19. prosinca 2017.

Borba protiv diskriminacije i mržnje prema manjinama nakon gotovo deset godina još uvijek traje

Agencija Europske unije za temeljna prava (European Union Agency for Fundamental Rights; FRA) izdala je rezultate drugog istraživanja o manjinama i diskriminaciji pod nazivom EU-MISID II. Pošto su njihova istraživanja iznimno kvalitetna, opsežna i vrijedna ovim putem Vam u ostatku teksta donosimo službeno priopćenje za javnost te poveznicu na kojoj možete pronaći rezultate ovoga istraživanja.

Ukorijenjena i široko rasprostranjena diskriminacija, netolerancija i mržnja diljem EU-a prijeti marginalizacijom i otuđivanjem brojnih pripadnika manjinskih skupina koji osjećaju vezanost za zemlju u kojoj žive, te vjeruju njezinim institucijama. Ovi zaključci proizlaze iz velikog ponovljenog istraživanja Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA).

"Prije gotovo deset godina upozorili smo na postojanje etničke diskriminacije i mržnje velikih razmjera. Danas nam novi rezultati pokazuju da naši zakoni i politike ne štite dovoljno ljude kojima su namijenjeni" izjavio je direktor FRA-e, Michael O'Flaherty.

"Svakim činom diskriminacije i mržnje narušavamo socijalnu koheziju i stvaramo nejednakosti koje ostavljaju bolne posljedice na generacije i stvaraju otuđenje koje u konačnici može imati razorne posljedice."

Drugo istraživanje Europske unije o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II): glavni rezultati izvješća upućuju na potrebu za konkretnim i snažnijim mjerama za pružanje pravne zaštite od diskriminacije, u kombinaciji s učinkovitim sankcijama. Nadalje, s obzirom na to da 88 % slučajeva etničke diskriminacije, 90 % slučajeva uznemiravanja motiviranog mržnjom i 72 % slučajeva nasilja motiviranog mržnjom nije bilo prijavljeno, treba osigurati snažniju potporu kako bi se žrtve potaknule na prijavljivanje istih, a tijelima za provedbu zakona i promicanje ravnopravnosti potrebni su odgovarajući alati za uspješno rješavanje problema istaknutih u izvješćima.

Neka od ostalih saznanja uključuju sljedeće:

• u posljednjih pet godina diskriminaciju je doživjelo 38 % ispitanika, a posebno pogođeni bili su stanovnici Sjeverne Afrike (45 %), Romi (41 %) i stanovnici Supsaharske Afrike (39 %). Najviše slučajeva diskriminacije povezano je s traženjem posla (29 %).

• Prošle je godine 31 % ispitanika, koji su pripadnici druge generacije useljenika, doživjelo uznemiravanje motivirano mržnjom. Među tim žrtvama, njih 50 % bilo je izloženo uznemiravanju barem šest puta tijekom prošle godine.

• Manje pripadnika manjina (61 %) završilo je srednjoškolsko obrazovanje u usporedbi s općim stanovništvom (74 %), što smanjuje njihove mogućnosti zapošljavanja.

Rezultati istraživanja također upućuju na veću razinu povjerenja u javne institucije u odnosu na opće stanovništvo. Većina njih osjeća snažnu vezanost za zemlju u kojoj žive. Te su osobe također u većoj mjeri otvorene prema drugim etničkim skupinama.

Međutim, jasno je vidljiv i utjecaj diskriminacije, uznemiravanja i nasilja. Ispitanici koji su bili žrtve navedenog imaju manje povjerenja u javne institucije, a vezanost za zemlju u kojoj žive osjećaju u manjoj mjeri.

Ovo je drugo istraživanje koje je među pripadnicima manjina i migranata provela Agencija za temeljna prava. Istraživanje se bavilo iskustvima diskriminacije, uznemiravanja, policijskog zaustavljanja te svijesti o pravima, kao i pokazateljima integracije poput osjećaja pripadnosti i povjerenja u javne institucije te otvorenosti prema drugim skupinama. 

Posljednje

8. rujna 2021.
Reakcija na navode koji se pojavljuju u seriji članaka novinarke Jelene Jindre na portalu H-Alter pod nazivom “Sustav za zaštitu ili za zlostavljanje djece?”

U svojem svakodnevnom radu svjedočimo tome da se žrtve često boje prijaviti nasilje, a rastući razlog strahu od prijave upravo je i strah da će ih institucije optužiti za “otuđenje” i oduzeti im dijete ako se/ga pokušaju zaštititi od nasilnika. U zadnja dva mjeseca na portalu H-alter izašla je serija članaka novinarke Jelene Jindre pod […]

Više
7. rujna 2021.
Fotkaj, snimi, objavi: Jutros sam stala!

Mreža "4. smjena - nevidljivi rad" čiji je fokus usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca pokreće kampanju #JutrosSamStala kojoj je cilj osvijestiti javnost o svakodnevnom neplaćenom kućanskom radu koji se smatra „ženskim“.  Peglanje, čišćenje, kuhanje, pranje odjeće, planiranje, briga o djeci... Što bi se dogodilo da žene stanu s kućanskim poslovima? Kaos? Tko […]

Više
6. rujna 2021.
Održan treći trening za jačanje kapaciteta mreže „4. smjena – nevidljivi rad“

Stvaranje i promicanje adekvatnih uvjeta za usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca postao je nužan preduvjet za unapređenje položaja žena na tržištu rada, stvaranje uvjeta za ostvarenje potpune rodne ravnopravnosti te suzbijanje ekonomskog nasilja prema ženama, koje je često direktno povezano s nemogućnošću žena da uspješno usklade poslovni život i brigu o zavisnim […]

Više
VIJESTI
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram