16. ožujka 2010.

Nevladine organizacije u Zagrebu otvorile Kuću ljudskih prava

{slika}Tijekom 2008., šest hrvatskih nevladinih organizacija osnovalo je Kuću ljudskih prava u Zagrebu. Kako su se radovi na rekonstrukciji zgrade, koju je donirao Grad Zagreb, ponešto otegnuli, Kuća ljudskih prava započela je s radom u siječnju 2009. godine, a s radom na novoj lokaciji započet će u prosincu.

 

Tijekom 2008., šest hrvatskih nevladinih organizacija osnovalo je Kuću ljudskih prava u Zagrebu. Kako su se radovi na rekonstrukciji zgrade, koju je donirao Grad Zagreb, ponešto otegnuli, Kuća ljudskih prava započela je s radom u siječnju 2009. godine, a s radom na novoj lokaciji započet će u prosincu. Kuća ljudskih prava bit će smještena u Selskoj ulici u Zagrebu.
Njeni osnivači su: Centar za mirovne studije, Zagreb; Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb; Grupa za ženska ljudska prava B.a.B.e., Zagreb; Građanski odbor za ljudska prava, Zagreb; Udruga za promicanje istih mogućnosti, Zagreb; Udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja - Svitanje, Zagreb.
Kuća ljudskih prava osnovana je s ciljem promicanja, razvitka i unaprjeđenja zaštite ljudskih prava sukladno Konvenciji Ujedinjenih naroda o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i Konvenciji o građanskim i političkim pravima te Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i pripadajućim protokolima.
Djelatnosti Kuće ljudskih prava su osiguravanje prostora za rad udrugama koje se bave promicanjem i zaštitom ljudskih prava općenito te promicanjem i zaštitom ljudskih prava pojedinih skupina kao što su osobe s invaliditetom, žene, djeca, azilanti i sl.; kreiranje profesionalnog i podržavajućeg okruženja za udruge koje imaju sjedište u Kući ljudskih prava Zagreb ili su članice Udruge; planiranje rada i zajedničkih aktivnosti udruga koje imaju sjedište ili su članice Kuće ljudskih prava Zagreb; unaprjeđenje suradnje i kreiranje zajedničkih projekata između udruga koje imaju sjedište ili su članice Kuće ljudskih prava Zagreb; poduzimanje svih aktivnosti kojima se unaprjeđuje rad Kuće ljudskih prava Zagreb; organiziranje pružanja pravne pomoći građankama i građanima; organiziranje i provođenje edukacija o ljudskim pravima; organiziranje predavanja i okruglih stolova iz područja svoje djelatnosti; tiskanje knjiga, časopisa, publikacija iz područja svoje djelatnosti; snimanje spotova, dokumentarnih filmova i drugih video materijala iz područja svoje djelatnosti; izrada i održavanje te podrška postojećim web stranicama koje promoviraju koncept zaštite ljudskih prava; razvijanje programa suradnje s Fondacijom kuće ljudskih prava iz Osla; razvijanje komunikacije i programa suradnje s kućama ljudskih prava koje su osnovane u drugim državama svijeta pod pokroviteljstvom Fondacije kuće ljudskih prava iz Osla; ostale aktivnosti koje su u suglasju s misijom Kuće ljudskih prava Zagreb i zakonima Republike Hrvatske.

Posljednje

8. rujna 2021.
Reakcija na navode koji se pojavljuju u seriji članaka novinarke Jelene Jindre na portalu H-Alter pod nazivom “Sustav za zaštitu ili za zlostavljanje djece?”

U svojem svakodnevnom radu svjedočimo tome da se žrtve često boje prijaviti nasilje, a rastući razlog strahu od prijave upravo je i strah da će ih institucije optužiti za “otuđenje” i oduzeti im dijete ako se/ga pokušaju zaštititi od nasilnika. U zadnja dva mjeseca na portalu H-alter izašla je serija članaka novinarke Jelene Jindre pod […]

Više
7. rujna 2021.
Fotkaj, snimi, objavi: Jutros sam stala!

Mreža "4. smjena - nevidljivi rad" čiji je fokus usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca pokreće kampanju #JutrosSamStala kojoj je cilj osvijestiti javnost o svakodnevnom neplaćenom kućanskom radu koji se smatra „ženskim“.  Peglanje, čišćenje, kuhanje, pranje odjeće, planiranje, briga o djeci... Što bi se dogodilo da žene stanu s kućanskim poslovima? Kaos? Tko […]

Više
6. rujna 2021.
Održan treći trening za jačanje kapaciteta mreže „4. smjena – nevidljivi rad“

Stvaranje i promicanje adekvatnih uvjeta za usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca postao je nužan preduvjet za unapređenje položaja žena na tržištu rada, stvaranje uvjeta za ostvarenje potpune rodne ravnopravnosti te suzbijanje ekonomskog nasilja prema ženama, koje je često direktno povezano s nemogućnošću žena da uspješno usklade poslovni život i brigu o zavisnim […]

Više
VIJESTI
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram