babe@babe.hr
+385 1 4663 666

Ovih dana dobile smo informaciju da se ime udruge B.a.B.e. koristi pri prodaji ruža u centru Zagreba, uz objašnjenje da su prihodi od prodaje namijenjeni pružanju podrške ženama žrtvama nasilja.

Naglašavamo kako se radi o lažnom predstavljanju te da udruga B.a.B.e. ne prikuplja sredstva prodajom. Ako želite podržati rad organizacije, možete to učiniti putem donacije na službenoj web stranici ili kroz volonterski doprinos.

Također, molimo građane/ke da nas i u budućnosti obavijeste u slučaju sličnih iskustava kako bismo mogle pravovremeno reagirati.

Udruga B.a.B.e. reagirala je na jučerašnju izjavu predsjednika kako bi ukazala na odgovornost svih koji istupaju u javnom prostoru, a kako bismo i same poslužile kao primjer toga, odlučile smo ne komentirati poruke koje su iskomunicirane na tako neargumentiran i nekonstruktivan način.

Sloboda kritike jedna je od suštinskih karakteristika demokracije i stoga treba biti sastavni dio politike i javnog diskursa. Međutim, kritika izrečena kroz seksističke uvrede postaje nešto sasvim drugo – to je diskriminacija i ušutkavanje ne samo pojedinih žena, već svih žena u javnom prostoru.

Svojim izjavama o saborskim zastupnicama Orešković i Puljak, Zoran Milanović nastavio je niz sve češćih seksističkih napada na žene u hrvatskoj politici. Nazvavši ih "narikačama", "Thelmom i Louise" te opetovanim umanjivanjem profesionalnih postignuća Dalije Orešković u odnosu na njezinog muža i infantilizacijom navedenih zastupnica, predsjednik je pribjegao rodnim stereotipima koji često onemogućavaju političko sudjelovanje žena, a posebice žena koje postavljaju "škakljiva" pitanja i preispituju pravednost postojećeg društvenog poretka.

Naposljetku, izricanjem ograde: "nadam se da ovo neće biti napad na njezinu ženskost i da nisam rekao ništa seksistički", predsjednik nam daje naslutiti da je možda i sam svjestan kako je takva retorika problematična, ali ne uspijeva otkloniti negativne posljedice onoga što je izrečeno.

Podsjećamo da prema EIGE-ovu Indeksu rodne ravnopravnosti, Hrvatska ima vrlo nizak rezultat u području političke moći žena, a upravo je pojavnost etiketa poput "narikača" i "alapača" jedan od vidljivih simptoma neravnopravnosti u tom segmentu.

Danas, 30. rujna 2020., održan je četvrti partnerski sastanak u okviru projekta How Expertise Leads to Prevention, Learning, Identification, Networking and Ending Gender Based Violence (HELPLINE). Cilj projekta je pružiti zaštitu i podršku ženama žrtvama rodno uvjetovanog nasilja promovirajući multidisciplinarni pristup, a partnerski je sastanak okupio je predstavnike/ce partnerskih organizacija na projektu, a to su, uz nositeljicu projekta udrugu B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran., Udruga za podršku žrtvama i svjedocima, Ured za ravnopravnost spolova RH, Policijska akademija i Pravosudna akademija.

Tema sastanka bila je novonastala situacija vezana za Covid-19 pandemiju uslijed koje je projekt HELPLINE produžen za 6 mjeseci. Raspravljali smo o priručniku za profesionalce koji će uskoro biti tiskan, o nadolazećim treninzima za profesionalce/ke koji rade sa ženama žrtvama nasilja te o izazovima organizacije međunarodne konferencije za vrijeme pandemije.

Od 11. studenog 2019. godine do 31. kolovoza 2020. godine B.a.B.e. su provodile projekt REP – režirajmo promjene!, usmjeren na borbu protiv vršnjačkog nasilja i financiran od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Cilj projekta bio je povećati mogućnosti djece osnovnoškolskog uzrasta da izvan redovitog odgojno-obrazovnog sustava steknu potrebno znanje o problemu vršnjačkog nasilja i važnosti mira, nauče i primjenjuju vještine nenasilnog rješavanja sukoba te da usvoje primjerena stajališta o samom problemu.

U projektu je sudjelovalo 94 učenika/ca 6. i 7. razreda OŠ Blage Zadre Vukovar, OŠ "Mijat Stojanović" Babina Greda, OŠ Siniše Glavaševića Vukovar i OŠ Dragutina Tadijanovića Vukovar, koje su nam bile i partneri na projektu.

S obzirom na brojne izazove s kojima smo se susreli uslijed epidemije koronavirusa, a koji su nam otežavali provedbu planiranih aktivnosti, zadovoljni smo što smo ipak zajedničkim snagama i prilagodbom aktivnosti projekta uspješno priveli kraju.

Na temelju učeničkih radova, nastalih nakon edukativnih i kreativnih radionica, kreirana su 4 videouratka s ciljem daljnjeg promicanja tolerancije i prihvaćanja različitosti te samim time i smanjenja vršnjačkog nasilja.

Konačno, sudjelovanjem u projektnim aktivnostima djeca su pridonijela promicanju i aktivnom prakticiranju ljudskih prava kako bi postali/e aktivni/e građani/ke našeg društva, ali i stekli/e nova znanja i vještine koje će pridonijeti kako njihovoj vlastitoj kvaliteti života tako i kvaliteti života ljudi u njihovoj okolini.

Videouratke možete pogledati na sljedećim poveznicama:

https://www.facebook.com/322672618429794/videos/227287782059145/

https://www.facebook.com/322672618429794/videos/1742110659272191/

https://www.facebook.com/322672618429794/videos/1556750041173534/

https://www.facebook.com/322672618429794/videos/327259615061399/

Ovim se putem udruga B.a.B.e. želi osvrnuti na slučaj 49-godišnjeg muškarca nepravomoćno osuđenog na 6 mjeseci zatvora zbog spolnog odnošaja s 14-godišnjom djevojčicom. Ova skandalozna presuda je posljednjih dana preplavila medije i šokirala javnost. Povodom takve presude i nesenzibiliziranog izvještavanja medija, osjetile smo potrebu za podobnijim upućivanjem javnosti u kazneni okvir spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina te neadekvatnu primjenu pravnih normi u Republici Hrvatskoj.

U znanstvenim i stručnim krugovima te istupima javnog mnijenja postignut je neupitan konsenzus, seksualni delikti na štetu djece smatraju se jednim od najtežih kaznenih djela. Sukladno čl. 158. Kaznenog zakona (NN 144/12, 118/18), tko izvrši spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju s djetetom mlađim od petnaest godina kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Ako je prilikom počinjenja kaznenog djela dijete ostalo trudno, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri do petnaest godina (čl. 166. KZ-a). U predmetnom slučaju, počinitelj spolne zlouporabe 14-godišnje djevojčice nepravomoćno je osuđen na 22 mjeseca zatvora, na što mu je izrečena djelomična uvjetna osuda sukladno kojoj zatvorska kazna iznosi šest mjeseci, dok se preostalih 16 mjeseci zatvora neće izvršiti ako u iduće tri godine ne počini novo kazneno djelo i zadovolji određene obveze. Uzevši u obzir da je spomenuti počinitelj već proveo malo manje od 6 mjeseci u istražnom zatvoru, što mu se uračunava u kaznu zatvora, isti će uspješno zaobići zatvorsko kažnjavanje ako se u vremenu provjeravanja bude primjereno ponašao. Pri odmjeravanju kazne sud je uzeo u obzir zabludu počinitelja o dobi djevojčice te brojne olakotne okolnosti poput priznanja, neosuđivanosti, skrbi o žrtvi, osobnog života počinitelja i sl., što se u medijima konstantno naglašava. Ujedno, naglašava se i činjenica da je tužiteljstvo utvrdilo da je djevojčica pristala na spolni odnošaj.

Smatramo da je nužno istaknuti da su djeca ranjiva skupina kojoj je priznata pojačana zaštita u našem pravnom sustavu i da se spolni odnošaj s djetetom mlađim od 15 godina ni pod kojim slučajem ne smije smatrati i nazivati dobrovoljnim. Djeca se rađaju s temeljnim slobodama i pravima koja pripadaju svim ljudskim bićima. No, s obzirom na tjelesnu i psihičku nezrelost nameće se potreba isticanja posebnih prava djeteta na zaštitu koja proizlaze iz te činjenice. Upravo je to osnovno polazište Konvencije o pravima djeteta (NN, Međunarodni ugovori, broj: 12/93). Ratificiranjem spomenute Konvencije države stranke obvezale su se poduzeti sve potrebne zakonodavne, upravne, socijalne i prosvjetne mjere da zaštite dijete od svakog oblika tjelesnog ili duševnog nasilja, povreda ili zlouporaba, zanemarivanja ili zapuštenosti, zlostavljanja ili iskorištavanja, uključujući spolno zlostavljanje. Izricanje minimalnih sankcija, ublažavanje kazne i nedovoljna briga o fizičkim i duševnim posljedicama žrtve u direktnoj su suprotnosti s obvezama preuzetim spomenutom Konvencijom te u potpunosti zanemaruju najbolji interes djeteta, koji bi trebao biti polazna točka svakog postupanja glede zaštite spolne slobode te tjelesnog i duševnog zdravlja djeteta. Uz sve navedeno, želimo istaknuti da bi se u gore opisanom slučaju trebao staviti posebni naglasak na otegotne okolnosti koje se u medijima nedovoljno spominju, a u koje spadaju dugi vremenski period u kojem je počinitelj zadirao u spolnu sferu života djevojčice, pokušaj da na nju prebaci odgovornost istaknuvši da nije znao za njezinu dob te posljedice kaznenog djela, među kojima su posebno izražene trudnoća i pobačaj u 13. tjednu trudnoće koji na djevojčicu spomenute dobi može ostaviti trajne fizičke i duševne posljedice.
Kao zaključak svemu rečenom, želimo pozvati sva državna, lokalna i javna tijela Republike Hrvatske, te sudstvo i medije, na odgovorno ponašanje koje se zasniva na poštivanju ljudskih prava i najboljeg interesa djeteta. Sankcije koje izričemo, stavovi koje zauzimamo i način na koji prikazujemo aktualna događanja kroje našu viziju društva i pravednosti i utječu na buduća ponašanja pojedinca. Blago kažnjavanje počinitelja kaznenog djela spolne zlouporabe djeteta ne šteti samo žrtvama pojedinačnih kaznenih djela, već cijeloj zajednici, jer prikazuje takva ponašanja kao prihvatljiva i dopuštena, a žrtve dodatno stigmatizira i demoralizira u prijavljivanju kaznenih djela. Temeljem ovakvih i sličnih situacija, krojimo sustav moralnih vrijednosti koji ne odgovara suvremenom društvu. Kako bi postigli sustavne promjene i veće poštivanje fizičkog i moralnog integriteta svakog čovjeka potrebno je djelovati dosljedno i kontinuirano, u svakom pojedinom slučaju ugrožavanja ljudskih prava, osobito kada se to odnosi na živote ranjivih skupina, poput djece.

U sklopu projekta "Savjetom i razgovorom protiv nasilja i socijalne isključenosti" udruga B.a.B.e. pokrenula je novu web stranicu na domeni trebam-savjet.com. Na stranici su dostupne novosti i važne informacije vezane uz projektne aktivnosti, ali i online obrazac putem kojeg možete zatražiti besplatni pravni savjet ili informaciju te psihološku podršku.

Savjetom i razgovorom protiv nasilja i socijalne isključenosti projekt je udruge B.a.B.e. i partnera, a usmjeren je na pružanje pomoći ženama žrtvama nasilja u obitelji, osiguravanjem regionalne dostupnosti usluga pravnog i psihosocijalnog savjetovanja. Projekt se financira sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. Više informacija o samom projektu dostupno je na predmetnoj web stranici.

Povodom mnogobrojnih seksističkih izjava u javnom prostoru kojima smo svjedočile i na koje su nas uputili_e građani_ke, udruga B.a.B.e. ovim putem apelira na sve javne osobe, s posebnim naglaskom na novinare i novinarke, da u svom javnom postupanju poštuju pravila struke te moralne i etičke vrijednosti suvremenog demokratskog društva.

Čl. 3. Zakona o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13) izrijekom zabranjuje poticanje ili veličanje spolne neravnopravnosti te izazivanje spolnog ili drugog neprijateljstva putem medijskih sadržaja. Ujedno, sukladno čl. 13. Kodeksa časti hrvatskih novinara (2009.), koji navodi da je nedopustivo koristiti "stereotipe, pejorativne izraze, ponižavajuće prikazivanje, kao i svaki drugi oblik izravnog ili neizravnog poticanja ili podržavanja diskriminacije", obveza je svakog_e novinara_ke promicati i štiti temeljna ljudska prava i slobode. Naglašavamo kako je upravo jednakost cjelokupnog građanstva – bez obzira na spol, dob, etničku pripadnost i druga obilježja – jedna od temeljnih vrijednosti Europske unije, na koju se osvrće i sam Kodeks. Ovim normama želimo ukazati na to da seksistička i diskriminatorna ponašanja nisu suprotna samo individualnim moralnim načelima, već i zakonima Republike Hrvatske, relevantnim pravilnicima te međunarodnim konvencijama ratificiranim od Republike Hrvatske.

Želimo li graditi demokratsko društvo, primorani_e smo promišljati kulturna značenja koja kruže u javnom prostoru, kao i načine na koje ta značenja komuniciramo. Vrijeđanje, rodno uvjetovano omalovažavanje, seksualizacija i stereotipi kontinuirano ispunjavaju medijske sadržaje. Značenja koja se reproduciraju kroz te sadržaje u podlozi su nejednakosti i povreda dostojanstva koje žene svakodnevno trpe u javnom prostoru, jer upravo mediji i javni uzori oblikuju naša vlastita uvjerenja i ponašanja u svakodnevnim interakcijama. Vrijeme je da javni akteri s velikim utjecajem na javno mnijenje počnu djelovati kako bi se iskorijenila kultura nasilja nad ženama, koja je indirektna posljedica seksističkih reprezentacija u javnom prostoru.

Dužnost je svakog_e od nas reagirati na diskriminaciju i nepravdu, stoga smo izrazito zahvalne svim građanima_kama koji_e su tu dužnost preuzeli_e i u svojim prijavama zatražili_e našu reakciju. Smatramo da djelovanje prema društvenoj promjeni nije samo odgovornost institucija, nego i svakog_e pojedinca_ke. Pozivamo sve građane_ke da nam se i dalje obraćaju s povjerenjem kako bismo zajedno kroz aktivno građanstvo djelovali_e prema općem dobru i gradili bolju zajednicu temeljenu na demokratskim načelima.

linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram