Srdačno vas pozivamo na otvorenje izložbe u sklopu kampanje „Ravnopravnost bez izgovora“, koja će se održati u ponedjeljak, 25. studenog 2024., u 16:00 sati, u Memorijalnom centru Matija Petar Katančić, Valpovo (Trg kralja Tomislava 12). Izložbu postavlja udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran., a bit će otvorena za posjetitelje/ice do četvrtka, 28. studenog 2024.

Ovom izložbom želimo skrenuti pozornost na problem neravnopravne podjele kućanskih poslova u obitelji, gdje većina tereta i dalje pada na žene koje u znatno većem postotku sudjeluju u tim poslovima. Muškarci često izostaju iz svakodnevnih kućanskih obaveza, navodeći razloge poput: "Nisam nikad to naučio.“, „Nemam tu naviku.", „Bolje mi leže druge stvari.“, „Nije to za mene.“, „Reci što da napravim pa ću napraviti.“. Na izložbi posjetitelji imaju priliku proučiti korake i savjete koji potiču ravnopravno uključivanje svih članova obitelji u kućanske poslove. Uz zajedničko razumijevanje i podjelu odgovornosti, svatko može doprinijeti pravednijem i sretnijem obiteljskom okruženju.

Izložba je dio kampanje „Ravnopravnost bez izgovora“ koja se provodi u okviru Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području 'Usklađivanje privatnog i poslovnog života'. Kroz kampanju nastojimo potaknuti širu društvenu raspravu i podići svijest o ravnomjernijoj raspodjeli kućanskih poslova.

Veselimo se vašem dolasku!

Dana 23. listopada 2024. godine, u razdoblju od 9:00 do 15:00 sati, u prostorijama Pravosudne akademije u Zagrebu, Maksimirska cesta 63, održana je šesta radionica za pravosudne dužnosnike/ce u sklopu projekta SURF&SOUND 2.0, s ciljem jačanja kapaciteta za suzbijanje online nasilja nad ženama. Na radionici je sudjelovalo 17 sudionika/ca.

Krunoslav Stjepan Rajačić, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, održao je izlaganje na temu Kaznena djela nasilja nad ženama počinjena putem interneta ili uz upotrebu informacijsko-komunikacijskih tehnologija: pravna kvalifikacija djela počinjenih online i prikaz najzastupljenijih kaznenih djela počinjenih online i njihove specifičnosti, s naglaskom na najzastupljenija kaznena djela. Renato Grgurić, stručnjak za IT vještačenja iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske održao je izlaganje o prikupljanju digitalnih dokaza i prekograničnom pristupu elektroničkim (digitalnim) dokazima radi učinkovitog procesuiranja online nasilja nad ženama te pretragama nositelja elektroničkih (digitalnih) dokaza. Sutkinja Županijskog suda u Velikoj Gorici Ivana Bilušić održala je izlaganje na temu Praksa Europskog suda za ljudska prava vezana uz problematiku online nasilja prema ženama i Primjeri iz sudske prakse i nedoumice.

Projekt „SURF and SOUND 2.0“ ima za cilj omogućiti sustavan rad na zaštiti žena žrtava obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja u online okruženju, a provodi ga udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije te pridruženim partnerima, Pravosudnom akademijom i Ravnateljstvom policije. Projekt je financiran sredstvima Europske unije iz programa CERV – Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Dana 21. listopada 2024. godine u Regionalnom centru Pravosudne akademije u Osijeku održana je peta u nizu radionica za pravosudne dužnosnike/ce u sklopu projekta SURF&SOUND 2.0. Na radionici je sudjelovalo 9 sudionika/ca, djelatnika/ca županijskog suda te općinskih i županijskih državnih odvjetništava s područja Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Virovitičko-podravske i Slavonsko-brodske županije.

Krunoslav Stjepan Rajačić, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu održao je izlaganje o pravnoj kvalifikaciji djela počinjenih online, s naglaskom na ona najzastupljenija.

Renato Grgurić, stručnjak za IT vještačenja iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske održao je izlaganje o prikupljanju digitalnih dokaza i prekograničnom pristupu elektroničkim (digitalnim) dokazima radi učinkovitog procesuiranja online nasilja nad ženama te pretragama nositelja elektroničkih (digitalnih) dokaza.

