Dana 7. travnja 2022. godine sudjelovale smo na karijernom „speed datingu“ koji se održao u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava, a u sklopu projekta Social Innovators. Cilj događaja bio je upoznati zainteresirane studente/ice i nezaposlene mlade s radom organizacija civilnog društva, ali i prilikama za volontiranje, potencijalno zaposlenje ili sudjelovanje u neformalnim programima udruga.

Karijernom „speed datingu“ prisustvovalo je preko 20 udruga te isto toliko mladih ljudi, zainteresiranih za rad civilnog društva.

Dana 5. travnja 2022. godine sastale smo se s dužnosnicima/ama Vlade i različitih organizacija civilnog društva iz Kazahstana, a s ciljem razmjene iskustva u kontekstu pravnog i institucionalnog okvira za razvoj civilnog društva te praksom financiranja udruga na nacionalnoj i lokalnoj razini. Tijekom posjeta dobili smo uvid u način funkcioniranja organizacija civilnog društva u Kazahstanu te s njima podijelili naše dugogodišnje iskustvo. Ispred udruge B.a.B.e. sastanku su nazočili Petra Kontić, predsjednica udruge, Zdravka Sadžakov, koordinatorica udruge, Dean Šarčević, voditelj projekta te vanjska suradnica, odvjetnica Ljubica Matijević-Vrsaljko.

Delegacija, koju je činilo 10 osoba, u sklopu studijskog putovanja posjetila je i Ured za udruge Vlade RH kao i Nacionalnu zakladu za razvoj civilnoga društva.

U sklopu projekta „Savjetom i razgovorom protiv nasilja i socijalne isključenosti“ održan je Okrugli stol s ciljem predstavljanja rezultata projektnih aktivnosti i socijalnih usluga koje se pružaju u sklopu predmetnog projekta. Projekt je financiran sredstvima iz Europskog socijalnog fonda, a provodi se u partnerstvu s CZSS Novska, CZSS Sisak, CZSS Vinkovci, CZSS Županja i Volonterskim centrom Vukovarsko-srijemske županije.

Okrugli stol održan je 7. travnja 2022. godine putem ZOOM aplikacije, a na istom je sudjelovalo 40 socijalnih radnika/ca. Na Okruglom stolu izlagale su Petra Kontić, predsjednica udruge i voditeljica projekta, Ana Šimunić asistentica na projektu i Anka Kekez Koštro, vanjska suradnica. Predstavljena je analiza pruženih usluga pravnog i psihosocijalnog savjetovanja, kao i analiza potreba zaposlenika/ca u centrima za socijalnu skrb s područja cijele Hrvatske.

Dana 21.3.2022. godine Udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. sklopila je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava s Uredom za udruge Vlade Republike Hrvatske i Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva za provedbu projekta ZVONO - Znanjem i vještinama osnažujemo nevladine organizacije financiran iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020. Partneri na ovom projektu su Vukovarsko-srijemska županija i Udruga za podršku žrtvama i svjedocima. Područje provedbe projekta je Vukovarsko-srijemska županija, a razdoblje provedbe projekta je 15 mjeseci, od 21.3.2022. godine do 21.6.2022. godine. Vrijednost projekta je 477.636,38 kuna.

Projekt adresira problem organizacijske i financijske potkapacitiranosti lokalnih organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava najugroženijih skupina s ciljem prenošenja znanja, iskustava i dobre prakse te formiranja lokalnih organizacija civilnog društva i njihova osnaživanja kao dugoročno stabilnih i održivih organizacija koje će biti u mogućnosti pravovremeno identificirati probleme s kojima se susreću građani u njihovoj lokalnoj zajednici te učinkovito i pravovremeno na njih odgovoriti, osobito u kriznim i izvanrednim situacijama, čime se potiče razvoj lokalnih zajednica i prosperitet građana i građanki kao krajnjih korisnika/ica.

Povodom Dana sigurnijeg interneta imamo jednu dobru vijest:

s inovativnim alatom stopncii.org tvoja intima na internetu je sigurnija!

U slučaju da ti netko prijeti objavom tvojih intimnih snimki stopncii.org platforma ti omogućava spriječiti objavu tvojih fotografija ili videa na Facebooku i Instagramu.

Platformu, koja donosi veći stupanj sigurnosti i zaštite od online nasilja, razvila je kompanija Meta, a udruga B.a.B.e. Globalni je partner platforme, stoga nam se slobodno obrati ukoliko ti je potrebna podrška u korištenju novog alata samozaštite!

I ne zaboravi, NEON platforma ti također stoji na raspolaganju ukoliko imaš problema s online nasiljem! Klikni ovdje na NEON.

Dean Šarčević, koordinator projekta SURF and SOUND, gostovao je u Newsroomu N1 televizije te je govorio o osvetničkoj pornografiji, izmjenama Kaznenog zakona i predstavio platformu NEON.

“Pojavila se kriva informacija, konkretno kada pričano o izmjenama kaznenog zakona i članku 144(a) zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja, ono je stupilo na snagu 31. srpnja 2021. Počevši od tog roka bilo koje djelo koje je počinjeno, a da je u skladu s opisom tog kaznenog dijela, može biti procesuirano, ta informacija je najviše bitna žrtvama”, rekao je.

“Mi u udruzi radimo direktno sa žrtvama pružajući im besplatnu pravnu i psihološku pomoć. Vrlo je bitno, počevši od 21. srpnja moguće je pokrenuti kazneni progon. Isto tako žrtvama je bitno da postoji zakonska odredba koja podrazumijeva rok od 3 mjeseca od saznanja za počinjenje kaznenog dijela u kojem žrtve moraju prijaviti počinjenje kaznenog dijela”, objašnjava i dodaje:

“U udruzi Babe počevši od ožujka prošle godine provodimo projekt koji se na sveobuhvatan način bavi online nasiljem. Jedna od načina borbe je i stvaranje ovakvih alata kako bi se žrtve mogle informirati o oblicima online nasilja, te direktno preko platforme prijaviti nasilje i zapravo stupiti u proces podrške gdje mi u udruzi pružamo besplatnu pravnu i psihološku pomoć”.

NEON je alat za prijavu online nasilja i pristup podršci u obliku besplatnog pravnog i psihološkog savjetovanja, a napravljen je u okviru projekta SURF and SOUND koji sufinancira Europska unija, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Grad Zagreb.

“Većina žrtava zbog osude ne prijavi nasilje”

Istaknuo je i kako su istraživanja o količini prijava ove vrste nasilja – obeshrabrujuća:

“Govori se o podatku od samo 4% prijave takvog nasilja. Velika većina takvog nasilja se ne prijavljuje i možemo potvrditi da je tako i u Hrvatskoj. Većina žrtava ne prijavljuje online nasilje i to se može objasniti prije svega društvenom osudom na koju nailaze, prebacuje se krivnja s nasilnika na žrtvu i u toj situaciji žrtve se povuku u sebe i nisu ohrabrene prijaviti. I zato je važno poslati im poruku da postoji način izlaska iz te situacije. Pozivamo sve osobe da budu hrabre i prijave to nasilje. Mi ćemo im pomoći od informacije do odlaska na policiju sa žrtvama, naše pravnice su im na raspolaganju i psihologice”.

Kazne koje prijete nasilnicima kreću se od jedne do tri godine zatvora.

“Ako je počinitelj učinio snimku dostupnu jednoj osobi onda mu prijeti kazna do 1 godine, ako ju je učinio dostupnom više ljudi onda mu prijeti kazna do 3 godine zatvora”, objašnjava.

Dodao je i kako se 80% slučajeva online nasilja odnosi upravo na osvetničku pornografiju: “Također u praksi je potvrđeno da većina žrtva ne prijavljuje nasilje, čak i kada nam se obrate za pomoć, većina ih ne prijavi i treba ih ohrabriti na to. Žrtva je dužna prijaviti u tri mjeseca od saznanja za počinjenje inače se ne može procesuirati”, kaže.

Rekao je i kako postoje još neprepoznati oblici nasilja poput doxinga, odnosno kada nasilnici naprave lažne profile na kojima objavljuju osobne podatke žrtve te primjerice na tom profilu reklamiraju seksualne usluge. Žrtve tada doživljavaju i uznemiravanje od treće strane te ih se izlaže nesigurnosti i neizvjesnosti te potencijalno i fizičkom nasilju.

“Naša komunikacija se sada, pogotovo u pandemiji, potpuno usmjerila na online svijet i bas zbog tog bilježimo povećane brojke ovakvih oblika nasilja i to ne samo mi u Hrvatskoj. Žene su većinom žrtve, primjerice kod osvetničke pornografije 90% žrtava su žene. Također i posljedice s kojima se suočavaju su gore. Naša psihologica je istaknula da sve žrtve razmišljaju o suicidu. Trpe osim društvenih i ekonomske posljedice, primjerice ne mogu napredovati. Bilo je slučajeva da su nasilnici snimke poslali poslodavcu ili ih je vidio velik broj ljudi iz kolektiva, takve osobe nažalost ne mogu više obavljati svoje dužnosti ili uzimaju dugotrajna bolovanja, radi se o stvarnom i ozbiljnom nasilju”, veli.

Kako to izgleda prilikom prijave policiji?

“Vidimo zapravo i pozitivnu i negativnu praksu. Od razumijevanja i zbilja hvatanja u koštac s problemom do potpunog nerazumijevanja i ismijavanja žrtve, imamo prostora za napredak. Moramo biti svjesni da se radi o novom fenomenu i moramo zajednički raditi da što bolje kao društvo i institucije odgovorimo na ove slučajeve”.

Udruga B.a.B.e. objavila je slikovnicu „Jakov i Ana ostvaruju snove“. Cilj slikovnice je edukacija djece osnovnoškolske dobi o odbacivanju stereotipa pri odabiru zanimanja i zapošljavanju. Slikovnica je tiskana u 100 primjeraka koji su podijeljeni osnovnim školama Grada Zagreba te će služiti kao svojevrsna uputa djeci, na njima razumljivom jeziku i uz ilustracije s kojima se mogu poistovjetiti, o širokim mogućnostima pri odabiru zanimanja, bez obzira na mišljenje okoline i/ili društva u cjelini.

Stereotipi i diskriminacija još uvijek su rasprostranjen društveni problem koji predstavlja prepreku pri ostvarivanju punog životnog potencijala pojedinaca i pojedinki. Usvajajući stereotipe od najranije dobi, djevojčice i dječaci nailaze na prepreke pri donošenju ključnih životnih izbora te se često prilagode odlukama koje okolina ili društvo donesu umjesto njih. Kao posljedica takvog funkcioniranja društva dolazi do rodne segregacije pojedinih zanimanja, za koja postoji uvriježeno mišljenje da su rezervirana samo za muškarce/žene. Naglasak na hijerarhijskoj podijeli pri odabiru profesije otkriva povezanost naizgled „prirodnih“ životnih odabira pojedinaca i pojedinki s odavno uočenim pokazateljima neravnopravnosti kao što su razlike u plaćama i mirovinama žena i muškaraca, razlike u sigurnosti oblika zaposlenja i općenito nerazmjer u raspodjeli moći u društvu.

Da bi slikovnica bila dostupna svakom djetetu, a ne samo učenicima i učenicama osnovnih škola Grada Zagreba, objavljen je video čitanja slikovnice koji je dostupan na YouTube kanalu udruge B.a.B.e.

Slikovnica je tiskana u okviru projekta „Ravnopravnost kroz sliku i stih“ financiranog iz sredstava Grada Zagreba, u sklopu Javnog natječaja za financiranje programa i projekata udruga iz područja promicanja ljudskih prava iz Proračuna Grada Zagreba za 2021.

https://babe.hr/Slikovnica.pdf

„Ima li diskriminacije na temelju spola u procesu odlučivanja o ostvarivanju roditeljske skrbi nad djecom?“, bila je tema 15. sjednice Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora.

