babe@babe.hr
+385 1 4663 666

Danas, 1. srpnja 2020. godine održan je treći partnerski sastanak sastanak u okviru projekta How Expertise Leads to Prevention, Learning, Identification, Networking and Ending Gender Based Violence (HELPLINE) financiranog od strane Rights, Equality and Citizenship programa Europske unije. Glavni cilj projekta je pružiti zaštitu i potporu ženama žrtvama rodnouvjetovanog nasilja postavljanjem temelja za uspostavu besplatne i anonimne telefonske linije za žrtve koja bi bila anonimna i dostupna 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu tj. linije koja je u skladu sa standardnima Istanbulske konvencije.

Partnerski sastanak okupio je predstavnike/ce partnerskih organizacija na projektu, a to su, uz nositeljicu projekta udrugu B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran., Udruga za podršku žrtvama i svjedocima, Ured za ravnopravnost spolova RH, Policijska akademija i Pravosudna akademija.

Na sastanku je predstavljena nova voditeljica projekta, pričalo se o dosadašnjim implementiranim aktivnostima projekta te o nadolazećim aktivnostima. Projektni tim bavio se temom izazova koje Covid-19 pandemija predstavlja za održavanje aktivnosti predviđenih projektom te na koje načine se ti izazovi mogu uspješno savladati.

U javnom se prostoru u posljednje vrijeme puno govori o ženama i u ime žena. Mnoge od tih poruka ispunjavaju nas jezom i podsjećaju da borba za ravnopravan položaj žena u društvu nije ni približno završena.

Hrvatska je službeno pristala poštovati i unaprjeđivati međunarodne standarde ljudskih prava, no taj je pristanak popraćen jednim velikim ALI. Upravo je to ALI u podlozi poruka koje negiraju ženama dostojanstvo, pravo na izbor i pravo na odlučivanje o vlastitom životu i tijelu. Zahvaljujući toj "figi u džepu", seksualno nasilje opstaje kao dio navijačkog i nacionalističkog folklora. Zahvaljujući tome, političari u svojim kampanjama olako stavljaju dobrobit i potrebe žena u drugi plan – u ime "života".

Što je sa životima žena? Ovo pitanje čini se ključnim u kontekstu nadolazećih izbora, ali i "pandemije u sjeni" koja ugrožava živote žena diljem svijeta. Želimo da politički akteri i akterice napokon iskreno preuzmu odgovornost za zaštitu ljudskih prava žena te da ženski glasovi postanu odlučujući u pitanjima reproduktivnog zdravlja i prava na pobačaj. Odbijamo prepustiti svoje pravo na izbor članovima obitelji. Ne želimo više slušati omalovažavanje muškaraca koji važu traume silovanih žena i procjenjuju ženske sposobnosti i iskustva, ne videći vlastite privilegije.

Zato ususret parlamentarnim izborima zahtijevamo da za buduću vladu životi žena postanu stalna referentna točka u izradi i provedbi javnih politika, a ne prolazna "tema dana" kojom se ispunjavaju službene obveze. Zahtijevamo poštovanje i život bez nasilja. Zahtijevamo svoja prava, bez ALI.

Dana 20. svibnja 2020. godine udruga B.a.B.e. potpisala je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava u sklopu poziva "Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici - Faza I". Novi projekt udruge B.a.B.e. zove se "Savjetom i razgovorom protiv nasilja i socijalne isključenosti", a financiran je sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. 

Savjetom i razgovorom protiv nasilja i socijalne isključenosti projekt je čiji je cilj pomoći ženama žrtvama nasilja u obitelji. Nositeljica projekta je udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran., a u provedbi sudjeluju i partneri Centar za socijalnu skrb Županja, Centar za socijalnu skrb Vinkovci, Centar za socijalnu skrb Sisak, Centar za socijalnu skrb Novska, Volonterski centar Vukovarsko-srijemske županije.

Zašto je ovaj projekt važan?
Osiguravanjem regionalne dostupnosti usluga pravnog i psihosocijalnog savjetovanja za žrtve obiteljskog nasilja, nastojimo doprinijeti suzbijanju obiteljskog nasilja i nasilja prema ženama, unaprjeđenju socijalne uključenosti žena žrtava nasilja i kvalitete socijalnih usluga za ovu ranjivu skupinu. Uz izravan rad sa žrtvama i stručnjacima/kinjama koji/e im pružaju podršku, projektne aktivnosti podrazumijevaju i jačanje javne svijesti o društvenom problemu obiteljskog nasilja i potrebama žena koje proživljavaju nasilje. Mijenjanjem stavova svih članova/ica društva o ovom problemu, dugoročno doprinosimo poboljšanju društvenog položaja žena i zaštiti njihovih ljudskih prava.

Što radimo u okviru projekta?

  • Pružamo izravne i besplatne usluge pravnog savjetovanja i psihosocijalne podrške ženama žrtvama nasilja na području Sisačko-moslavačke i Vukovarsko-srijemske županije,
  • Pružamo pravne informacije i podršku žrtvama u cijeloj Hrvatskoj putem besplatne telefonske linije i online info pulta,
  • Provodimo analizu postojećeg sustava podrške žrtvama nasilja u obitelji u centrima za socijalnu skrb i organizacijama civilnog društva
  • Provedbom specijaliziranih edukacija jačamo kapacitete zaposlenika/ca centara za socijalnu skrb i dionika/ca civilnog društva za pružanje socijalnih usluga ženama žrtvama nasilja u obitelji,
  • Organiziramo javne događaje i stvaramo medijske sadržaje s ciljem podizanja građanske svijesti o problemu obiteljskog nasilja.

01. lipnja 2020. godine rok je za prijavu nevladinih organizacija za savjetodavni status pri Ekonomskom i socijalnom vijeću Ujedinjenih naroda – ECOSOC.

ECOSOC je središnje tijelo Ujedinjenih naroda za rasprave, donošenje smjernica i preporuka te koordinaciju UN-ovih aktivnosti na području gospodarskog, društvenog i s njima povezanih aspekata globalnih razvojnih politika te ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Za savjetodavni status mogu se prijaviti međunarodne, regionalne, subregionalne i domaće organizacije civilnog društva.

Do travnja 2020. godine, 5451 nevladina organizacija ostvarila je savjetodavni status pri ECOSOC-u., a jedna od njih je i B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. 

Više informacija o načinu prijave možete pronaći ovdje. 

WAVE Mreža je europska mreža ženskih organizacija koja se fokusira na eliminaciju nasilja nad ženama i djecom. Osnovana 1994., trenutno broji  više od 150 članica među kojima je i udruga B.a.B.e.. StepUp! kampanja je kampanja WAVE Mreže na razini Europe, a bavi se promoviranjem načina zaustavljanja nasilja nad ženama, podizanja svjesti o problemu i zaštitom žrtava nasilja nad ženama i djevojčicama.

Treću godinu zaredom, WAVE je u potrazi za posebnim umjetničkim motivom koji će se tiskati na njihovim torbama. Ako si ženska grafička umjetnica koja je zainteresirana za stvaranje ili već stvaraš društveno angažiranu umjetnost, a istovremeno pokušavaš pokrenuti pozitivne promjene u društvu, željeli bismo te pozvati da sudjeluješ u ovom pozivu!

Pozivamo te da zamisliš i predstaviš svoju viziju i interpretaciju jedne inspirativne žene, trenutka u njenoj svakodnevici, njenih junačkih trenutaka...ili što god smatraš inspirativnim u ženskom životu za umjetnički prikaz!

Tvoja prijava treba se sastojati od:

  • tvog rada/umjetničkog djela, poslanog u pdf obliku (u slučaju više podnesaka iste umjetnice, pošaljite ih kao zasebne pdf datoteke), koji je prikladan za tehniku jednobojnog sitotiska (rezolucija 300 dpi) na campaign@wave-network.org
  • kratke biografije autorice; kontakt podaci i relevantni linkovi na društvene mreže ili stranice na kojima se promovira tvoj rad (Instagram, Facebook, web stranica itd.);
  • skenirane kratke izjave u kojoj dopuštaš WAVE Mreži da koristi tvoj rad kao motiv na platnenoj torbi za 2020.godinu i promociju kroz WAVE Mrežu i StepUp! kampanju u 2020./21. godini. Tvoja se prava kao umjetnice u potpunosti  poštuju, a tvoje intelektualno vlasništvo je zaštićeno. Nema dobne granice za ovaj poziv, međutim prijaviteljice mlađe od 18 godina trebaju priložiti i pismenu potpisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

 

Odabrani rad:

  • bit će nagrađen novčanom nagradom od 300 eura;
  • printat će se kao motiv na platnenim torbama WAVE Mreže za 2020. godinu te će biti dijeljen i promoviran putem kanala WAVE Mreže;
  • autorica rada dobit će 10 primjeraka platnene torbe s tiskanim motivom

Poziv je otvoren za ženske umjetnice, od 1. svibnja do 15. srpnja 2020. godine.

Step Up! kampanja i WAVE Mreža objavit će odabranu umjetnicu i pobjednički motiv do 31.kolovoza 2020. godine.

Sretno svima!

 

Kontakt: office@wave-network.org

Web: https://www.wave-network.org/

Nasilje nad ženama ostaje velika prijetnja za globalno javno zdravlje i zdravlje žena i tijekom izvanrednih okolnosti

  • Nasilje nad ženama vrlo je rasprostranjeno. Nasilje u intimnim vezama najčešći je oblik nasilja.
    • Svaka treća žena u svijetu iskusila je fizičko ili seksualno nasilje od strane intimnog partnera ili seksualno nasilje od strane bilo kojeg počinitelja tijekom svog života.
    • Nasilje nad ženama često se povećava tijekom izvanrednih situacija, uključujući epidemije. Žene koje su izmještene, izbjeglice ili žive u sukobima pogođenim područjima posebno su ranjive.
    • Unatoč nedostatku podataka, izvješća iz Kine, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Amerčkih Država i drugih zemalja upućuju na povećanje slučajeva obiteljskog nasilja od izbijanja COVID-19 zaraze. [1] [2]
      • Prema jednom izvješću, broj slučajeva obiteljskog nasilja prijavljenih policijskoj postaji Jingzhou, u gradu provincije Hubei, utrostručio se u veljači 2020. u usporedbi s tim razdobljem u prethodnoj godini.[3]
      • Zdravstvene posljedice nasilja, posebice obiteljskog ili u intimnim vezama, na žene i njihovu djecu su značajne. Nasilje nad ženama može uzrokovati ozljede i ozbiljne probleme vezane uz fizičko, psihičko, spolno i reproduktivno zdravlje, uključujući spolno prenosive infekcije, HIV i neplaniranu trudnoću.

Kako COVID-19 može povećati rizik nasilja nad ženama

  • Stres, poremećene socijalne i zaštitne mreže te smanjen pristup uslugama mogu povećati rizik nasilja za žene.
  • Kako se uvode mjere socijalnog udaljavanja i ljudi su potaknuti ostati u domovima, velika je vjerojatnost da će se rizik nasilja u intimnim odnosima povećati. Na primjer:
    • Vjerojatnost da će žene u nasilnoj vezi i njihova djeca biti izloženi/e nasilju drastično je povećana, jer članovi/ice obitelji provode više vremena u bliskom kontaktu i obitelji se suočavaju s dodatnim stresom te potencijalnim ekonomskim gubicima i gubicima radnih mjesta.
    • Žene mogu imati manje kontakta s rodbinom i prijateljima koji mogu pružiti podršku i zaštitu od nasilja.
    • Žene nose veći dio tereta povećanog njegovateljskog rada tijekom ove pandemije. Zatvaranjem škola taj je teret povećan, uzrokujući i povećanje stresa za žene.
    • Izazovi egzistenciji i mogućnosti privređivanja, koji pogađaju i žene (od kojih mnoge imaju neslužbene izvore prihoda), smanjit će pristup osnovnim potrebama i uslugama, povećavajući stres u obiteljima, s potencijalnim porastom sukoba i nasilja. Smanjeni resursi mogli bi povećati rizik ekonomskog zlostavljanja žena.[4]
    • Počinitelji mogu zlorabiti restrikcije vezane uz COVID-19 kako bi ostvarili moć i kontrolu nad partnericama te dodatno ograničili pristup uslugama, pomoći i psihosocijalnoj podršci formalnih i neformalnih mreža.
    • Počinitelji mogu ograničiti pristup ključnim potrepštinama poput sapuna i dezinficijensa.[5]
    • Počinitelji mogu uspostaviti kontrolu šireći lažne informacije o bolesti i stigmatizirajući svoje partnerice.
    • Pristup ključnim uslugama zaštite reproduktivnog i spolnog zdravlja, uključujući usluge za žene žrtve nasilja, vjerojatno će biti dodatno ograničen.
    • Također će se ograničiti pristup drugim uslugama poput linija za pomoć, kriznih centara, skloništa, pravne pomoći i usluga zaštite, čime će se smanjiti dostupnost ionako malobrojnih izvora pomoći koji su na raspolaganju ženama u nasilnim vezama.

