U utorak, 21. studenoga 2023., u riječkoj Dječjoj kući u Art-bloku, postavljena je edukativna izložba “Nasilje u sjeni: Izložba o dizanju svijesti o starijim ženama žrtvama nasilja”. Nosi poruku „Prijavite one koji obezvrjeđuju zlatne godine“ i dio je javne kampanje osvještavanja nasilja nad ženama starije životne dobi u okviru projekta puSHEd - Protect, Understand, Support, Help the Elderly.

Kampanju su pokrenuli udruga B.a.B.e., Zaklada Zajednički put, Dom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga-Zagreb“ i Grad Zagreb uz podršku Pučke pravobraniteljice, Udruge za podršku žrtvama i svjedocima i Europske socijalne mreže. Projekt je financiran sredstvima EU iz programa CERV i podržan sredstvima Ureda za udruge Vlade RH.

Izložbu možete pogledati do 27. studenoga 2023.

U utorak, 7. studenog, u osječkom trgovačkom centru Portanova postavljena je edukativna izložba “Nasilje u sjeni: Izložba o dizanju svijesti o starijim ženama žrtvama nasilja”. Izložba je dio javne kampanje osvještavanja nasilja nad ženama starije životne dobi u okviru projekta puSHEd - Protect, Understand, Support, Help the Elderly, financiranog sredstvima EU.
Kampanju je pokrenula udruga B.a.B.e. s partnerima - Zakladom Zajednički put, Domom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga-Zagreb“ i Gradom Zagrebom, a nosi poruku Prijavite one koji obezvrjeđuju zlatne godine. Dio je projekta puSHEd koji je podržan od strane Pučke pravobraniteljice, Udruge za podršku žrtvama i svjedocima i Europske socijalne mreže te financiran sredstvima Europske unije iz programa CERV (Građani, Jednakost, Prava i Vrijednosti) i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Izložbu možete pogledati do 14. studenog 2023.

Konferencija u sklopu projekta "puSHEd - Protect, Understand, Support: Help the Elderly" koja je održana 25. listopada 2023. godine donosi zaključke i ključne informacije koje su obilježile ovu vrijednu inicijativu. Tijekom konferencije, okupili smo stručnjake/inje i organizacije iz područja civilnog društva, sigurnih kuća, domova za starije, medicinske sektore, socijalne radnike/ce, te akademsku zajednicu kako bismo razgovarali o najboljim praksama na europskoj razini.

Naša fokusna pitanja bila su kako unaprijediti i osvijestiti podršku starijim ženama žrtvama nasilja, razmotriti alternativna sistemskih rješenja i potaknuti nužne reforme u dugotrajnoj skrbi za ovu izuzetno osjetljivu skupinu. Konferenciju su obogatile izvrsne govornice, uključujući Tatjanu Vlašić iz Ureda pučke pravobraniteljice RH, Anu Laas iz Centra za podršku ženama iz Estonije, Lanu Bobić iz Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba te Aliu Luf iz Udruženja autonomnih austrijskih ženskih skloništa. Konferenciju je stručno moderirala Doria Jukić iz naše partnerske organizacije, skloništa za žrtve obiteljskog nasilja - Dom Duga-Zagreb, uz Tamaru Šterk iz udruge B.a.B.e.

Zaključci koji su proizašli iz naših razgovora obuhvaćaju potrebu za provođenjem relevantnih istraživanja o nasilju nad starijim ženama, istraživanje potencijalnih rješenja na lokalnoj razini, te prepoznavanje nedostatka adekvatnih usluga za ovu skupinu kao duboko ukorijenjenog sistemskog problema.

Kao sljedeće korake, organizatori planiraju primijeniti stečeno znanje u okviru projekta, tražiti nove izvore financiranja i uspostaviti partnerstva vezana za ovu temu, nastaviti s diseminacijom materijal i pružanjem podrške i osposobljavanjem stručnjaka te poticanjem umrežavanja i razmjene dobrih praksi. Ova konferencija predstavlja važan korak prema podizanju svijesti i poticanju pozitivnih promjena u podršci starijim ženama koje su suočene s nasiljem.

Projekt "puSHEd - Protect, Understand, Support: Help the Elderly"je financiran sredstvima iz Citizens, Equality, Rights and Values programa Europske unije i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade RH, a provodi ga udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Domom za djecu i odrasle - žrtve obiteljskog nasilja "Duga Zagreb" i Zakladom Zajednički put.

Udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. dana 23. listopada 2023. godine održala je međunarodnu završnu konferenciju projekta „Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene“ u Hotelu Academia u Zagrebu s početkom u 12 sati.

Konferenciju je otvorila Marina Gombar, voditeljica projekta, koja je pozdravila sve prisutne te u pozdravnom govoru naglasila izazove, ali i prilike i rješenja koja se pružaju provedbom i završetkom navedenog projekta. Istaknula je da su međusektorska suradnja i dijalog ključni za donošenje odluka za poboljšanje kvalitete života građana/ki te izgradnju bolje i sigurnije budućnosti. Nakon toga prisutnima je predstavila ostvarene rezultate i postignuća koja su nastala provedbom projektnih aktivnosti.

Okupljenima se potom obratila Tatjana Katkić Stanić, ravnateljica Zavoda za socijalni rad ispred Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. U svom je govoru o neravnopravnom položaju žena i muškaraca Katkić Stanić konstatirala kako se žene nalaze u ranjivijem statusu te su u većem riziku od socijalne isključivosti zbog većeg udjela odgovornosti u brizi za djecu. Također je izrazila nadu da će projektni rezultati zaista unaprijediti rad donositelja odluka.

Zatim se sudionicima/cama konferencije obratila Višnja Ljubičić, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. U svom je obraćanju Ljubičić govorila o izazovima na koje nailaze žene na hrvatskom tržištu rada kao što su primjerice prepreke pri usklađivanju obiteljskih i poslovnih obaveza te je istaknula kako u njenoj praksi gotovo polovica zaprimljenih pritužbi ulazi u područje rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti. Također je pozdravila važnost javne rasprave o projektnoj tematici.

Pročelnica Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, izvanredna profesorica Valerija Barada na konferenciji je predstavila podatke iz istraživanja s 3600 roditelja maloljetne djece. Izlaganjem pod nazivom „Kućanski rad i kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom“. Barada je naglasila kako kućanske poslove, osobito one rutinske, i dalje najčešće obavljaju žene, premda se muškarci sve više pojavljuju u aktivnostima skrbi oko djece. Na teret žena također češće pada i mentalni rad koji uključuje upravljanje resursima, vremenom, emocijama i odnosima.

Idući podaci istraživanja koji su bili predstavljeni od strane Marije Šarić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru u izlaganju pod nazivom „Muškarci i žene u Hrvatskoj: napetosti između radne i obiteljske uloge“ pokazali su kako rodna očekivanja povezana s brigom za kućanstvo i obitelj mogu jednostrano intenzivirati napetosti i u radnoj i u obiteljskoj ulozi, što se posebno očituje u životima žena koje općenito učestalije doživljavaju napetosti između obiteljske i radne uloge u odnosu na muškarce.

Zatim su Sara Čović i Pavao Parunov s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru s izlaganjem „Uloga javnih usluga skrbi i obrazovanja djece u usklađivanju obiteljskih i poslovnih obaveza“ prikazali kroz provedeno istraživanje kako 64% djece jasličke dobi ne pohađa jaslice, 26% djece vrtićke dobi ne pohađa vrtić, a 77% djece u dobi od 6 do 11 godina ne koristi produženi boravak u osnovnoj školi. Manju šansu za korištenje javnih usluga skrbi i obrazovanja imaju djeca iz slabije razvijenih regija te djeca nezaposlenih ili jednohraniteljskih kućanstava.

Željka Zdravković s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru na predstavila je podatke iz istraživanja 400 starijih mladih. S temom „Životni uvjeti mladih u Hrvatskoj: rad, stanovanje i obitelj“ istaknula je kako uspješna tranzicija mladih ne ovisi samo o mladima, već i o društvu u kojem žive. U obzir treba uzeti rodne razlike na tržištu rada, važnost roditeljske podrške kod rješavanja stambenih pitanja, obrazovanje kao prediktor sklapanja životnog partnerstva i roditeljstva te mjesto stanovanja kao prediktor prvog zaposlenja, stanovanja, roditeljstva i braka.

Sljedeće izlaganje održala je sociologinja Suzana Kunac iz Pete discipline s temom „Policy preporuke vezane za javnu politiku usklađivanja obiteljskih i profesionalnih obaveza muškaraca i žena“. Nakon predstavljanja šest policy smjernica za razvoj javne politike usklađivanja obiteljskog i poslovnog života, Kunac se osvrnula i na demografsku situaciju te je istaknula kako za poboljšanje navedenog žene ne trebale birati između posla i obitelji, već bi im oboje trebalo biti dostupno, a za što je potrebno dekonstruirati određene rodne stereotipove.

Na kraju konferencije Delila Hasanbegović Vukas iz Sarajevskog otvorenog centra održala je izlaganje pod nazivom „Roditeljsko odsustvo i rodna ravnopravnost - perspektiva Bosne i
Hercegovine“ unutar kojeg je predstavila je istraživanje o korištenju porodiljskog odsustva od strane očeva koje je pokazalo da više od polovine anketiranih očeva nisu bili upoznati s pravom na korištenje porodiljskog odsustva te da su nakon rođenja djeteta porodiljsko odsustvo u više od pedeset posto koristile majke. Hasanbegović Vukas također je predstavila i kampanju „Roditeljstvo nema spol“ sa svrhom osvješćivanja značajne uloge očeva u djetetovom životu i njihova prava na korištenje roditeljskog dopusta.

Projekt „Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene“ financiran je sredstvima iz Europskog socijalnog fonda EU (85%) i proračuna Republike Hrvatske (15%), a ukupna vrijednost projekta iznosi 3.599.941,69 HRK. Posrednička tijela su Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski Potencijali. Projekt traje 36 mjeseci i provodi se u Gradu Zagrebu i sljedećim županijama: Sisačko-moslavačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj te Istarskoj županiji.

Cilj projekta je osnaživanje organizacija civilnog društva uključenih u Tematsku mrežu kroz partnerstva, međusektorsku suradnju s visokoobrazovnom ustanovom te jedinicama lokalne i
regionalne samouprave radi postizanja učinkovitog socijalnog dijaloga sa svrhom razvijanja i predlaganja adekvatnih javnih politika, prilagođenih kulturnim specifičnostima pojedine regije, kako bi se doprinijelo usklađivanju privatnog i poslovnog života građana i građanki Republike Hrvatske. Projekt se odvija kroz tri ključne skupine aktivnosti: izgradnja mreže OCD-a za utvrđivanje potreba i predlaganje javnih politika za usklađivanje privatnog i poslovnog života te njihovu regionalnu implementaciju; višeetapno akcijsko istraživanje stvarnih potreba žena i muškaraca u radnoproduktivnoj dobi; promociju i socijalni dijalog o mjerama javnih politika kojima se pridonosi usklađivanju privatnog i poslovnog života.

Nositelj projekta su udruga B.a.B.e., a partneri na projektu su Sveučilište u Zadru, Grad Novska, Vukovarsko - srijemska županija, Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRIter, Udruga 'HERA' Križevci - Za zaštitu i promicanje ljudskih prava, Centar za građanske inicijative Poreč, Ženska udruga "IZVOR", Hrvatska udruga poslovnih žena Krug, Domine - organizacija za promicanje ženskih prava, Prostor rodne i medijske kulture K-Zona te Mreža mladih Hrvatske.

Priopćenje za javnost_međunarodna završna konferecija projekta

U zagrebačkom Oktogonu je otvorena izložba u okviru projekta  puSHEd - Protect, Understand, Support: Help the Elderly s porukom “Prijavite one koji obezvrjeđuju zlatne godine”.

Izložbom započinje kampanje s ciljem osvještavanja šire javnosti o nasilju nad ženama starije životne dobi. Nasilje, neprimjetno i skriveno, ne prepoznaje se na licima starijih žena, glavnih akterica izložbe “Nasilje u sjeni: Izložba o dizanju svijesti o starijim ženama žrtvama nasilja”. Deset vizuala bit će izloženo u zagrebačkom Oktogonu od 24.do 30. listopada. 

Kampanju su pokrenuli udruga B.a.B.e., Zaklada Zajednički put, Dom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga-Zagreb“ i Grad Zagreb uz podršku Pučke pravobraniteljice, Udruge za podršku žrtvama i svjedocima i Europske socijalne mreže. Projekt je financiran sredstvima EU iz programa CERV i podržan sredstvima Ureda za udruge Vlade RH.

Osim samog osvještavanja o nasilju, organizatori ovom kampanjom žele potaknuti veći broj prijava nasilja, naglasiti predrasude prema starijim ženama žrtvama nasilja i utjecati na promjenu društvenih stavova, kao i na jačanje kapaciteta relevantnih stručnjaka/inja iz sustava zaštite te potaknuti donositelje odluka na prepoznavanje važnosti unaprjeđenja sustava podrške.

Obilježavanjem Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 22. rujna želimo opetovano skrenuti pažnju na problem nasilja kao na društveni problem kojim se narušavaju temeljna ljudska prava.

U odnosu na društveni odnos prema nasilju nad ženama, možemo reći da se tijekom godina percepcija mijenja pa se obiteljsko nasilje više ne doživljava isključivo kao „privatna stvar“, a javnost uviđa da se radi o društvenom problemu. Napredak je također vidljiv na području zakonodavne regulative vezane za progon i kažnjavanje nasilja u obitelji, a očekuje se i da novi paket zakonskih izmjena doprinesu još učinkovitijoj zaštiti žrtava nasilja u kaznenim i prekršajnim postupcima i adekvatnijem kažnjavanju počinitelja. Vidljiva je potreba za neodložnim razvojem dugoročne strategije koja će uzeti u obzir sve oblike nasilja nad ženama, usvojiti ciljane mjere usmjerene na rješavanje specifičnih potreba svih skupina žrtava, posebice žena koje su izložene ili bi mogle biti izložene višestrukoj diskriminaciji o čemu za sada nažalost postoji malo istraživanja i sudske prakse.

U prvih osam mjeseci ove godine udruzi B.a.B.e se za pomoć obratilo ukupno 1.000 korisnica od toga u vezi problematike obiteljskog nasilja njih 426, dok je u istom periodu u našoj Sigurnoj kući osiguran smještaj za 51 osobu, točnije 22 žene i 29ero djece, žrtve obiteljskog nasilja. U slučajevima naših korisnica većinom se radi o kombiniranim oblicima nasilja, od psihičkog, fizičkog i ekonomskog nasilja do online nasilja. Ne možemo govoriti o prevladavajućem obliku nasilja.

Mišljenja smo da se hrvatsko društvo treba napokon posvetiti sveobuhvatnoj dobrobiti žrtava. Pravosudni postupci samo su jedan od aspekata zaštite žrtava, a kao udruga svjedočimo da postoje duboki problemi i velika neizvjesnost mnogih žrtava u pogledu financijske sigurnosti, stambenog zbrinjavanja, ekonomske samostalnosti i postizanja drugih uvjeta za iskorak iz nasilja. Na našu žalost, unatoč brojnim promjenama u sustavnom poboljšanju položaja žrtava, mnoge žene se još uvijek susreću s problemom zadovoljavanja temeljnih egzistencijalnih potreba za sebe i djecu, naplatom uzdržavanja i diobom imovine koju su stekle u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici te se nadamo da će daljnji koraci društva u cjelini biti usmjereni ka tome da prijava nasilja ne znači neizvjesnost, borbu sa siromaštvom i druge životne probleme koje imaju mnoge žrtve.

Također se zalažemo i za stvarnu implementaciju dužih zatvorskih kazni i dosljednu primjenu mjera zaštite i nakon izdržavanja kazne zatvora jer je i vrijeme koje počinitelj provodi u zatvoru jamstvo sigurnosti žrtve, što je također jedan od bitnih preduvjeta za oporavka žrtava i  novog života bez nasilja. Pozdravljamo svaki napor države da se usmjeri na edukaciju i senzibiliziranje stručnjaka u području pravosuđa te i dalje kao udruga stojimo na raspolaganju sa svojim znanjem i iskustvom svima onima koji se žele upoznati sa izazovima kroz koje žrtve prolaze u pravosudnim postupcima i postupcima pred Zavodom za socijalnu skrb.

Ovim putem pozivamo sve aktere društva na nultu toleranciju na svaki oblik nasilja. Ono što smatramo da je najpotrebnije sustavu jest edukacija, senzibilizacija i međusobna suradnja svih čimbenika u sustavu podrške ženama žrtvama nasilja. Također ovim putem ističemo kako je dugogodišnje pružanje pravne i psihosocijalne pomoći u udruzi B.a.B.e. aktivno i dalje svakodnevno te pozivamo sve žrtve nasilja da nam se s povjerenjem obrate na broj telefona 01 4663 666.

Javne usluge u online formatu omogućavaju lakši pristup socijalnim davanjima i pronalaženju potrebnih informacija. Međutim stariji ljudi ponekad nemaju dovoljno digitalnih vještina koje su potrebne da bi se služili javnim informacijama na internetu. To predstavlja potencijalnu zapreku ostvarivanju njihovih temeljnih prava. Europska agencija za temeljna prava (FRA) upozorava da ih to dovodi u nepovoljnu situaciju i rizik te ih isključuje iz digitalnog društva.  Države EU trebaju svakom osigurati pristup javnim uslugama. Starije osobe moraju biti u mogućnosti izabrati kako pristupaju javnim uslugama i dobiti pomoć za učenje digitalnih vještina.

U Europi starenje populacije je sve veće, dok naša društva postaju sve više digitalizirana. Mnoge javne usluge dostupne su online, a sve veći broj je onih koje se digitaliziraju.

Statistički podaci međutim pokazuju da samo jedna od četiri osobe u EU u dobi između 65 i 74 godine ima osnovne digitalne vještine. Slijedom toga, može se zaključiti da su u našim digitalnim društvima starijoj populaciji uskraćena njena temeljna prava poput pristupa zdravstvenim uslugama, ili online pristup mirovinama.

FRA izvještaj pod nazivom “Temeljna prava starijih osoba: osiguravanje pristupa javnim uslugama u digitalnom društvu” pokazuje da zakonodavstvo u zemljama EU često ne prepoznaje rizik digitalnog isključivanja i ne bavi se preprekama na koje nailaze starije osobe

Da bi svima osigurale pristup javnim uslugama, potrebno je obratiti pozornost na sljedećih nekoliko ključnih činjenica:

• Jednaki pristup– pristup javnim uslugama kao što su mirovine ili socijalna davanja je temeljeno pravo. Države bi trebale garantirati starijim ljudima pristup sve većem broju digitaliziranih javnih usluga.
• Uključivanje i sudjelovanje – starije osobe nisu uvijek uključene u razvoj i osmišljavanje digitalnih usluga. Države EU bi trebale osigurati doprinos starijih osoba razvoju digitalnih usluga u skladu s njihovim potrebama.
• Nove digitalne vještine – nemaju svi potrebne vještine i resurse za korištenje digitalnim alatima. Da bi izbjegli digitalno isključivanje, države EU mogu koristiti EU fondovi za pomoć starijim osobama da poboljšaju svoju digitalnu pismenost.
• Borba protiv diskriminacije temeljem dobi (ageism) - diskriminacija po dobi pogađa želju i spremnost starijih da se uključe u moderne tehnologije. Države bi trebale poticati učenje među vršnjacima i međugeneracijsku obuku te izbjegavati dobno-diskriminirajući jezik.
• Inkluzivno prikupljanje podataka– na razini EU nema podataka o digitalnoj pismenosti osoba iznad 74 godine života iako će to biti skupina koja će predstavljati 20% populacije 2050. godine. Podatke o toj skupini potrebno je sistematski prikupljati.

Izvještaj FRA dostupan je na sljedećoj poveznici: Fundamental rights of older people: ensuring access to public services in digital societies | European Union Agency for Fundamental Rights (europa.eu)

U izradi izvještaja za Republiku Hrvatsku sudjelovale su članice udruge B.a.B.e. te je dostupan na poveznici: hr-ageing_in_digital_societies-country_report.pdf (europa.eu)

Na današnji dan obilježava se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad starijim osobama, pri čemu ukazujemo na važnost zaštite starijih osoba te se usmjeravamo na osvještavanje problema s kojima se starije osobe suočavaju. 2011. godine Ujedinjeni su narodi rezolucijom 66/127 ukazali na važnost osvješćivanja o zlostavljanju starijih osoba kao kršenju njihovih osnovnih ljudskih prava, slijedom čega su 15. lipanj proglasili Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad starijim osobama.

