18.12.2025. u organizaciji udruge B.a.B.e. u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu održana je tematska konferencija “Kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom: vidljive posljedice nevidljivog rada", u okviru Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području “Usklađivanje privatnog i poslovnog života”.

Konferenciju je uvodnim obraćanjem otvorila Petra Kontić, dok je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić održao pozdravni govor. Središnji dio događanja obilježila je panel rasprava "Mentalni rad: od obiteljske sfere do društvene odgovornosti - izazovi i rješenja" na kojoj su sudjelovale Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora Marija Lugarić, državna tajnica u Ministarstvu demografije i useljeništva Željka Josić te dr. sc. Blanka Čop s Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Splitu. Stručni doprinos konferenciji dale su i izv. prof. dr. sc. Valerija Barada i doc. dr. sc. Željka Zdravković s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru predstavljanjem rezultata socioloških istraživanja.

Na tematskoj konferenciji otvoren je prostor za međusektorsku raspravu o važnosti ravnomjerne podjele kognitivnog i emotivnog rada. Sudionici/ce iz različitih područja istaknuli su dalekosežne posljedice neravnomjerne raspodjele mentalnog rada na ravnotežu privatnog i poslovnog života, produktivnost na tržištu rada, rodnu ravnopravnost i demografske trendove. Konferencija je pridonijela podizanju svijesti o često nevidljivoj, ali ključnoj dimenziji rada te naglasila potrebu za sustavnim uključivanjem kognitivnog i emotivnog rada u javne politike i okvire za donošenje odluka.

U sklopu Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području “Usklađivanje privatnog i poslovnog života“ 17. prosinca 2025. u organizaciji udruge B.a.B.e. održano je predavanje pod nazivom “Kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom - instrument i inicijalni rezultati“ na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje su održale izv. prof. dr. sc. Valerija Barada, dr. sc. Blanka Čop i doc. dr. sc. Željka Zdravković.

Na početku predavanja, studentima i studenticama predstavljene su aktivnosti na projektu Tematska sustavna podrška te je objašnjena društvena relevanost teme, a potom su u fokus stavljena istraživanja provedena u sklopu završenog projekta udruge B.a.B.e. pod nazivom “Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene“, kao i nastavak istraživanja koje se provelo u drugoj godini projekta Tematska sustavna podrška Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području 'Usklađivanje privatnog i poslovnog života'. Izv. prof. dr. sc. Valerija Barada izložila je teorijski i metodološki okvir te kompleksnost istraživanja, zajedno s nacrtom i ciljevima istraživanja, dr. sc. Blanka Čop predstavila je instrumente, njihove dimenzije, razine i čestice koje mjere kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom, dok je doc. dr. sc. Željka Zdravković u izlaganju prikazala inicijalne rezultate proširenog KEUK upitnika.

Predavanje je bilo prilagođeno studentima i održano je u interaktivnom formatu, a na kraju se razvila poticajna i konstruktivna diskusija. Tijekom rasprave razgovaralo se o mogućnostima primjene KEUK upitnika u različitim tipovima kućanstava, kao i o izazovima mjerenja kognitivno-emocionalnih aspekata kućanskog rada.

Od 15. do 16. prosinca 2025. godine u sklopu CHANEL’s Funder+ programa 2025, održan je studijski posjet organizacije Diotima Centre, ženske neprofitne organizacije iz Grčke. Predstavnice organizacije Diotima Centre, Dora Briazna i Chara Karagiannaki-Michaloglou, održale su sastanak s udrugom B.a.B.e., nakon čega su posjetile ured Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja te Dom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga – Zagreb“.

Diotima Centre je ženska neprofitna organizacija koja se specijalizira za pitanja nasilja nad ženama i rodne ravnopravnosti. Osnovana 1989. godine, organizacija se usmjerava na isticanje i uklanjanje rodno uvjetovanih diskriminacija te na osnaživanje žena. Ključne aktivnosti organizacije uključuju prevenciju i tretman rodno uvjetovanog nasilja, kao i pružanje podrške žrtvama nasilja.

Tijekom studijskog posjeta, predstavnice Diotima Centra i B.a.B.e. razmijenile su iskustva i stručna znanja na nekoliko ključnih područja. Raspravljalo se o rodno uvjetovanom nasilju u obje zemlje, pri čemu su istaknuti slični izazovi i napori za veću vidljivost problema nasilja u obitelji te jačanje sustava zaštite žrtava. Također, razgovaralo se o rodnoj ravnopravnosti, pri čemu su obje strane suglasne da iako postoje napori za veću ravnopravnost, rodna nejednakost i dalje ostaje prisutna u mnogim društvenim segmentima. Uz to, razmijenjena su iskustva o stanju civilnog društva, izazovima i prilikama organizacija koje se bave pravima žena i prevencijom nasilja. Obje strane istaknule su važnost međusektorske suradnje s ciljem promicanja ravnopravnosti, unaprijeđenja prava žena i borbi protiv nasilja.

Razmjena iskustava i stručnog znanja tijekom posjeta otvorila je put za daljnje zajedničke inicijative, koje će omogućiti jaču podršku ženama i učinkovitiju borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, te doprinijeti unaprjeđenju rada civilnog društva i promicanju rodne ravnopravnosti u obje zemlje.

20. studenog 2025. godine u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu s početkom u 10 sati u organizaciji udruge B.a.B.e. održan je okrugli stol pod nazivom “Nevidljivi teret: rodne dimenzije kognitivno-emocionalnog rada” u okviru Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području "Usklađivanje privatnog i poslovnog života". Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog o kognitivnom i emocionalnom radu žena te o rastućem opterećenju koje proizlazi iz nevidljivog upravljanja kućanstvom i obiteljskim obavezama, uz raspravu o tome kako društvene konstrukcije roda oblikuju teret kognitivno-emocionalnog rada te može li primjena umjetne inteligencije doprinijeti njegovom ravnomjernijem rasporedu radi postizanja održive ravnoteže između privatnog i poslovnog života.

Okrugli stol otvorila je Petra Kontić iz udruge B.a.B.e. s uvodnim pozdravom te predstavljanjem izlagačica i programa okruglog stola. Izlaganje pod nazivom "Tko misli za/na sve? Mentalni rad i nevidljive dimenzije rodne neravnopravnosti u obitelji" održala je izv. prof. dr. sc. Anita Dremel s Katedre za sociologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, strukturirajući ga kroz tri ključne teme: konceptualizaciju mentalnog rada, feminističke kritike tehnologije te empirijske nalaze istraživanja. Mentalni rad prikazan je kao nevidljiva dimenzija kućanskog rada koja nerazmjerno opterećuje žene, posebno zaposlene majke te je definiran kao kombinacija kognitivnog i emocionalnog rada, uključujući osjećaje brige i odgovornosti za učinke tog rada. Istaknuto je i da je njegova nevidljivost aktivan društveni proces zbog kojeg ovaj rad ostaje nedovoljno prepoznat i vrednovan. U izlaganju su predstavljeni i rezultati istraživanja iz 2022. godine provedenog metodom ankete na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 građana u heteroseksualnim vezama. Rezultati pokazuju izraženu rodnu nejednakost gdje se od 74 aktivnosti njih 27 prema uspostavljenim kriterijima mogu smatrati tipično ženskima (radi ih preko polovice žena sa znatnom diskrepancijom u odnosu na svoje partnere), dok je samo 7 aktivnosti identificirano kao tipično muških. Dremel je u izlaganje uključila i perspektive o umjetnoj inteligenciji i digitalnom majčinstvu, otvarajući pitanje može li tehnologija doprinijeti pravednijoj podjeli mentalnog rada. Istaknuto je da umjetna inteligencija, unatoč optimističnim obećanjima i očekivanjima, ne rješava pitanje redistributivne odgovornosti, te iako žene čini efikasnijima u obavljanju mentalnog rada, ne oslobađa ih mentalnog tereta. Koncept "digitalne majke-kiborga" korišten je za ilustraciju paradoksa da tehnologija, umjesto osnaživanja i oslobođenja, može postati alat prilagođavanja postojećem sustavu bez društvene transformacije.

Đurđica Degač, asistentica s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu održala je izlaganje pod nazivom “Nalazi istraživanja o mentalnom radu u Hrvatskoj s naglaskom na rodne razlike, njegove posljedice i upotrebu digitalnih tehnologija“, predstavljajući metodologiju i rezultate znanstveno-istraživačkih projekata o mentalnom radu i korištenju digitalnih tehnologija. Istraživanje iz 2022. godine, provedeno kvalitativnom metodologijom putem fokus grupa, pokazuje da žene obavljaju veći dio mentalnog rada zbog tradicionalnih rodnih uloga i stereotipa, potrebe za učinkovitim i pouzdanim upravljanjem kućanstvom radi uštede vremena i energije te nastojanja da izbjegnu potencijalne sukobe s partnerima. Takva neravnomjerna raspodjela mentalnog rada stvara dodatno opterećenje s negativnim posljedicama za žene, dok muškarci često podcjenjuju njegovu složenost i opseg. Istraživanje o digitalnom majčinstvu i upotrebi digitalne tehnologije provedeno 2024. godine sastojalo se od polustrukturiranih intervjua s AI ekspertima, ankete sa zaposlenim majkama te kvazi-eksperimentalnog istraživanja dvotjednog korištenja alata umjetne inteligencije sa zaposlenim visokoobrazovanim majkama. Rezultati pokazuju da digitalne tehnologije zaposlenim majkama donekle pomažu u usklađivanju poslovnih i privatnih obaveza te u organizaciji kućanskih i obiteljskih aktivnosti. Najveće prepoznate prednosti odnose se na uštedu vremena i bolju organizaciju, dok se kao glavne prepreke ističu sigurnost i privatnost podataka te preveliko oslanjanje na tehnologiju. Intervjui s AI ekspertima otkrili su temeljne strukturne prepreke, budući da se tehnologije oblikuju unutar muških mreža sa ograničenim pristupom za žene, a česti biološki determinizam koristi se za opravdavanje nejednakosti. Kvazi-eksperiment s majkama koje su koristile ChatGPT potvrđuje da, iako tehnologija može olakšati individualni teret i učiniti znanje dostupnijim, ona ne dovodi do redistribucije mentalnog rada u kućanstvu, već da su potrebne šire društvene promjene kako bi došlo do transformacije rodnih uloga i stvarne ravnopravnosti u obavljanju mentalnog rada.

Na kraju okruglog stola Petra Kontić predstavila je kampanju Ravnopravnost bez izgovora koja za cilj ima podizanje svijesti o nerazmjernoj podjeli kućanskih poslova koja negativno utječe na kvalitetu života, osobito žena koje i dalje u znatno većem postotku sudjeluju u tim poslovima. Kampanja se temelji na podacima iz istraživanja Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru iz 2022. godine, provedenog u sklopu projekta udruge B.a.B.e., koje ukazuje na neravnotežu između obiteljskog i radnog života zaposlenih žena i muškaraca. U fokusu kampanje nalazi se virtualno kućanstvo, interaktivna digitalna platforma izrađena prenamjenom postojećih vizuala u online format. Na temelju odličnog odjeka izložbi i objava na društvenim mrežama, izložba je preseljena u virtualni prostor koji je oblikovan poput prosječnog obiteljskog doma i posjetiteljima omogućuje virtualni obilazak prostorija. U svakoj prostoriji nalaze se svakodnevni kućanski poslovi na koje posjetitelji mogu kliknuti, čime se otvaraju „upute za početnike“ koje sadrže korake i savjete za obavljanje tih poslova, kao i pripadajuće statističke podatke temeljem istraživanja, što javnosti pruža interaktivno iskustvo i potiče razmišljanje o neravnomjernoj podjeli kućanskih obaveza. Uz to, video spot o virtualnom kućanstvu prikazuje se na televizijskim postajama kroz posebno izrađeni TV spot, koji na kreativan način osvještava gledatelje o važnosti ravnopravne podjele kućanskih poslova. Kampanja će biti dodatno vidljiva i kroz billboarde te svjetleće reklamne panoe (citylights) postavljene u ključnim gradovima (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), sa svrhom dosezanja široke publike i poticanja stvarne promjene u svakodnevnoj raspodjeli kućanskih obaveza.

Nakon izlaganja otvoren je prostor za raspravu u kojoj su sudjelovali predstavnici/ce različitih institucija i organizacija. Diskusija je pokazala kako je mentalni rad interdisciplinarno pitanje koje zahtijeva sustavnu suradnju između različitih dionika. Sudionici/ce su kroz razmjenu iskustava i perspektiva istaknuli važnost zajedničkog pristupa problematici, naglašavajući da bez koordinacije između javnih politika, poslodavaca, obrazovnih institucija i civilnoga društva nije moguće uspostaviti ravnotežu između privatnog i poslovnog života, što dugoročno sprječava ostvarivanje rodne ravnopravnosti.

U sklopu Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području “Usklađivanje privatnog i poslovnog života“ 28. listopada 2025. u organizaciji udruge B.a.B.e. održana su predavanja pod nazivom “Obiteljske i radne obaveze roditelja: nacrt istraživanja“ te “Životne prilike mladih i rodne nejednakosti u prijelazu u odraslu dob“ na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku. Predavanje su održale održale izv. prof. dr. sc. Valerija Barada i doc. dr. sc. Željka Zdravković.

Na početku predavanja, studentima i studenticama predstavljene su aktivnosti na projektu Tematska sustavna podrška te je objašnjena društvena relevantnost teme, a potom su u fokus stavljena istraživanja provedena u sklopu završenog projekta udruge B.a.B.e. „Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske - prostori promjene”. Predavačice su predstavile teorijsku i metodološku podlogu istraživanja, nacrt i ciljeve istraživanja, izazove u provedbi i interpretaciji te podatke istraživanja o usklađivanju obiteljskih i profesionalnih obaveza zaposlenih roditelja maloljetne djece u Hrvatskoj.

Predavanje je bilo prilagođeno studentima te je održano u interaktivnom formatu, s ciljem pružanja uvida u znanstvenu podlogu problema, poticanja interesa studenata za daljnje istraživanje ove teme te širenja svijesti o važnosti ravnoteže između privatnog i profesionalnog života.

     

 

U sklopu Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području “Usklađivanje privatnog i poslovnog života“ 26. svibnja 2025. u organizaciji udruge B.a.B.e. održano je predavanje pod nazivom "Kućanski poslovi kao iskaz rodnog identiteta i/ili uloge?" na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Predavanje je održala izv. prof. dr. sc. Valerija Barada.

Na početku predavanja, studentima i studenticama predstavljene su aktivnosti na projektu Tematska sustavna podrška te je objašnjena društvena relevanost teme, a potom su u fokus stavljena istraživanja provedena u sklopu završenog projekta udruge B.a.B.e. „Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske - prostori promjene”. Predavačica je predstavila teorijsku i metodološku podlogu istraživanja, nacrt i ciljeve istraživanja, izazove u provedbi i interpretaciji te podatke istraživanja o usklađivanju obiteljskih i profesionalnih obaveza zaposlenih roditelja maloljetne djece u Hrvatskoj.

Predavanje je bilo prilagođeno studentima te je održano u interaktivnom formatu, s ciljem pružanja uvida u znanstvenu podlogu problema, poticanja interesa studenata za daljnje istraživanje ove teme te širenja svijesti o važnosti ravnoteže između privatnog i profesionalnog života.

U sklopu Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području “Usklađivanje privatnog i poslovnog života“ 12. svibnja 2025. u organizaciji udruge B.a.B.e. održano je predavanje pod nazivom "Istraživanje odnosa obiteljskih i poslovnih obaveza: nacrt istraživanja i podaci" na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Predavanje su održale izv. prof. dr. sc. Valerija Barada te dr. sc. Blanka Čop.

Na početku predavanja, studentima i studenticama predstavljene su aktivnosti na projektu Tematska sustavna podrška te je objašnjena društvena relevanost teme, a potom su u fokus stavljena istraživanja provedena u sklopu završenog projekta udruge B.a.B.e. „Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske - prostori promjene”. Predavačice su predstavile teorijsku i metodološku podlogu istraživanja, nacrt i ciljeve istraživanja, izazove u provedbi i interpretaciji te podatke istraživanja o usklađivanju obiteljskih i profesionalnih obaveza zaposlenih roditelja maloljetne djece u Hrvatskoj.

Predavanje je bilo prilagođeno studentima te je održano u interaktivnom formatu, s ciljem pružanja uvida u znanstvenu podlogu problema, poticanja interesa studenata za daljnje istraživanje ove teme te širenja svijesti o važnosti ravnoteže između privatnog i profesionalnog života.

Izvor: https://ecosoc.un.org/en

25. veljače 2025. godine u hotelu Sheraton u Zagrebu u organizaciji udruge B.a.B.e. održana je završna konferencija projekta SURF and SOUND – Support, Unite, Respond, Fight to Stop Online violence 2.0. Konferencija je otvorila prostor za sveobuhvatnu diskusiju o problemu online nasilja nad ženama u Hrvatskoj, okupljajući stručnjake iz različitih područja kako bi se razmotrili pravni, institucionalni i praktični aspekti ove teme. Događaj je naglasio nužnost multidisciplinarnog pristupa u borbi protiv online nasilja i osiguravanju učinkovite pravne zaštite za žrtve.

Petra Kontić, predsjednica udruge B.a.B.e., otvorila je konferenciju uvodnim govorom i predstavljanjem projekta SURF and SOUND 2.0, naglašavajući njegove ciljeve podizanja svijesti i stvaranja sigurnijeg digitalnog okruženja. Kontić je istaknula kako je projekt unaprijedio i poboljšao već uspostavljene mehanizme prevencije i borbe protiv online nasilja, poput platforme NEON, koja pruža informacije, savjete i alate za samopomoć i prijavu nasilja. Osim toga, proširene su postojeće izravne usluge podrške, uključujući IT podršku i podršku Osobe od povjerenja, uz već dostupnu pravnu i psihološku pomoć za žrtve. Među ključnim rezultatima, Kontić je ukazala na povećano razumijevanje fenomena online nasilja nad ženama. Promjena stavova i ponašanja doprinosi jačoj podršci žrtvama i postavljanju odgovarajućih sankcija počiniteljima.

Anja Belić, savjetnica u Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, predstavila je pravni okvir online nasilja u Hrvatskoj, obrazlažući trenutne zakonodavne mjere i izazove u njihovoj provedbi. Istaknula je potrebu za daljnjim zakonodavnim poboljšanjima kako bi se osigurala bolja zaštita žrtava i odgovornost počinitelja.

Anita Malenica, članica Vijeća Agencije za elektroničke medije, predstavila je nacionalnu kampanju unutar projekta SURF and SOUND 2.0, naglašavajući važnost podizanja svijesti i prevencije online nasilja nad ženama. Malenica je istaknula važnost educiranja medija o online nasilju kako bi potom mediji promovirali odgovorno izvještavanje i pridonijeli širem razgovoru o toj temi, čime bi se na kraju stvorilo sigurnije online okruženje.

Sunčana Roksandić, predstojnica Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstavila je pravnu regulativu kaznenog djela zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja. U svom je izlaganju govorila o prazninama u trenutnom zakonodavstvu i važnosti ažuriranja zakonskih odredbi kako bi se odgovorilo na nove izazove u digitalnoj eri.

Renato Grgurić, voditelj Službe kibernetičke sigurnosti Ravnateljstva policije, održao je izlaganje o pristupu digitalnim dokazima, naglašavajući izazove u istragama koji se pojavljaju u online zločinima. Detaljno je objasnio postupke koje policija slijedi u praćenju cyber kriminalaca i naglasio nužnost suradnje s međunarodnim agencijama u borbi protiv prekograničnih online prijetnji.

Krunoslav Stjepan Rajačić, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u ŽDO u Zagrebu, podijelio je stvarne slučajeve kaznenog djela zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja, pružajući praktičnu perspektivu o pravnim postupcima. U svom je izlaganju govorio o specifičnim pravnim presedanima i izazovima s kojima se tužitelji suočavaju u osiguravanju osuda, posebno kada se radi o anonimnim počiniteljima i brzo evoluirajućim digitalnim platformama.

Ivana Bilušić, sutkinja Županijskog suda u Velikoj Gorici, zaključila je izlaganja analizom presuda Europskog suda za ljudska prava o online nasilju nad ženama, naglašavajući važnost međunarodnih pravnih standarda. Pružila je analizu ključnih slučajeva i njihovih implikacija za pravni sustav Hrvatske, naglašavajući potrebu za usklađivanjem nacionalnih zakona s europskim propisima.

Projekt SURF and SOUND 2.0 usmjeren je na suzbijanje online nasilja prema ženama, a provodi ga udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. u suradnji s Agencijom za elektroničke medije, uz podršku Ministarstva unutarnjih poslova i Pravosudne akademije. Predmetni projekt financiran je sredstvima Europske unije iz programa CERV i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge.

Udruga B.a.B.e. poziva vas na završnu konferenciju projekta SURF and SOUND 2.0, koja će se održati 25. veljače 2025. godine u hotelu Sheraton u Zagrebu, s početkom u 9:30 sati.

Projekt SURF and SOUND 2.0 usmjeren je na suzbijanje online nasilja prema ženama, a provodi ga udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. u suradnji s Agencijom za elektroničke medije, uz podršku Ministarstva unutarnjih poslova i Pravosudne akademije. Predmetni projekt financiran je sredstvima Europske unije iz programa CERV i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge.

Završna konferencija bit će prilika za predstavljanje postignutih rezultata, raspravu o budućim aktivnostima te jačanje suradnje među dionicima koji rade na zaštiti žena u digitalnom prostoru.