18.12.2025. u organizaciji udruge B.a.B.e. u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu održana je tematska konferencija “Kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom: vidljive posljedice nevidljivog rada", u okviru Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području “Usklađivanje privatnog i poslovnog života”.

Konferenciju je uvodnim obraćanjem otvorila Petra Kontić, dok je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić održao pozdravni govor. Središnji dio događanja obilježila je panel rasprava "Mentalni rad: od obiteljske sfere do društvene odgovornosti - izazovi i rješenja" na kojoj su sudjelovale Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora Marija Lugarić, državna tajnica u Ministarstvu demografije i useljeništva Željka Josić te dr. sc. Blanka Čop s Katedre za sociologiju Pravnog fakulteta u Splitu. Stručni doprinos konferenciji dale su i izv. prof. dr. sc. Valerija Barada i doc. dr. sc. Željka Zdravković s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru predstavljanjem rezultata socioloških istraživanja.

Na tematskoj konferenciji otvoren je prostor za međusektorsku raspravu o važnosti ravnomjerne podjele kognitivnog i emotivnog rada. Sudionici/ce iz različitih područja istaknuli su dalekosežne posljedice neravnomjerne raspodjele mentalnog rada na ravnotežu privatnog i poslovnog života, produktivnost na tržištu rada, rodnu ravnopravnost i demografske trendove. Konferencija je pridonijela podizanju svijesti o često nevidljivoj, ali ključnoj dimenziji rada te naglasila potrebu za sustavnim uključivanjem kognitivnog i emotivnog rada u javne politike i okvire za donošenje odluka.

U sklopu Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području “Usklađivanje privatnog i poslovnog života“ 17. prosinca 2025. u organizaciji udruge B.a.B.e. održano je predavanje pod nazivom “Kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom - instrument i inicijalni rezultati“ na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje su održale izv. prof. dr. sc. Valerija Barada, dr. sc. Blanka Čop i doc. dr. sc. Željka Zdravković.

Na početku predavanja, studentima i studenticama predstavljene su aktivnosti na projektu Tematska sustavna podrška te je objašnjena društvena relevanost teme, a potom su u fokus stavljena istraživanja provedena u sklopu završenog projekta udruge B.a.B.e. pod nazivom “Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene“, kao i nastavak istraživanja koje se provelo u drugoj godini projekta Tematska sustavna podrška Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području 'Usklađivanje privatnog i poslovnog života'. Izv. prof. dr. sc. Valerija Barada izložila je teorijski i metodološki okvir te kompleksnost istraživanja, zajedno s nacrtom i ciljevima istraživanja, dr. sc. Blanka Čop predstavila je instrumente, njihove dimenzije, razine i čestice koje mjere kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom, dok je doc. dr. sc. Željka Zdravković u izlaganju prikazala inicijalne rezultate proširenog KEUK upitnika.

Predavanje je bilo prilagođeno studentima i održano je u interaktivnom formatu, a na kraju se razvila poticajna i konstruktivna diskusija. Tijekom rasprave razgovaralo se o mogućnostima primjene KEUK upitnika u različitim tipovima kućanstava, kao i o izazovima mjerenja kognitivno-emocionalnih aspekata kućanskog rada.

Od 15. do 16. prosinca 2025. godine u sklopu CHANEL’s Funder+ programa 2025, održan je studijski posjet organizacije Diotima Centre, ženske neprofitne organizacije iz Grčke. Predstavnice organizacije Diotima Centre, Dora Briazna i Chara Karagiannaki-Michaloglou, održale su sastanak s udrugom B.a.B.e., nakon čega su posjetile ured Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja te Dom za djecu i odrasle žrtve obiteljskog nasilja „Duga – Zagreb“.

Diotima Centre je ženska neprofitna organizacija koja se specijalizira za pitanja nasilja nad ženama i rodne ravnopravnosti. Osnovana 1989. godine, organizacija se usmjerava na isticanje i uklanjanje rodno uvjetovanih diskriminacija te na osnaživanje žena. Ključne aktivnosti organizacije uključuju prevenciju i tretman rodno uvjetovanog nasilja, kao i pružanje podrške žrtvama nasilja.

Tijekom studijskog posjeta, predstavnice Diotima Centra i B.a.B.e. razmijenile su iskustva i stručna znanja na nekoliko ključnih područja. Raspravljalo se o rodno uvjetovanom nasilju u obje zemlje, pri čemu su istaknuti slični izazovi i napori za veću vidljivost problema nasilja u obitelji te jačanje sustava zaštite žrtava. Također, razgovaralo se o rodnoj ravnopravnosti, pri čemu su obje strane suglasne da iako postoje napori za veću ravnopravnost, rodna nejednakost i dalje ostaje prisutna u mnogim društvenim segmentima. Uz to, razmijenjena su iskustva o stanju civilnog društva, izazovima i prilikama organizacija koje se bave pravima žena i prevencijom nasilja. Obje strane istaknule su važnost međusektorske suradnje s ciljem promicanja ravnopravnosti, unaprijeđenja prava žena i borbi protiv nasilja.

Razmjena iskustava i stručnog znanja tijekom posjeta otvorila je put za daljnje zajedničke inicijative, koje će omogućiti jaču podršku ženama i učinkovitiju borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, te doprinijeti unaprjeđenju rada civilnog društva i promicanju rodne ravnopravnosti u obje zemlje.

20. studenog 2025. godine u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu s početkom u 10 sati u organizaciji udruge B.a.B.e. održan je okrugli stol pod nazivom “Nevidljivi teret: rodne dimenzije kognitivno-emocionalnog rada” u okviru Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području "Usklađivanje privatnog i poslovnog života". Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog o kognitivnom i emocionalnom radu žena te o rastućem opterećenju koje proizlazi iz nevidljivog upravljanja kućanstvom i obiteljskim obavezama, uz raspravu o tome kako društvene konstrukcije roda oblikuju teret kognitivno-emocionalnog rada te može li primjena umjetne inteligencije doprinijeti njegovom ravnomjernijem rasporedu radi postizanja održive ravnoteže između privatnog i poslovnog života.

Okrugli stol otvorila je Petra Kontić iz udruge B.a.B.e. s uvodnim pozdravom te predstavljanjem izlagačica i programa okruglog stola. Izlaganje pod nazivom "Tko misli za/na sve? Mentalni rad i nevidljive dimenzije rodne neravnopravnosti u obitelji" održala je izv. prof. dr. sc. Anita Dremel s Katedre za sociologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, strukturirajući ga kroz tri ključne teme: konceptualizaciju mentalnog rada, feminističke kritike tehnologije te empirijske nalaze istraživanja. Mentalni rad prikazan je kao nevidljiva dimenzija kućanskog rada koja nerazmjerno opterećuje žene, posebno zaposlene majke te je definiran kao kombinacija kognitivnog i emocionalnog rada, uključujući osjećaje brige i odgovornosti za učinke tog rada. Istaknuto je i da je njegova nevidljivost aktivan društveni proces zbog kojeg ovaj rad ostaje nedovoljno prepoznat i vrednovan. U izlaganju su predstavljeni i rezultati istraživanja iz 2022. godine provedenog metodom ankete na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 građana u heteroseksualnim vezama. Rezultati pokazuju izraženu rodnu nejednakost gdje se od 74 aktivnosti njih 27 prema uspostavljenim kriterijima mogu smatrati tipično ženskima (radi ih preko polovice žena sa znatnom diskrepancijom u odnosu na svoje partnere), dok je samo 7 aktivnosti identificirano kao tipično muških. Dremel je u izlaganje uključila i perspektive o umjetnoj inteligenciji i digitalnom majčinstvu, otvarajući pitanje može li tehnologija doprinijeti pravednijoj podjeli mentalnog rada. Istaknuto je da umjetna inteligencija, unatoč optimističnim obećanjima i očekivanjima, ne rješava pitanje redistributivne odgovornosti, te iako žene čini efikasnijima u obavljanju mentalnog rada, ne oslobađa ih mentalnog tereta. Koncept "digitalne majke-kiborga" korišten je za ilustraciju paradoksa da tehnologija, umjesto osnaživanja i oslobođenja, može postati alat prilagođavanja postojećem sustavu bez društvene transformacije.

Đurđica Degač, asistentica s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu održala je izlaganje pod nazivom “Nalazi istraživanja o mentalnom radu u Hrvatskoj s naglaskom na rodne razlike, njegove posljedice i upotrebu digitalnih tehnologija“, predstavljajući metodologiju i rezultate znanstveno-istraživačkih projekata o mentalnom radu i korištenju digitalnih tehnologija. Istraživanje iz 2022. godine, provedeno kvalitativnom metodologijom putem fokus grupa, pokazuje da žene obavljaju veći dio mentalnog rada zbog tradicionalnih rodnih uloga i stereotipa, potrebe za učinkovitim i pouzdanim upravljanjem kućanstvom radi uštede vremena i energije te nastojanja da izbjegnu potencijalne sukobe s partnerima. Takva neravnomjerna raspodjela mentalnog rada stvara dodatno opterećenje s negativnim posljedicama za žene, dok muškarci često podcjenjuju njegovu složenost i opseg. Istraživanje o digitalnom majčinstvu i upotrebi digitalne tehnologije provedeno 2024. godine sastojalo se od polustrukturiranih intervjua s AI ekspertima, ankete sa zaposlenim majkama te kvazi-eksperimentalnog istraživanja dvotjednog korištenja alata umjetne inteligencije sa zaposlenim visokoobrazovanim majkama. Rezultati pokazuju da digitalne tehnologije zaposlenim majkama donekle pomažu u usklađivanju poslovnih i privatnih obaveza te u organizaciji kućanskih i obiteljskih aktivnosti. Najveće prepoznate prednosti odnose se na uštedu vremena i bolju organizaciju, dok se kao glavne prepreke ističu sigurnost i privatnost podataka te preveliko oslanjanje na tehnologiju. Intervjui s AI ekspertima otkrili su temeljne strukturne prepreke, budući da se tehnologije oblikuju unutar muških mreža sa ograničenim pristupom za žene, a česti biološki determinizam koristi se za opravdavanje nejednakosti. Kvazi-eksperiment s majkama koje su koristile ChatGPT potvrđuje da, iako tehnologija može olakšati individualni teret i učiniti znanje dostupnijim, ona ne dovodi do redistribucije mentalnog rada u kućanstvu, već da su potrebne šire društvene promjene kako bi došlo do transformacije rodnih uloga i stvarne ravnopravnosti u obavljanju mentalnog rada.

Na kraju okruglog stola Petra Kontić predstavila je kampanju Ravnopravnost bez izgovora koja za cilj ima podizanje svijesti o nerazmjernoj podjeli kućanskih poslova koja negativno utječe na kvalitetu života, osobito žena koje i dalje u znatno većem postotku sudjeluju u tim poslovima. Kampanja se temelji na podacima iz istraživanja Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru iz 2022. godine, provedenog u sklopu projekta udruge B.a.B.e., koje ukazuje na neravnotežu između obiteljskog i radnog života zaposlenih žena i muškaraca. U fokusu kampanje nalazi se virtualno kućanstvo, interaktivna digitalna platforma izrađena prenamjenom postojećih vizuala u online format. Na temelju odličnog odjeka izložbi i objava na društvenim mrežama, izložba je preseljena u virtualni prostor koji je oblikovan poput prosječnog obiteljskog doma i posjetiteljima omogućuje virtualni obilazak prostorija. U svakoj prostoriji nalaze se svakodnevni kućanski poslovi na koje posjetitelji mogu kliknuti, čime se otvaraju „upute za početnike“ koje sadrže korake i savjete za obavljanje tih poslova, kao i pripadajuće statističke podatke temeljem istraživanja, što javnosti pruža interaktivno iskustvo i potiče razmišljanje o neravnomjernoj podjeli kućanskih obaveza. Uz to, video spot o virtualnom kućanstvu prikazuje se na televizijskim postajama kroz posebno izrađeni TV spot, koji na kreativan način osvještava gledatelje o važnosti ravnopravne podjele kućanskih poslova. Kampanja će biti dodatno vidljiva i kroz billboarde te svjetleće reklamne panoe (citylights) postavljene u ključnim gradovima (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), sa svrhom dosezanja široke publike i poticanja stvarne promjene u svakodnevnoj raspodjeli kućanskih obaveza.

Nakon izlaganja otvoren je prostor za raspravu u kojoj su sudjelovali predstavnici/ce različitih institucija i organizacija. Diskusija je pokazala kako je mentalni rad interdisciplinarno pitanje koje zahtijeva sustavnu suradnju između različitih dionika. Sudionici/ce su kroz razmjenu iskustava i perspektiva istaknuli važnost zajedničkog pristupa problematici, naglašavajući da bez koordinacije između javnih politika, poslodavaca, obrazovnih institucija i civilnoga društva nije moguće uspostaviti ravnotežu između privatnog i poslovnog života, što dugoročno sprječava ostvarivanje rodne ravnopravnosti.

U sklopu Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području “Usklađivanje privatnog i poslovnog života“ 28. listopada 2025. u organizaciji udruge B.a.B.e. održana su predavanja pod nazivom “Obiteljske i radne obaveze roditelja: nacrt istraživanja“ te “Životne prilike mladih i rodne nejednakosti u prijelazu u odraslu dob“ na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku. Predavanje su održale održale izv. prof. dr. sc. Valerija Barada i doc. dr. sc. Željka Zdravković.

Na početku predavanja, studentima i studenticama predstavljene su aktivnosti na projektu Tematska sustavna podrška te je objašnjena društvena relevantnost teme, a potom su u fokus stavljena istraživanja provedena u sklopu završenog projekta udruge B.a.B.e. „Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske - prostori promjene”. Predavačice su predstavile teorijsku i metodološku podlogu istraživanja, nacrt i ciljeve istraživanja, izazove u provedbi i interpretaciji te podatke istraživanja o usklađivanju obiteljskih i profesionalnih obaveza zaposlenih roditelja maloljetne djece u Hrvatskoj.

Predavanje je bilo prilagođeno studentima te je održano u interaktivnom formatu, s ciljem pružanja uvida u znanstvenu podlogu problema, poticanja interesa studenata za daljnje istraživanje ove teme te širenja svijesti o važnosti ravnoteže između privatnog i profesionalnog života.

     

 

U sklopu Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području “Usklađivanje privatnog i poslovnog života“ 26. svibnja 2025. u organizaciji udruge B.a.B.e. održano je predavanje pod nazivom "Kućanski poslovi kao iskaz rodnog identiteta i/ili uloge?" na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Predavanje je održala izv. prof. dr. sc. Valerija Barada.

Na početku predavanja, studentima i studenticama predstavljene su aktivnosti na projektu Tematska sustavna podrška te je objašnjena društvena relevanost teme, a potom su u fokus stavljena istraživanja provedena u sklopu završenog projekta udruge B.a.B.e. „Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske - prostori promjene”. Predavačica je predstavila teorijsku i metodološku podlogu istraživanja, nacrt i ciljeve istraživanja, izazove u provedbi i interpretaciji te podatke istraživanja o usklađivanju obiteljskih i profesionalnih obaveza zaposlenih roditelja maloljetne djece u Hrvatskoj.

Predavanje je bilo prilagođeno studentima te je održano u interaktivnom formatu, s ciljem pružanja uvida u znanstvenu podlogu problema, poticanja interesa studenata za daljnje istraživanje ove teme te širenja svijesti o važnosti ravnoteže između privatnog i profesionalnog života.

U sklopu Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području “Usklađivanje privatnog i poslovnog života“ 12. svibnja 2025. u organizaciji udruge B.a.B.e. održano je predavanje pod nazivom "Istraživanje odnosa obiteljskih i poslovnih obaveza: nacrt istraživanja i podaci" na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Predavanje su održale izv. prof. dr. sc. Valerija Barada te dr. sc. Blanka Čop.

Na početku predavanja, studentima i studenticama predstavljene su aktivnosti na projektu Tematska sustavna podrška te je objašnjena društvena relevanost teme, a potom su u fokus stavljena istraživanja provedena u sklopu završenog projekta udruge B.a.B.e. „Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske - prostori promjene”. Predavačice su predstavile teorijsku i metodološku podlogu istraživanja, nacrt i ciljeve istraživanja, izazove u provedbi i interpretaciji te podatke istraživanja o usklađivanju obiteljskih i profesionalnih obaveza zaposlenih roditelja maloljetne djece u Hrvatskoj.

Predavanje je bilo prilagođeno studentima te je održano u interaktivnom formatu, s ciljem pružanja uvida u znanstvenu podlogu problema, poticanja interesa studenata za daljnje istraživanje ove teme te širenja svijesti o važnosti ravnoteže između privatnog i profesionalnog života.

Udruga B.a.B.e. poziva vas na završnu konferenciju projekta SURF and SOUND 2.0, koja će se održati 25. veljače 2025. godine u hotelu Sheraton u Zagrebu, s početkom u 9:30 sati.

Projekt SURF and SOUND 2.0 usmjeren je na suzbijanje online nasilja prema ženama, a provodi ga udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran. u suradnji s Agencijom za elektroničke medije, uz podršku Ministarstva unutarnjih poslova i Pravosudne akademije. Predmetni projekt financiran je sredstvima Europske unije iz programa CERV i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge.

Završna konferencija bit će prilika za predstavljanje postignutih rezultata, raspravu o budućim aktivnostima te jačanje suradnje među dionicima koji rade na zaštiti žena u digitalnom prostoru.

Udruga B.a.B.e. organizirala je 30. i 31. siječnja ove godine međunarodnu konferenciju u sklopu projekta SURF and SOUND 2.0 s ciljem jačanja mehanizama prevencije i suzbijanja online nasilja prema ženama. Konferencija, održana u hibridnom obliku, okupila je stručnjake/kinje i predstavnike/ce institucija i organizacija.

Ana Kordej (Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije) istaknula je važnost usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s EU Direktivom o suzbijanju nasilja nad ženama.

Kristina Bekavac (Pravosudna akademija) naglasila je uspješnost edukativnih radionica za pravosudne dužnosnike. Josip Popovac (Agencija za elektroničke medije) označio je online nasilje jednim od ključnih problema digitalnog doba, dok je Anita Matijević (MUP) upozorila na rastući trend zlouporabe intimnih sadržaja i romantičnih prevara.

Odvjetnica Ines Bojić predstavila je podatke savjetovališta udruge, putem kojeg su, u razdoblju od 1. ožujka 2021. do 31. prosinca 2024. godine, 272 osobe primile 456 pravnih i psiholoških usluga. 55,9% prijava online nasilja zabilježeno je putem platforme NEON.

Marina Dimić Vugec (CARNET) govorila je o rodnom digitalnom jazu, a Ivan Ćaleta (Centar za nestalu i zlostavljanu djecu) i Edel Beckman (PermessoNegato, Italija) podijelili su iskustva u prevenciji digitalnog nasilja.

Drugog dana ove međunarodne konferencije predstavljene su različite perspektive u borbi protiv rodno utemeljenog online nasilja, kao i izazovi i tehnički aspekti zlouporabe intimnih fotografija.

Kristina Kemešić (Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije) govorila je o zakonodavnom uređenju kaznenih djela koja se tiču online nasilja prema ženama. Što se tiče pojavnosti kaznenog djela zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja, istaknula je kako su od njegovog uvođenja u Kazneni zakon do zaključno 22. siječnja 2025., donesene 32 pravomoćne presude i 35 nepravomoćnih presuda, a sve su osuđujuće. Trenutno je u tijeku 16 kaznenih predmeta.

Olga Jurasz (Centre for Protecting Women Online, The Open University, UK i neovisna stručnjakinja Odbora stručnjaka Vijeća Europe za borbu protiv nasilja nad ženama i djevojkama posredovanog tehnologijom) iznijela je podatke iz istraživanja provedenog 2023. o online nasilju u Ujedinjenom kraljevstvu te istaknula problem normalizacije online nasilja i zabrinjavajući podatak da mlade žene najmanje prijavljuju nasilje.

Tomás Grencho (APAV, Safer Internet Helpline, Portugal) predstavio je rad SOS linije i platforme za prijavu online nasilja te iznio primjere online uhođenja i online zlostavljanja korištenjem sadržaja generiranog pomoću umjetne inteligencije i deepfake tehnologije.

Milena Vasić (Komitet pravnika za ljudska prava – YUCOM, Srbija) istaknula je kako Srbija još nije uvela kazneno djelo objavljivanja intimnog sadržaja bez pristanka te navela potrebu jačanja kapaciteta tužilaštva za visoki tehnološki kriminal.

Boris Radanović (STOP NCII.org i UK Safer Internet Centre, UK) istaknuo je kako je STOP NCII.org jedini besplatni alat na svijetu koji nam omogućava da preventivno zaštitimo svoje fotografije.

Domen Savič, Državljan D (Slovenija) govorio je o mržnji i mizoginiji na internetu te onima koji od nje imaju financijske koristi.

Lucy Qin (Georgetown University, SAD) govorila je o rezultatima istraživanja i preporukama za borbu protiv zlouporabe intimnog sadržaja.

Projekt „SURF AND SOUND 2.0“ financiran je sredstvima Europske unije iz programa CERV – Građani, jednakost, prava i vrijednosti (2021-2027) i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Provodi ga udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije te pridruženim partnerima, Pravosudnom akademijom i Ravnateljstvom policije.

Dana 12. prosinca 2024. godine, u Kući ljudskih prava Zagreb održana je konferencija pod nazivom “Usklađivanje obiteljskog i radnog života: doprinos sindikata u zagovaranju promjena”, organizirana od strane udruge B.a.B.e. u sklopu Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva. Ova konferencija, usmjerena na sindikate, treća je po redu u okviru spomenutog projekta, a okupila je niz stručnjaka i stručnjakinja koji/e su raspravljali/e o izazovima balansiranja privatnog i profesionalnog života. Konferenciju je otvorila Petra Kontić, predsjednica udruge B.a.B.e., koja je također predstavila promotivni video iz kampanje “Ravnopravnost bez izgovora”.

Krešimir Sever, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća i Nezavisnog sindikata Solidarnost, govorio je o važnosti usklađivanja profesionalnih obveza i obiteljskih odgovornosti. Naglasio je kako roditelji često ne pronalaze dovoljno vremena za obitelj, što se odražava na funkcioniranje obitelji i mentalno zdravlje djece. “Živimo jedni pored drugih, a ne jedni s drugima,” izjavio je, ističući potrebu za društvenom solidarnošću i boljom organizacijom radnog vremena.

Darije Hanzalek, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, upozorio je na opasnosti gubitka stečenih radničkih prava te istaknuo potrebu za modernim demografskim politikama. Posebnu pažnju posvetio je radnim uvjetima žena i temama kao što su menstruacija, menopauza i materinstvo. Ukazao je na činjenicu da Hrvatska tek treba uvesti promjene poput onih u Španjolskoj, koja je prošle godine omogućila pravo na menstrualni dopust.

Ana Vračar iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju predstavila je projekt Ženske sindikalne škole i važnost povećanja vidljivosti žena u sindikatima i političkim procesima. “Muškarci još uvijek dominiraju sindikalnim strukturama, čak i ondje gdje žene čine većinu članstva,” istaknula je, naglašavajući potrebu za aktivnijim uključivanjem žena kako bi se sindikati bolje prilagodili njihovim potrebama.

Profesorice sa Sveučilišta u Zadru, Valerija Barada i Marija Šarić, predstavile su sociološke aspekte svakodnevnih izazova zaposlenih roditelja u Hrvatskoj. Razgovor je obuhvatio razlike u obiteljskim i radnim ulogama između muškaraca i žena.

Za kraj, Ljubica Matijević-Vrsaljko, umirovljena odvjetnica i bivša pravobraniteljica za djecu, podijelila je svoje iskustvo u radu s jednoroditeljskim obiteljima. Istaknula je posebne teškoće samohranih roditelja u balansiranju privatnih i profesionalnih obaveza, uključujući izazove u napredovanju i pristupu edukacijama. “Više od polovice jednoroditeljskih obitelji ne može djeci osigurati osnovne potrebe,” upozorila je.