Zdravstveni sustavi igraju važnu ulogu u osiguravanju sigurnih i dostupnih usluga ženama koje su doživjele nasilje tijekom pandemije COVID-19. Jasno je kako je COVID-19 pandemija postavila ogroman teret na zdravstvene sustave i zdravstvene radnike/ce u brizi za bolesnike/ce, no postoje stvari koje mogu pomoći ublažiti utjecaj na nasilje nad ženama i djecom za to vrijeme:

  • Svi dionici uključeni u borbu protiv COVID-19 pandemije trebaju biti svjesni i podizati svijest o potencijalnim utjecajima koje fizičko distanciranje, boravak kod kuće i druge mjere za rješavanje ove pandemije vjerojatno imaju na žene izložene nasilju i na njihovu djecu.
  • Zdravstveni radnici/e, od kojih su većina žene, mogu biti izloženi/e riziku od nasilja u svojim domovima ili na radnom mjestu. Potonje je ozbiljan problem koji se može pogoršati kada su zdravstveni sustavi pod stresom. Zdravstveni rukovoditelji /ce ili administratori/ce ustanova moraju imati planove koji će se baviti sigurnošću njihovih zdravstvenih radnika/ca. Uobičajeni pružatelji/ce usluga koji se bave COVID -19 pandemijom mogu doživjeti stigmatizaciju, izolaciju i socijalno ostraciziranje. Nužno je omogućiti pružanje psihosocijalne podrške, poticaje koji se ne temelje na učinku, dodatne naknade za prijevoz, podršku skrbi o djeci.

Što može biti učinjeno po pitanju nasilja nad ženama tijekom pandemije

Iako svjesni kako je COVID-19 pandemija postavila ogroman teret na zdravstvene sustave, uključujući zdravstvene radnike/ce na prvom mjestu, neke stvari mogu pomoći ublažavanju utjecaja nasilja na žene i djecu tijekom ove pandemije.

Vlade i donositelji politika u planove spremnosti i reagiranja na COVID-19 moraju uključiti usluge koje će se baviti nasiljem nad ženama, dati im resurse i utvrditi načine kako ih učiniti dostupnim u okviru mjera socijalne distancije.
Zdravstvene ustanove trebaju identificirati podatke o dostupnim lokalnim uslugama (npr. telefonske linije, skloništa, krizni centri za silovanje, savjetovanje) za žrtve nasilja, uključujući radno vrijeme, podatke za kontakt, mogu li se usluge ponuditi na daljinu, itd.

Zdravstveni radnici/e moraju biti svjesni rizika i zdravstvenih posljedica nasilja nad ženama. Oni mogu pomoći ženama koje to otkriju nudeći prvu pomoć i odgovarajuću medicinsku pomoć. Pomoć pri prvom kontaktu uključuje: empatično slušanje bez osuđivanja, ispitivanje o potrebama i brigama žrtve, validiranje iskustva i osjećaja, povećanje osjećaja sigurnosti, povezivanje žrtve s adekvatnom podrškom.

Nevladine organizacije trebaju u svoje planove odgovora na COVID-19 uključiti usluge za žene izložene nasilju i njihovu djecu te prikupiti podatke o prijavljenim slučajevima nasilja nad ženama.

Članovi zajednice trebali bi biti svjesni povećanog rizika od nasilja nad ženama tijekom ove pandemije i potrebe da budu u kontaktu i podržavaju žene koje su izložene nasilju te da imaju informacije o tome gdje je pomoć žrtvama dostupna. Važno je osigurati da se sigurno poveže sa ženama kada je nasilnik prisutan u kući.

Ženama koje doživljavaju nasilje bitno je pronaći podršku od strane obitelji i prijatelja, potražiti podršku putem telefonske linije za pomoć ili potražiti lokalne službe za žrtve nasilja. Također, korisno je imati sigurnosni plan u slučaju da nasilje eskalira. To uključuje uspostavljanje kontakta sa susjedima, prijateljima, rođacima ili skloništima u slučaju da moraju odmah napustiti svoj dom.