Ivana Bilušić, sutkinja Županijskog suda u Velikoj Gorici održala je izlaganje na temu prakse Europskog suda za ljudska prava vezanom uz problematiku online nasilja prema ženama te prikazala primjere i nedoumice iz sudske prakse.

Projekt „SURF and SOUND 2.0“ ima za cilj omogućiti sustavan rad na zaštiti žena žrtava obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja u online okruženju, a provodi ga udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije te pridruženim partnerima, Pravosudnom akademijom i Ravnateljstvom policije. Projekt je financiran sredstvima Europske unije iz programa CERV – Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Dana 17. listopada 2024. godine udruga B.a.B.e. ugostila je sirijsku delegaciju u sklopu studijske posjete organizirane kao dio projekta "Obrazovanje za izgradnju mira", u suradnji s EuroMed Feminist Initiative (EFI) i organizacijom Duderi. Posjeta je imala za cilj razmjenu znanja, iskustava i najboljih praksi između Hrvatske i Sirije u području obrazovanja i izgradnje mira. Delegaciju su činile Dina Aboul Hosn, Sabiha Khalil, Alise Mofrej, Alice Chempf, Doris Awwad, Dania Yakoub, Naz Hami i Louise Bouzar. Sve sudionice imaju dugogodišnje iskustvo u radu na obrazovanju i izgradnji mira u Siriji. Predstavnice udruge B.a.B.e. iznijele su pregled svojih aktivnosti na promicanju rodne ravnopravnosti u obrazovanju, s posebnim naglaskom na projekte usmjerene ka mladima i edukaciji o ljudskim pravima. Posebno su istaknule iskustva iz Hrvatske u zagovaranju rodno osjetljivih obrazovnih politika. Sirijska delegacija pokazala je interes za specifične izazove koje je Hrvatska prošla prilikom uvođenja rodno osjetljivih obrazovnih inicijativa i načine suradnje s donositeljima odluka na tom polju. Razgovaralo se o tome kako se ti primjeri mogu prilagoditi i primijeniti u sirijskom kontekstu. Istaknuta je važnost obrazovanja kao alata za poticanje mira i stabilnosti, posebice u društvima koja su pogođena sukobima.

U sklopu projekta udruge B.a.B.e. koji se provodi uz podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, održana je prva tematska konferencija pod nazivom "Usklađivanje obiteljskog i radnog života: perspektive i izazovi u javnoj politici". Konferencija je održana 9. listopada 2024. godine u Kući Europe u Zagrebu, s ciljem otvaranja strukturiranog dijaloga s Ministarstvom demografije i useljeništva te ostalim relevantnim dionicima. Fokus konferencije bio je na utvrđivanju trenutnih izazova i potreba u provedbi politika koje omogućuju bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života, kao i na planiranju budućih aktivnosti u ovoj sferi.

Uvod i ključne teme

Konferenciju je otvorila Petra Kontić iz udruge B.a.B.e. s pozdravnim govorom, predstavljajući važnost projekta i potrebu za koordinacijom javnih politika koje podržavaju ravnotežu između obiteljskih i poslovnih obaveza. Ključne izlagačice iz različitih sektora iznijele su svoja stručna mišljenja i iskustva, naglašavajući različite aspekte problema.

Dr. med. Željka Josić, državna tajnica Ministarstva za demografiju i useljeništvo, održala je prezentaciju na temu "Demografske politike i mjere: balansiranje između posla i obitelji u suvremenom društvu". Naglasila je izazove s kojima se suočavaju obitelji u današnjem društvu i predstavila demografske mjere koje Vlada implementira kako bi olakšala usklađivanje obiteljskih i poslovnih obveza.

Mr. sc. Iva Prpić iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom predstavila je aktivnosti Grada Zagreba u vezi s usklađivanjem poslovnog i privatnog života. Grad Zagreb provodi niz mjera koje uključuju podršku roditeljima i socijalne usluge za obitelji.

Doc. dr. sc. Anka Kekez Koštro s Fakulteta političkih znanosti istaknula je važnost javnih usluga u procesu usklađivanja obiteljskog i poslovnog života. Kvalitetne i dostupne javne usluge, poput vrtića, škola i socijalne skrbi, ključne su za omogućavanje roditeljima da lakše balansiraju svoje privatne i poslovne obveze.

Izv. prof. dr. sc. Valerija Barada sa Sveučilišta u Zadru govorila je o specifičnim izazovima s kojima se susreću obitelji u Hrvatskoj. U prezentaciji pod nazivom "Obitelji u Hrvatskoj: posao, kućanski rad, djeca", Barada je istaknula rodnu neravnopravnost u podjeli kućanskih poslova i brizi o djeci te njihov utjecaj na zaposlenost žena.

Doc. dr. Suzana Košir sa Sveučilišta u Mariboru podijelila je slovensko iskustvo kroz temu "Politička participacija i privatni život žena: primjer Slovenije". Slovenija ima određene uspjehe u poticanju rodne ravnopravnosti, ali izazovi ostaju, osobito u kontekstu političke participacije žena i njihovih privatnih obveza.

Istraživački rezultati

Izv. prof. dr. sc. Valerija Barada predstavila je rezultate istraživanja javnog mnijenja provedenog 2022. godine u sklopu projekta udruge B.a.B.e. pod nazivom "Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene", a koje je proveo Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj i dalje postoji izražena neravnoteža između obiteljskog i profesionalnog života zaposlenih žena i muškaraca. Žene su više pogođene konfliktom između poslovnih i obiteljskih obveza, što negativno utječe na njihovu kvalitetu života.

Utvrđeno je da je usklađivanje obiteljskih i poslovnih obveza usko povezano sa socijalnom politikom, fleksibilnim radnim uvjetima i dostupnošću javnih usluga. Sudionici konferencije složili su se da je potrebno kreirati sveobuhvatnu javnu politiku koja će obuhvatiti navedene aspekte i omogućiti bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života.

Zaključak i preporuke

Konferencija je otvorila prostor za daljnju javnu raspravu o temama vezanim uz usklađivanje obiteljskog i radnog života te postavila temelje za donošenje preporuka za poboljšanje javnih politika. Posebno je istaknuta potreba za usklađivanjem strateških dokumenata na nacionalnoj i europskoj razini kako bi se stvorio cjelovit okvir za postizanje ravnoteže između obiteljskih i profesionalnih obveza žena i muškaraca.

Konferencija je okupila 35 sudionika iz različitih sektora, uključujući predstavnike ministarstava, lokalne samouprave, akademske zajednice, civilnog društva i medija, što je omogućilo bogatu razmjenu iskustava i znanja. Očekuje se da će rezultati ove konferencije doprinijeti razvoju konkretnih mjera i aktivnosti koje će olakšati usklađivanje obiteljskog i poslovnog života u Hrvatskoj.

U petak, 04. listopada 2024. godine u Regionalnom centru Pravosudne akademije u Splitu održana je četvrta u nizu radionica u sklopu projekta SURF&SOUND 2.0.

Radionica je bila namijenjena pravosudnim dužnosnicima/ama, sucima i sutkinjama te državnim odvjetnicima/ama, s ciljem jačanja kapaciteta za suzbijanje online nasilja nad ženama, a u njezinom radu sudjelovalo je 11 sudionika/ca.

Voditelji radionice bili su Krunoslav Stjepan Rajačić, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu i Ivana Bilušić, sutkinja Županijskog suda u Velikoj Gorici.

Projekt „SURF and SOUND 2.0“ ima za cilj omogućiti sustavan rad na zaštiti žena žrtava obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja u online okruženju, a provodi ga udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije te pridruženim partnerima, Pravosudnom akademijom i Ravnateljstvom policije. Projekt je financiran sredstvima Europske unije iz programa CERV – Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Dana 27. rujna 2024. godine u Regionalnom centru Pravosudne akademije u Rijeci održana je treća u nizu radionica u sklopu projekta SURF&SOUND 2.0.

Radionica je bila namijenjena pravosudnim dužnosnicima/ama, sucima i sutkinjama te državnim odvjetnicima/ama, s ciljem jačanja kapaciteta za suzbijanje online nasilja nad ženama, a u njezinom radu sudjelovalo je 13 sudionika/ca. Sudionici/e su djelatnici/e Općinskog suda u Rijeci, Županijskog suda u Rijeci, Općinskog državnog odvjetnitva u Rijeci, Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci, Općinskog državnog odvjetništva u Pazinu, Općinskog državnog odvjetništva u Puli, Županijskog državnog odvjetništva u Puli te Pravosudne akademije.

Krunoslav Stjepan Rajačić, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu održao je izlaganje na temu Kaznena djela nasilja nad ženama počinjena putem interneta ili uz upotrebu informacijsko-komunikacijskih tehnologija: pravna kvalifikacija djela počinjenih online i prikaz najzastupljenijih kaznenih djela počinjenih online i njihove specifičnosti, s naglaskom na najzastupljenija kaznena djela. Sutkinja Županijskog suda u Velikoj Gorici Ivana Bilušić održala je izlaganje na temu Praksa Europskog suda za ljudska prava vezana uz problematiku online nasilja prema ženama i Primjeri iz sudske prakse i nedoumice.

Projekt „SURF and SOUND 2.0“ ima za cilj omogućiti sustavan rad na zaštiti žena žrtava obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja u online okruženju, a provodi ga udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije te pridruženim partnerima, Pravosudnom akademijom i Ravnateljstvom policije. Projekt je financiran sredstvima Europske unije iz programa CERV – Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Dana 27. rujna 2024. godine ugostile smo 14 predstavnica organizacijeFEM Süd iz Beča koje su ovim studijskim posjetom obilježile 25 godina postojanja.FEM Süd je zdravstveni centar za žene, roditelje, djevojke i djevojčice koji nudi savjetovanja, radionice i predavanja u vezi psihičkog i tjelesnog zdravlja te seksualnih i reproduktivnih prava.

Sastanak je održan s ciljem razmjene dobrih praksi, znanja i iskustava. Na sastanku smo predstavile rad udruge B.a.B.e. kroz programe i projekte na području prevencije nasilja nad ženama i rodne ravnopravnosti. Razgovarale smo o položaju žena u Hrvatskoj i Austriji, ekonomskim problemima s kojima se žene susreću, mehanizmima zaštite žena žrtava nasilja, dostupnosti zdravstvenih usluga te usklađivanju privatnog i poslovnog života.

Maja Ž. jedna je od mnogih žena koje su prošle pakao online nasilja, no Maja Ž. je i jedna od rijetkih koja u tim traumatičnim okolnostima nije odabrala šutnju, nego borbu. Za Forum.tm ispričala je detalje agonije koju je mjesecima proživljavala i koja je ostavila ozbiljne posljedice na njeno zdravlje.

Članak možete pronaći ovdje.

U sklopu projekta SURF AND SOUND 2.0 udruga B.a.B.e. i Agencija za elektroničke medije nastavljaju s provođenjem nacionalne kampanje podizanja svijesti o online nasilju prema ženama s ciljem promjene stavova i ponašanja među općom populacijom – pritom ciljajući i na počinitelje i žrtve rodno utemeljenog online nasilja.

Online nasilje je jednako stvarno kao i offline. Prijavi ga na Platformi NEON https://babe.hr/ne-online-nasilju/

U nastavku prenosimo članak s portala forum.tm pod nazivom "Zgražate se na spolno uznemiravanje na poslu, ali ga ne smatrate ozbiljnim u virtualnom svijetu? Jako griješite"

Ako je televizija prozor u svijet, onda internet možemo usporediti sa širom otvorenim vratima kroz koja čak i potpuni stranac može ući u svaki dom. Linija između stvarnog i virtualnog svijeta svake je godine sve tanja, a granice između ta dva svijeta sve su blijeđe, čime se brzo mijenja i način komunikacije.

No, uz brojne prednosti, poput povezivanja udaljenih članova obitelji i prijatelja, to može imati i ozbiljne mane. Osim što kroz 'otvorena vrata' interneta svatko može ući u vaš život i zaviriti u vašu privatnost, baš svatko može i započeti s vama neki oblik komunikacije, koja vrlo lako može iskliznuti iz tračnica te postati toksična, s ozbiljnim i dugotrajnim nuspojavama.

Ukratko - uznemiravanje više nije realnost samo u stvarnom, nego se obilno prelilo i u virtualni svijet preplavivši Facebook, Snapchat, Instagram, TikTok.... Spolno uznemiravanje na mreži obuhvaća vrlo širok spektar neželjenih oblika ponašanja u kojima nasilnici, na različitim platformama, koriste digitalni sadržaj, fotografije, videozapise, postove, poruke, šalju pornografske slike ili video snimke, forsiraju neželjeni razgovora o seksu, prijete osvetničkom pornografijom... Prekid takve komunikacije naoko je lagan i brz, jer tu je 'spasonosna' opcija blokiranja, no stvari ipak nisu uvijek tako jednostavne te nuspojave mogu biti dugotrajne, a odgovor odbijenog nasilnika ekstreman. Zbog svega toga žrtva, koja se našla na meti predatora, osjeća se uznemireno, nesigurno, ugroženo, iskorišteno, poniženo ili diskriminirano te o svom iskustvu iz virtualnog svijeta najčešće šuti.

Prema studiji koju je 2021. objavio Pew Research Centra, oko 33 posto žena i 11 posto muškaraca, koji imaju 35 i manje godina, bili su žrtve seksualnog uznemiravanja na internetu. I dok gotovo svi osuđuju spolno uznemiravanje u stvarnom životu, primjerice na radnom mjestu ili u društvu, u digitalnom ga kontekstu nerijetko ne smatraju uvijek ozbiljnim, štetnim ili problematičnim. Prihvaćanje neprikladnosti sve se više ukorjenjuje u modernoj kulturi, a zbog svega toga stope prijavljivanja ove vrste uznemiravanja još su uvijek vrlo niske, pa tako spolno uznemiravanja prijavi tek oko 16 posto žena i samo 5 posto muškaraca.

Udruzi B.a.B.e., koja je otvorila specijalizirano, besplatno savjetovalište za žrtve online nasilja te online platformu NEON – Ne Online nasilju!, do sada je prijavljeno više od 150 slučajeva online nasilja, čiji su najčešći oblici zlostavljanje dijeljenjem ili prijetnjom dijeljenja snimke spolno eksplicitnog sadržaja bez pristanka, online uhođenje i praćenje, uznemiravanje putem lažnih profila i objavljivanje osobnih podataka te online seksualno iznuđivanje i ucjenjivanje.

Od 10 žena u Europskoj uniji jedna je, već do svoje petnaeste godine, doživjela internetsko uznemiravanje, uključujući neželjene i uvredljive seksualno eksplicitne e-poruke ili SMS poruke te uvredljive i neprikladne sadržaje na društvenim mrežama. Bolja situacija nije niti u arapskim državama, regionalna je studija pokazala da je 60 posto žena, korisnica interneta, bilo izloženo online nasilju. S internetskim se uznemiravanjem susrelo i gotovo 50 posto žena u Ugandi, a prema istraživanju Korejskog nacionalnog povjerenstva za ljudska prava iz 2016., 85 posto žena doživjelo je govor mržnje na internetu.

To, ukratko, znači samo jedno – u svakom kutku ove naše planete, do kog je stigao signal interneta, postoje i ljudi koji će ga zloupotrebljavati te oni koji će, preko noći, postati njihove žrtve, jer svaki se komentar, slika ili video u sekundi mogu podijeliti s tisućama ljudi, što može imati vrlo negativan emocionalni učinak na pojedinca. Posljednjih godina povećava se broj izvješća o online spolnom uznemiravanju, napadima i elektroničkom zlostavljanju, a uz odrasle, žrtve su nerijetko i djeca.

Jedino učinkovito rješenje je edukacija i podizanje svijesti te iskrene i otvorene rasprave o uznemiravanju, za koje su bespuća interneta postala vrlo plodno tlo. Osim na institucijama, udrugama i kampanjama odgovornost leži i na tehnološkim tvrtkama, kao i na društvu u cjelini. Jedini učinkovit 'lijek' je nulta stopa tolerancije na online spolno uznemiravanje koje obuhvaća svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva ili uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Za nasilnike koji ga prakticiraju, najčešće 'hrabro' skriveni iza svojih tipkovnica i ekrana računala, lažnih imena i fake profila, treba napomenuti da spolno uznemiravanje nije igra, nego kazneno djelo koje se nalazi u poglavlju Kaznenog zakona (članak 156.) kojim se štiti spolna sloboda i kod kojeg počinitelj iskorištava položaj subordinacije žrtve (poslovna sfera) ili njezinu vulnerabilnost i ovisnost o počinitelju. Iza online seksualnog uznemiravanja, predatorske ili ponižavajuće komunikacije, mogu stajati i kolege s posla, menadžeri, nadređeni, pa čak i klijenti tvrtke u kojoj radite, a spolno se uznemiravanje može dogoditi i na web stranicama tvrtke, forumima te chat-sobama.

U usporedbi s drugim vrstama društvene moći, utjecaj u virtualnom svijetu je lako mjerljiv, pa tako ljudi koji su stekli popularnost na društvenim mrežama te imaju 'veliki kapital' u broju pratitelja, kao i broju komentara, pregleda i klikova, ponekad zloupotrebljavaju taj svoj utjecaj, što može biti vrlo opasno kada je u pitanju seksualno uznemiravanje, koje je najčešće usmjereno na osobe koje su na marginama popularnih, društvenih mreža.

„Spolno uznemiravanje je kazneno djelo koje se može počiniti i u realitetu i online, a imajući u vidu činjenicu da je vezano uz odnos subordinacije te tipično smješteno u radnu sferu, u okolnostima u kojima se u današnje vrijeme sve veći broj poslova obavlja online i korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije, očekivano je da će se u budućnosti značajan broj ovakvih kaznenih djela odvijati upravo u online sferi. Tipičan način postupanja u online sferi za ovo kazneno djelo bilo bi slanje neželjenih fotografija i komentara seksualne naravi putem online kanala komunikacije. Izvan situacija koje su predviđene kaznenim zakonodavstvom, spolno uznemiravanje predviđeno je i kao prekršaj prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije“, pojašnjavaju iz udruge B.a.B.e., koja u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije te pridruženim partnerima, Pravosudnom akademijom i Ravnateljstvom policije, provodi projekt „SURF AND SOUND 2.0“, financiran sredstvima Europske unije iz programa CERV – Građani, jednakost, prava i vrijednosti (2021-2027), a sufinanciran je sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Doživite li neki od oblika uznemiravanja u virtualnom svijetu, ne tražite krivca u sebi, svojoj profilnoj fotografiji, svojim objavama i komentarima te niti ne pomišljajte da zbog online nasilnika zatvarate svoje profile na društvenim mrežama, brišete aplikacije i odričete se blagodati moderne tehnologije, jer šteta vam je već nanesena, a takvim potezima se ne stigmatizira počinitelj i zlostavljanje ostaje nekažnjeno.

Umjesto toga, uputite se u svoja prava i prikupite što više dokaza da ste bili uznemiravani na internetu. To mogu biti e-poruke, objave na društvenim mrežama, fotografije, videozapisi, komentari, tweetovi ili izravne poruke poslane u inbox. Ključno je da čim prije napravite snimke zaslona na kojima je vidljivo i ime ili pseudonim osobe koja vas uznemirava, adresa e-pošte, telefonski broj ili bilo koja druga vidljiva informacija te sve to pohranite na sigurno mjesto i potražite pomoć.

„Otvorili smo specijalizirano besplatno savjetovalište za žrtve online nasilja te smo stvorili online platformu NEON – Ne Online nasilju! babe.hr/neon, za prijavu nasilja i pristup uslugama podrške, a na raspolaganju je i broj telefona 01 4663 666“, poručuju iz udruge B.a.B.e.

Zahvaljujući financiranju projekta SURF and SOUND od strane Europske unije, specijalizirane besplatne usluge podrške žrtvama online nasilja u udruzi B.a.B.e. bit će dostupne sve do 2025. godine, stoga pozivaju sve osobe koje se suočavaju s online nasiljem da ne šute nego da prijave nasilje, kako bi dobile svu potrebnu pomoć i podršku.