Sjednici koja se održala u zgradi Hrvatskog sabora nazočili su stručnjaci/ki nje,predstavnici/e institucija i organizacija civilnog društva koji se bave navedenom problematikom. U uvodu sjednice naglašeno je kako je ista, između ostalog, sazvana i zbog recentnih događaja vezanih za Polikliniku za zaštitu djece i mladih grada Zagreba te pritužbi na rad Poliklinike.

Ispred Udruge B.a.B.e. govorila je predsjednica udruge Petra Kontić koja je od strane predsjedavajuće Marije Selak Raspudić pozvana da objasni zbog čega je Udruga B.a.B.e. imala primjedbe na rad bivše ravnateljice Poliklinike Gordane Buljan Flander te što misli o trenutnom razvoju događaja.

„Ono što je bitno naglasiti jest da u Udruzi B.a.B.e. djeluje besplatno pravno i psihološko savjetovalište u koja nam se dnevno obraća na desetke žena, na godišnjoj razini oko 1500 korisnica. S obzirom na to da smo kao udruga prepoznati u javnosti kao ženska udruga nama se najviše javljaju upravo žene, a velika većina njih su žene žrtve obiteljskog nasilja. Svi oni podaci koje mi javno komuniciramo ovdje danas, na prosvjedu ili u medijima su podaci koje mi dobivamo direktno od tih korisnica i često se ne radi samo o njihovoj riječi nego zapravo o hrpi različitih nalaza i dokumenata koji potkrepljuju ono što one pričaju. Ono što smo mi zabilježile zadnjih nekoliko godina su povećane pritužbe na funkcioniranje sustava za zaštitu žena žrtava nasilja, pri čemu je najviše pritužbi bilo na rad centara za socijalnu skrb, ali isto tako je značajan broj pritužbi bio na rad Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba“, kazala je Kontić te se osvrnula na pritužbe na račun Poliklinike.

„Ono što najčešće čujemo jest da se obrada vrši mehanički, površno, da se ne ulazi u specifičnost svakog pojedinog slučaja te da često završi s pogrešnim dijagnozama. Kada kažem s pogrešnim dijagnozama mislim najviše na to da nam se obraćaju korisnice koje imaju mnogo drugih nalaza iz drugih ustanova, institucija, od različitih stručnjaka/kinja koji su često različiti od onih koje izda Poliklinika i to je ono što izaziva sumnju. Ako imate sedam nalaza od kojih je samo ono od Poliklinike različito to nam daje naslutiti da tu nešto ne štima.“

Istaknula je kako sustav zaštite žena žrtava nasilja najčešće samo nalaz Poliklinike uzima kao relevantan pa se stječe dojam da Poliklinika ima monopol nad sustavom.

Ono što je također problematično u radu s Poliklinikom, a brojne korisnice svjedoče, jest tvrdnja kako Poliklinika svojim procjenama roditeljskih kompetencija često šteti žrtvama. Vršiteljica dužnosti ravnateljice Poliklinike Vanja Slijepčević Saftić tvrdila je kako Poliklinika ne ulazi u roditeljske kompetencije, odnosno da ne daju procjenu roditelja što nije točno.

Kontić joj je replicirala da joj je mobitel „zatrpan“ s različitim presudama u kojima je „direktno vidljivo da Poliklinika ulazi u roditeljske kompetencije.“ Kada je htjela pročitati dio samo jedne presude u nizu – prekinuta je te joj nije dozvoljeno dokazati neistinite tvrdnje Slijepčević Saftić.

Na koncu se izborila za zadnjih pet riječi sjednice – „majka ima ograničenu roditeljsku kompetenciju“, što između ostalog stoji u presudi čiji je dio Kontić bila spriječena pročitati.

Sjednica se u cijelosti može pogledati pratiti na YouTube kanalu internetske televizije Hrvatskoga sabora.

Predstavnice udruge B.a.B.e. danas su se okupile uoči početka konferencije „Integrirani pristup u borbi protiv nasilja nad ženama i u obitelji“, ispred hotela Westin gdje je predstavnica udruge Bojana Guberac pročitala anonimno pismo jedne od Laura (čiji podaci su nam poznati) – žene žrtve nasilja u obitelji koja nam se obratila za pomoć i kojoj na ovaj način pružamo podršku.

Predsjednica udruge B.a.B.e Petra Kontić, koja sudjeluje na današnjoj konferenciji, potom je uručila pismo premijeru Plenkoviću, ističući važnost ispitivanja okolnosti ovog slučaja.

Inicijativu podrške, osim udruge B.a.B.e. podržale su SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava te građanke grada Zagreba.

Anonimno pismo premijeru Plenkoviću možete pronaći niže u tekstu

Posebno ističemo, slijedom našeg dugogodišnjeg iskustva savjetovanja u pravnom i psihološkom savjetovalištu u slučajevima žena žrtava obiteljskog nasilja te spolne zlouporabe djece, da možemo potvrditi da se korisnice i korisnici u velikom broju pritužuju na rad institucija i zdravstvenih ustanova, uključujući i Polikliniku za zaštitu djece i mladih grada Zagreba.

Budući da kao udruga po prirodi stvari nismo u mogućnosti ispitivati detalje pritužbi, korisnice i korisnike  savjetujemo da podnesu pritužbe relevantnim institucijama, kao što su Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata, Ministarstvo zdravstva i odgovarajuće komore.

Međutim, ne možemo reći da smo ikada dobile povratne informacije o eventualnom uspjehu upućenih pritužbi i predstavki te podsjećamo na 5 zahtjeva za ispitivanje brojnih slučajeva pritužbi.

Smatramo da je u interesu javnosti da se o eventualnim propustima u postupanju bilo koje ustanove, pa tako i Poliklinike govori javno jer i to je jedan od načina da građani kojima je Poliklinika u najtežim životnim trenucima često puta jedina opcija, mogu s povjerenjem tražiti pomoć od navedene zdravstvene ustanove.

ANONIMNO PISMO PREMIJERU PLENKOVIĆU

Poštovani premijeru Plenković,

i ja sam jedna od Laura, žrtva hrvatskog obiteljsko pravnog sustava, u čijim rukama se moja djeca i ja nalazimo gotovo tri godine. Razvod od bivšeg nasilnog supruga našoj djeci i meni nije donio ni mir niti olakšanje, a niti pomoć. Ne želim Vas zamarati sa strašnim stvarima koje je suprug radio meni, ali otac ste i razuman čovjek pa zamislite o kakvom se ocu radi kada je seksualno zlostavljao naše dvije kćeri. Svu vjeru i nadu u pomoć dala sam hrvatskim stručnjacima, obraćajući im se s punim povjerenjem. Naša djeca su prolazila nebrojene stručne procjene. Višekratno propitivane, pregledavane i ocjenjivane lažu li ili ne. Radi očevog zlostavljanja djevojčicama od 8 i 11 je utvrđen PTSP. Različiti su stručni i pametni ljudi pregledavali našu djecu i gotovo svi su zaključili da su zlostavljana. Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba zlostavljanje nije potvrdila. Za jedno moje dijete u Poliklinici nisu nađeni elementi zlostavljanja. Drugo ovdje nije pregledavano. Kasnije je utvrđena ista dijagnoza za obje. Međutim, Centar za socijalnu skrb Zagreb, podružnica Susedgrad izdvaja i uvažava samo nalaz Poliklinike kao istinit. Ostali nalazi i stručnjaci – kao da ne postoje. Centar se do danas oslanja isključivo na nalaz Poliklinike. Ovoga trenutka teče rok za povratak djece u Bosnu i Hercegovinu pod prijetnjom ovrhe gdje nas čeka otac zlostavljač. Zamolila sam ovu mladu ženu iz Udruge B.a.B.e. da pročita moje pismo. Časni premijeru Plenković – to je sustav obiteljsko pravne zaštite u Hrvatskoj. Želim da primite na znanje da se nastavljam boriti za bolji svijet za svoju i drugu djecu.