žrtve od prijavljivanja nasilja, demotivira žrtve u traženju pomoći, a u konačnici i izlaska iz kruga nasilja. Upravo zbog ovakvih presuda, žrtve nemaju povjerenja u institucije, stoga velik postotak rodno uvjetovanog nasilja ostaje neprijavljen, u takozvanoj sivoj zoni.

Nasilje prema ženama je najraširenije sustavno kršenje ljudskih prava. Nasilje prema ženama nije privatna stvar, nasilje nije obiteljska vrijednost. Nasilje nije izolirana anomalija. Štoviše, ono je često, svakodnevno, i događa se svuda oko nas, a kako bismo adekvatno odgovorili/e kao društvo na njega, potrebno je da svi sektori preuzmu odgovornost za svoja postupanja. Nasilje prema ženama je kompleksan, duboko ukorijenjen društveni problem čije rješenje inzistira na sinergiji cijelog društva. Nužno je da svi i sve zauzmemo nultu toleranciju prema svim oblicima nasilja, što bi značilo sankcioniranje svih oblika nasilja, širok sustav podrške žrtvama da prebrode proživljene traume i vraćanje povjerenja u rad institucija.

Jučer, 21.siječnja 2020. godine, održale smo sastanak s članicama ženske organizacije s područja japanske regije Tokushima. 

Radi se o grupi od 17 žena iz Japana, starijih od 60 godina, koje su bivše učiteljice/profesorice a bave promicanjem statusa žena u društvu te pokušavaju revitalizirati lokalne zajednice kroz međunarodnu razmjenu i dijeljenje iskustva.

Teme sastanka bile su vezane uz zaštitu žena, emancipaciju i općenito položaj žena u društvu, njihovo zapošljavanje i slično. Udruga B.a.B.e. predstavila je svoj rad na području rodne ravnopravnosti te zaštite i prevencije obiteljskog i nasilja nad ženama kroz programe i projekte udruge.

U okviru projekta "FON – Filmom o nasilju", kojeg je implementirala Udruga B.a.B.e. u suradnji s Osnovnom školom Ive Andrića iz Zagreba nastala su tri kratka videa.

Nakon serije radionica, učenice OŠ Ive Andrića same su napisale scenarij, snimile i montirale tri kratka igrana videa na temu vršnjačkog nasilja.

Kao produkt projekta, koji je financiran sredstvima Grada Zagreba, nastalisu filmovi:

'Loptom u glavu'

Loptom u glavu from B.a.B.e. on Vimeo.

'Očima žrtve'

Očima žrtve from B.a.B.e. on Vimeo.

'Do sutra'

Do sutra from B.a.B.e. on Vimeo.

Cilj ovog projekta bio je podići svijest djece i mladih o problemu vršnjačkog nasilja te ih kroz proces stvaranja kratkog filma potaknuti na kritički pristup ovoj temi.

Udruga B.a.B.e. ovim priopćenjem reagira na presudu kojom je sud oslobodio policijskog službenika jer se spolno uznemiravanje kolegice, iako utvrđeno, dogodilo "samo jednom".  Policijska službenica koja ga je tužila snosi troškove postupka koji premašuju 10000 kuna, dok počinitelj ne snosi nikakve posljedice. Počinitelju (a i društvu u cjelini) time je poslana jasna poruka da je ponašanje karakterizirano zloupotrebom položaja moći i narušavanjem autonomije i sigurnosti druge osobe prihvatljivo, ukoliko nije doseglo nejasnu granicu učestalosti i intenziteta koja nema nikakve veze s iskustvom same žrtve. O tome svjedoči i drugi slučaj koji je nedavno punio medijski prostor, onaj srednjoškolskog profesora koji također nije sankcioniran za spolno uznemiravanje 17-godišnje učenice, uz objašnjenje da neželjeni dodiri, zagrljaji i udarac po stražnjici nisu bili izrazito seksualnog karaktera.

Koliko je zakonskih izmjena potrebno napraviti prije nego li će seksualno nasilje biti prepoznato i sankcionirano? Koliko žrtava takvo nasilje mora iskusiti da im institucije i okolina počnu vjerovati i pružati im prijekopotrebnu podršku? Nažalost, već smo zakasnili – seksualno nasilje jedno je od najmanje prijavljivanih kaznenih djela koje doživljava 1 od 5 žena.

U 2019. su, kao jedna od posljedica građanskog pritiska i ratifikacije Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, revidirani pravni okviri zaštite žena od obiteljskog i seksualnog nasilja, uslijed čega su donesene izmjene Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Ovim izmjenama izbrisano je kazneno djelo spolnog odnosa bez pristanka (koje se sad kvalificira kao silovanje), a propisane kazne za silovanje su se postrožile.  Time je svakako napravljen značajan korak ka većoj zaštiti žrtve, no još uvijek ostaje problem nedovoljne senzibiliziranosti stručnjaka/inja u pravnom sustavu (koja često vodi u sekundarnu viktimizaciju žrtve tijekom postupka) te nedostatka standardiziranih kriterija za pravovremene i adekvatne presude.

Ovakvi slučajevi poruka su brojnim žrtvama, koje trajno gube vjeru u mogućnost ostvarenja pravde, kao i u ulogu sustava da im osigura zaštitu i temeljna ljudska prava. Tim više naglašavamo hitnost potrebe za korjenitim promjenama na svim razinama odgovornosti, a upravo je povrat povjerenja žrtve u sustav ono što očekujemo od 2020. godine.