Nasilje nad starijim osobama ozbiljan je problem u današnjem društvu, pri čemu je u djelotvornom suzbijanju nasilja nad starijima potrebno djelovati zajednički na svim razinama. Osim podizanja svijesti o navedenom problemu, izuzetno su važne aktivnosti provođenja edukacija o pravima starijih te osiguranja dostupnog i adekvatnog sustava zaštite i podrške.

U sklopu projekta puSHEd – protect, understand, suport: help the elderly koji udruga B.a.B.e Budi aktivna. Budi emancipiran. provodi  u partnerstvu s Gradom Zagrebom, Domom za djecu i odrasle žrtve nasilja u obitelji „Duga – Zagreb“ i Zakladom Zajednički put, na današnji se dan održava online edukacija namijenjena svim stručnjacima koji rade s osobama starije životne dobi. Svrha edukacije je identificiranje individualnih potreba starijih osoba žrtva nasilja te razvijanje senzibiliziranog pristupa u profesionalnom radu.

U sklopu projekta puSHEd – protect, understand, support; help the elderly održana su dva otvorena dijaloga s predstavnicama organizacija civilnog društva. Cilj dijaloga bio je razmijeniti iskustva i primjere dobrih praksi u radu sa starijim osobama žrtvama nasilja, podijeliti izazove s kojima se susrećemo kao i razmijeniti ideje, a sve u duhu širenja područja intersekcionalne podrške prema ciljanoj populaciji.

Potreba za organiziranjem otvorenih dijaloga ukazala se po završetku mapiranja iskustva dionika s različitih razina u području pružanja podrške starijim osobama kao i po završetku provedbe intervjua sa starijim ženama žrtvama nasilja iz čega je proizašao zaključak kako nemamo adekvatne odgovore na pružanje skrbi starijim osobama općenito, a posebice starijim žrtvama obiteljskog nasilja.

Za vrijeme trajanja otvorenog dijaloga sudionicama je predstavljen i Priručnik za stručnjake/inje koji/e rade sa starijim osobama žrtvama nasilja.

Ukupno je sudjelovalo 28 sudionica. Otvoreni dijalozi održani su krajem svibnja, a putem ZOOM platforme.

Predmetni projekt za cilj ima prevenciju i suzbijanje rodnouvjetovanog nasilja prema ženama starije životne dobi razvojem rodnospecifičnih odgovora u pružanju podrške žrtvama i podizanjem kapaciteta relevantnih dionika/ca sustava zaštite i podrške. Projekt je financiran sredstvima Europske unije iz CERV programa. Vrijednost projekta je €208,716.34.

Dana 24. svibnja 2023. godine u organizaciji udruge B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. i Mreže mladih Hrvatske održana je konferencija pod nazivom „Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života – strukturirani dijalog o demografskim trendovima i potrebama“. Konferencija je održana uživo u Hotelu Academia u Zagrebu, a dio je projekta “Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene”. Ciljevi konferencije bili su predstaviti na dokazima utemeljene i izrađene smjernice za razvoj javnih politika, potom otvoriti prostor dijaloga poslodavaca/ki, radnika/ica i ostalih za senzibilizaciju i potrebe uravnoteživanja privatnog i poslovnog, zatim istaknuti važnost uključivanja i aktivnog doprinosa svih članova/ica kućanstava u raspodjeli kućanskih poslova, mentalnog rada te brige o djeci i starijima te graditi zaključke i zagovaračke strategije utemeljene na stvarnim potrebama onih na koje se javne politike najviše odnose.

Tanja Štampar, voditeljica projekta, predstavila je prisutnima ciljeve i aktivnosti projekta, nakon čega se osvrnula na dosadašnje rezultate projekta, pri čemu je poseban naglasak stavila na tematsku mrežu partnera 4. smjena – nevidljivi rad, kampanju „JutrosSamStala te istraživačku dionicu projekta. Na konferenciji su premijerno prikazana i dva video spota izrađena u okviru projekta, a koji se odnose na mentalni rad i očinski dopust.

Uvodne govore i izlaganja održale su Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Višnja Ljubičić, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Margareta Mađerić osvrnula se na teme mentalnog rada i potrebe usklađivanja obiteljskog i radnog života te je istaknula napore Vlade Republike Hrvatske u kontekstu unaprjeđenja radnog zakonodavstva, usklađivanja s europskim direktivama i inovativnih modela rada. Višnja Ljubičić predstavila je rezultate vlastitih projekata i istraživanja koji su se fokusirali na temu usklađivanja obiteljskog i radnog života, pri čemu je istaknula kako najviše pritužbi zaprima u području tržišta rada, slijedom čega je potrebno raditi na etičkoj poslovnoj kulturi i boljoj primjeni zakona.

Suzana Kunac, Peta disciplina, predstavila je smjernice (kreirane u sklopu projekta) za razvoj javnih politika usklađivanja obiteljskog i poslovnog života s primijenjenim standardima kvalitete utemeljenih na dokazima. Predstavljene smjernice odnose se na sljedeća područja: 1. donošenje sveobuhvatne demografske javne politike s jasnim okvirom usklađivanja obiteljskih i profesionalnih obaveza muškaraca i žena, 2. dostupnost, slobodna mjesta, radno vrijeme i visina cijene jaslica i vrtića, 3. očinski i roditeljski dopust, uzimanje bolovanja kada je dijete bolesno, 4. programi produženog i cjelodnevnog boravka za djecu do 12 godina, 5. dekonstrukcija rodnih stereotipa u sekundarnoj socijalizaciji kao preduvjet ravnopravnosti spolova i usklađivanja obiteljskih i profesionalnih obaveza muškaraca i žena te 6. usklađivanje poslovnog i obiteljskog života muškaraca i žena.

Nakon uvodnih govora i predstavljanja smjernica, uslijedila su dva tematska panela popraćena raspravom. Prvi panel nosio je naziv Potrebe i senzibilizacija poslodavaca kao aktera za postizanje ravnoteže obiteljskog i radnog života, a u panelu su sudjelovali: Željka Josić, državna tajnica u Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade, Ivana Matić, osnivačica Women in Adria i članica Upravnog odbora udruge Glasa poduzetnika te Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika. Panel je moderirala Donna Diana Prćić. Na panelu je bilo govora o sljedećim pitanjima: koliko je tržište rada Republike Hrvatske prilagođeno da očevi u jednakoj mjeri kao i majke koriste dostupne dopuste, na koje izazove poslodavci/ke nailaze prilikom odlaska radnika/ca na roditeljske dopuste, što bi poslodavce/ke dodatno potaknulo na razvoj kulture korištenja roditeljskih dopusta, osobito kod muških radnika i slično.

Drugi panel nosio je naziv Očev dopust – demografski trendovi i beneficije za djecu, a moderirala ga je Antonia Rukavina. Na panelu su sudjelovali: Anamarija Sočo, predsjednica udruge Status M, Jasminka Brstilo, Služba za podršku roditeljstvu iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, Darko Šeperić, Izvršni tajnik za javne politike, projekte i edukaciju iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske te Matija Švaljek, otac i suprug. Pitanja o kojima se raspravljalo na drugom panelu bila su sljedeća: koliko je usklađivanje Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama doprinijelo povećanju broja osoba koje koriste očinski dopust, koje su dokazane beneficije korištenja roditeljskih dopusta od strane očeva, na koje izazove nailaze očevi pri korištenju roditeljskih dopusta i slično.

Konferencija je dio projekta “Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene”  čije provođenje je započelo 28.10.2020. godine te traje 36 mjeseci. Vrijednost projekta je 3.599.941,69 HRK, od čega se iz državnog proračuna RH financira 15%, a iz Europskog socijalnog fonda 85%. Projekt ima za cilj osnažiti organizacije civilnog društva uključene u Tematsku mrežu kroz partnerstva, međusektorsku suradnju s visokoobrazovnom ustanovom, te jedinicama lokalne i regionalne samouprave radi postizanja učinkovitog socijalnog dijaloga sa svrhom razvijanja i predlaganja adekvatnih javnih politika, prilagođenih kulturnim specifičnostima pojedine regije, kako bi se doprinijelo usklađivanju privatnog i poslovnog života građana i građanki RH. Nositelj projekta su udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran., a partneri na projektu su: Sveučilište u Zadru, Grad Novska, Vukovarsko - srijemska županija, Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRIter, Udruga 'HERA' Križevci - Za zaštitu i promicanje ljudskih prava, Centar za građanske inicijative Poreč, Ženska udruga "IZVOR", Hrvatska udruga poslovnih žena Krug, Domine - organizacija za promicanje ženskih prava, Prostor rodne i medijske kulture K-Zona te Mreža mladih Hrvatske.