[2] Women's Aid UK, "The Impact of COVID-19 on Women and Children Experiencing Domestic Abuse, and the Life-Saving Services that Support Them," March 17, 2020, https://www.womensaid.org.uk/the-impact-of-covid-19-on-women-and-children-experiencing-domestic-abuse-and-the-life-saving-services-that-support-them/

[3] Bethany Allen-Ebrahimian "China's Domestic Violence Epidemic," Axios, March 7, 2020, https://www.axios.com/china-domestic-violence-coronavirus-quarantine-7b00c3ba-35bc-4d16-afdd-b76ecfb28882.html

[4] Jhumka Gupta, "What does coronavirus mean for violence against women?," Women's Media Centre, March 19, 2020, https://womensmediacenter.com/news-features/what-does-coronavirus-mean-for-violence-against-women

[5] National Domestic Violence Hotline, "Staying Safe During COVID-19," National Domestic Violence Hotline, March 13, 2020, https://www.thehotline.org/2020/03/13/staying-safe-during-covid-19/

U posljednje vrijeme svjedočimo kako se životi oko nas, pa i naši vlastiti, iznenadno i drastično mijenjaju. Neki/e od nas preko noći su prisiljeni/e napustiti svoje domove, neki/e obolijevaju, neki/e su izgubili/e posao ili očekuju taj ishod promatrajući tijek krize, neki/e ostaju bez podrške okoline koja se postupno zatvara u sebe i postaju ranjivi na pokušaje zloupotrebe situacije. Globalni utjecaj pandemije već sada za mnoge znači siromaštvo i glad, koje su tek naznaka dugoročnih posljedica. Najugroženiji/e su oni/e koji/e su već obespravljeni/e, koji/e ne raspolažu "zalihama" i nemaju pristup medicinskim i socijalnim uslugama.

Uslijed svih tih spoznaja nerijetko se javljaju ogorčenost i bijes, no umjesto da tražimo neprijatelje, sada je vrijeme da djelujemo jedini za druge. Kao što smo već istaknule, udruga B.a.B.e. nastavlja pružati besplatnu pravnu i psihološku pomoć, nužnu u okolnostima izoliranosti i zatvaranja u vlastita četiri zida, u kojima očekujemo porast obiteljskog nasilja, depresiju i strah. Sretne smo što možemo osigurati dostojanstvene i sigurne uvjete za žene i djecu u našoj sigurnoj kući te pružiti stručnu podršku onima koji/e nam se obrate. Ništa izvan toga i ne tražimo, posebno ne sad kada nastojimo pružiti više i biti dio struje koja se solidarnošću suočava s ovom teškom situacijom.

Otvorene smo za konstruktivne prijedloge i suradnju s građanima/kama koji/e žele doprinijeti zajednici te pozivamo sve kojima je potrebna informacija ili pomoć da nam se obrate putem e-maila babe@babe.hr te telefona 01/4663 666, 0800 200 144 i 098/9824 641. Učinit ćemo sve što možemo kako bismo opravdale povjerenje koje nam je ukazano.

Na temelju Odluke o organizaciji rada centara za socijalnu skrb i pružatelja usluga socijalne skrbi za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID-19, uzrokovane virusom SARS-CoV-2, koju je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku donijelo 19. ožujka 2020. godine, udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. upućuje sve građane/ke i korisnike/ce da koriste elektroničke puteve komunikacije i to na:

telefon: 01 4663 666 i 0800 200 144,

fax: 01 4662 666

e-mail: babe@babe.hr

Sigurna kuća Vukovarsko-srijemske županije

Telefon: 032 414 910 i 098 9824 641

e-mail: b.a.b.e@vu.t-com.hr

Traži se druga generacija WAVE[1] mladih ambasadora/ica.

Od listopada 2018. godine WAVE mladi ambasadori/ce podržavaju StepUp! kampanju za mobiliziranje i poticanje mladih na podizanje svijesti o kršenju ljudskih prava među kojima je i nasilje nad ženama i djevojčicama.

Želiš li biti dio svjesne, otvorene i kritičke vršnjačke grupe koju strastveno zanimaju prava žena, osnaživanje žena i djevojaka te feminizam? WAVE mreža traži mlade i predane aktiviste/ice te ih poziva da postanu druga generacija mladih ambasadora/ica za WAVE StepUp! kampanju. StepUp! kampanja je europski projekt Mreže WAVE koji ima za cilj povećati napore spriječavanja nasilja nad ženama, podići svijest o tom problemu i zaštititi žrtve koje su preživjele nasilje. 

Grupu će činiti do 10 mladih iz zemalja koje sudjeluju u kampanji.

Ti:

  • imaš između 18 i 27 godina i izvrsno poznaješ engleski jezik;
  • svjestan/svjesna si razmjera problema nasilja prema ženama i djevojčicama;
  • voljan/na si, kao volonter/ka, aktivno se uključiti i surađivati s grupom vršnjaka s područja cijele Europe sljedeće 2 godine;
  • voljan/na si razvijati svoje vještine i steći iskustvo djelovanja u području ženskih ljudskih prava;
  • voljan/na si kreirati sadržaj i pomoći nam proširiti važne poruke među mladim ljudima?

Zadaci i odgovornosti mladog/e WAVE ambasadora/ice:

  • Pridonijeti strateškom razvoju i praktičnoj primjeni Step Up! kampanje
  • Aktivno sudjelovati u online grupnim sastancima (svaka 2 mjeseca)
  • Sudjelovati u online treninzima i radionicama
  • Predlagati ideje, rješenja i aktivnosti vezane uz inkluziju mladih u promociju nenasilja
  • Predlagati i pripremati sadržaj za društvene mreže (Facebook, Instagram i dr.) koji će potom biti objavljen sukladno strategiji upravljanja društvenim mrežama
  • Redovita komunikacija s koordinatorima/cama radi usklađenosti akcija
  • Trajanje angažmana je minimalno 12, a maksimalno 24 mjeseca
  • Očekuje se angažman od jednog do dva sata na tjednoj bazi. Ukoliko se javi potreba za većim angažmanom, isto će biti dogovoreno unaprijed u skladu s mogućnostima samog/e ambasadora/ice
  • Uloga mladog/e ambasadora/ice je neplaćena, ali nudi dovoljno mogućnosti za razvoj vještina, usvajanje novih znanja i razvoj aktivističkog promišljanja

Iako se možda čini na prvi pogled, navedene dužnosti nisu iscrpne.

Nudimo ti jedinstveno iskustvo za nastavak jačanja platforme stvorene od strane prve generacije ambasadora/ica i za pretvaranje StepUp! kampanje u pokret i sustav podrške za ostale mlade ljude širom Europe.

Poziv je otvoren od 6.ožujka do 20.travnja 2020.

Kako se prijaviti? Ispuni prijavu na linku: https://forms.gle/oqVBrRAkCjJMssM68

Mladi ambasadori/ce bit će proglašeni 25.svibnja.2020. godine.

 

[1] WAVE mreža  je jedina europska mreža ženskih organizacija fokusirana isključivo na suzbijanje nasilja prema ženama i djeci. Mreža je utemeljena 1994. godine, a trenutno broji više od 150 organizacija civilnog društva iz ukupno 46 država

Udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran., u sklopu projekta How Expertise Leads to Prevention, Learning, Identification, Networking and Ending Gender Based Violence (HELPLINE) koji je financiran sredstvima Europske unije, organizirala je trening za stručnjake/inje koji/e rade sa ženama žrtvama nasilja.
Trening se održao 5. ožujka 2020. godine u prostorijama Kuće ljudskih prava, a tema istog bila je "Sadržaj Istanbulske konvencije, tumačenje pojedinih odredbi i njihova primjena". Trening je trajao 4 sata, držala ga je Sandra Benčić, a na njemu je sudjelovalo 38 stručnjaka/inja.
Ovo je prvi u seriji od 6 treninga koji za cilj imaju povećati opće znanje o problemu obiteljskog nasilja među dionicima unutar sustava podrške ženama žrtvama kao i promicati umrežavanje i raspravu među istima te na taj način potaknuti suradnju između pojedinih sektora. Ciljane skupine su stručnjaci/kinje iz sektora policije, pravosuđa, zdravstva, centara za socijalnu skrb te predstavnici/e organizacija civilnog društva kao i drugi relevantni dionici sustava. 
 
Treninzi će se održati u periodu od ožujka 2020. godine pa do polovice srpnja 2020. godine. Sudjelovanje na jednom od treninga ne obvezuje sudionike/ce da sudjeluju i na preostalim treninzima. 
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram