11. prosinca 2018.

Studijsko putovanje u Armeniju

Provedba projekta "Hand in hand for victims of gender-based violence" financiranog sredstvima Human Rights House Foundation, a kojeg provodimo u partnerstvu sa Women's Resource Center of Armenia, članicom Kuće ljudskih prava Yerevan, započeta u studenom, nastavljena je u prosincu studijskim putovanjem u Armeniju.

Studijska posjeta Yerevanu je trajala od 3. do 7.prosinca i zamišljena je kao razmjena iskustava, znanja i dobrih praksi braniteljica ženskih ljudskih prava te umrežavanje među organizacijama civilnog društva radi unaprjeđenja i nadogradnje postojećeg sustava zaštite za žrtve rodno uvjetovanog nasilja. Upoznavanje sociokulturnog konteksta, institucionalnog okvira i zakonodavstva Armenije bilo je osnova za mapiranje problema i razradu zagovaračke strategije prema nadležnim institucijama kako bi se pružila adekvatna psihosocijalna pomoć i egzistencijalna zaštita preživljavateljicama nasilja.

Posjetu smo započele sastankom u prostorijama WRC Armenia na kojem su nam predstavile mnogobrojne programe i projekte, odnosno aktivnosti kojima podižu javnu svijest o problemu rodno uvjetovanog nasilja s posebnim naglaskom na seksualnom i obiteljskom nasilju; radionice s adolescenti(ca)ma i roditeljima; marševi kroz ruralna područja; online radio te pružaju potporu i pomoć mnogobrojnim preživljavateljicama nasilja.

 

Potom smo se susrele s predstavnicima/ama organizacija članica Kuće ljudskih prava Yerevan koji/e su nas upoznali/e sa stanjem ljudskih prava u Armeniji i posebnošću društveno-političkog konteksta vezanog za baršunastu revoluciju i smjenu političke vlasti te kako on oblikuje uvjete života deprivilegiranih skupina i mogućnosti djelovanja organizacija civilnog društva.

Sastale smo se i sa Coalition to Stop Violence against Women, mreži ženskih organizacija u Armeniji, osnovanoj kako bi se ublažile posljedice neadekvatnog zakonodavstva i gotovo nepostojećih socijalnih usluga za preživljavateljice rodno uvjetovanog nasilja, ali i kako bi se organizacije međusobno osnažile i uspješnije zagovarale za podizanje standarda zaštite za žrtve obiteljskog nasilja.

Jedno od bitnih mjesta za rodno osvještavanje u Armeniji je i FemLibrary Armenia, ženska (feministička) knjižnica u nastajanju koja predstavlja sigurno mjesto za žene i druge rodno marginalizirane skupine na kojem je moguće besplatno koristiti stručnu literaturu iz područja feminističkih teorija i metoda, filozofije, politike, rodnih teorija itd.

Posebno edukativan je bio sastanak u prostoru Women's Support Center, Armenia, organizaciji koja je usamljena u pružanju skloništa za žrtve rodno uvjetovanog nasilja pri čemu ne nailazi na potporu odgovornih zakonodavnih tijela te se suočava sa nedostatkom smještajnog kapaciteta i resursa s obzirom da djeluju na razini cijele zemlje. Ipak, ove entuzijastične aktivistkinje/stručnjakinje u svojim psihosocijalnim djelatnostima se pridržavaju najviših standarda metodologije rada s ovom osjetljivom skupinom.

Po upoznavanju stanja armenskog civilnog društva i ljudskih prava iz dugogodišnjeg iskustva borkinja za ženska ljudska prava, kolegice iz partnerske organizacije su nam organizirale sastanke sa Human Rights Defender office, armenskom varijantom institucije pučkog/e pravobranitelja/ice, a potom i sa predstavnicama Ministarstva rada i socijalnih usluga, nadležnim ministarstvom za žrtve obiteljskog nasilja.

Predstavnica ureda pučkog pravobranitelja nam je predstavila zakonodavni okvir i djelokrug, to jest mogućnosti djelovanja ove institucije koja broji 70-ak članova/ica osoblja koje uz pisanje preporuka za unaprjeđenje zaštite ljudskih prava, godišnje zaprima oko 10 000 pritužbi te osigurava liniju koja je dostupna građanima i građankama 24 sata, 7 dana u tjednu. Ured pučkog pravobranitelja aktivno razrađuje i prijedloge zakona kako bi se uskladili sa standardima propisanima Konvencijom Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji koju je u siječnju ove godine potpisao državni vrh Armenije.

Za razliku od ove institucije, Ministarstvo rada i socijalnih usluga Armenije nije pokazalo osjetljivost ni razumijevanje ozbiljnosti situacije za žrtve rodno uvjetovanog nasilja što se najviše očitovalo kroz neosiguravanje egzistencijalne zaštite, nepostojanje financijske podrške za organizacije civilnog društva koje tu vrstu zaštite pružaju te usmjerenost ka održavanju nasiljem narušenih obiteljskih odnosa i zadržavanju žrtava u braku sa zlostavljačima. Takav stav je preslika postojećeg rodno neosjetljivog zakonodavstva; Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji; Obiteljskog zakona te neprovođenja donesenih Nacionalnih strategija za rodnu ravnopravnost i nepostojećih mjera usmjerenih unaprjeđenju sustava podrške preživljavateljicama obiteljskog nasilja koje trenutno broji 2 do 3 skloništa za žrtve pri čemu ne postoje nikakve službene statističke analize o potrebama i trenutnim kapacitetima.

Kao spona između predstavnika državnih tijela i organizacija civilnog društva u Armeniji djeluje i UNFPA, jedna od filantropski usmjerenih organizacija mreže Ujedinjenih naroda koja je usmjerena jačanju ljudskih resursa unutar državnih tijela kao što su sudstvo, policija i vojska te podizanju svijesti o rodno uvjetovanom nasilju i važnosti provođenja rodne ravnopravnosti u svim društvenim institucijama.

Zaključak studijskog putovanja je nužnost osiguravanja egzistencijalne zaštite kroz otvaranje novih i financijsku podršku postojećim skloništima za preživljavateljice rodno uvjetovanog nasilja za što je potrebno udruženo i strateški osmišljeno zagovaranje te zakonske reforme kako bi se stvorili temelji za ratifikaciju i implementaciju Istanbulske konvencije kao trenutno najvišeg standarda zaštite za sve žene žrtve nasilja i žrtve nasilja u obitelji.

Posljednje

8. rujna 2021.
Reakcija na navode koji se pojavljuju u seriji članaka novinarke Jelene Jindre na portalu H-Alter pod nazivom “Sustav za zaštitu ili za zlostavljanje djece?”

U svojem svakodnevnom radu svjedočimo tome da se žrtve često boje prijaviti nasilje, a rastući razlog strahu od prijave upravo je i strah da će ih institucije optužiti za “otuđenje” i oduzeti im dijete ako se/ga pokušaju zaštititi od nasilnika. U zadnja dva mjeseca na portalu H-alter izašla je serija članaka novinarke Jelene Jindre pod […]

Više
7. rujna 2021.
Fotkaj, snimi, objavi: Jutros sam stala!

Mreža "4. smjena - nevidljivi rad" čiji je fokus usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca pokreće kampanju #JutrosSamStala kojoj je cilj osvijestiti javnost o svakodnevnom neplaćenom kućanskom radu koji se smatra „ženskim“.  Peglanje, čišćenje, kuhanje, pranje odjeće, planiranje, briga o djeci... Što bi se dogodilo da žene stanu s kućanskim poslovima? Kaos? Tko […]

Više
6. rujna 2021.
Održan treći trening za jačanje kapaciteta mreže „4. smjena – nevidljivi rad“

Stvaranje i promicanje adekvatnih uvjeta za usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca postao je nužan preduvjet za unapređenje položaja žena na tržištu rada, stvaranje uvjeta za ostvarenje potpune rodne ravnopravnosti te suzbijanje ekonomskog nasilja prema ženama, koje je često direktno povezano s nemogućnošću žena da uspješno usklade poslovni život i brigu o zavisnim […]

Više
VIJESTI
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram