Srdačno vas pozivamo na otvorenje izložbe u sklopu kampanje „Ravnopravnost bez izgovora“, koje će se održati u ponedjeljak 16. prosinca 2024., u 11:00 sati, u Pogonu Jedinstvo u Zagrebu (Trnjanska struga 34). Izložbu postavlja udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran., a bit će otvorena za posjetitelje/ice do četvrtka, 19. prosinca 2024.

Ovom izložbom želimo skrenuti pozornost na problem neravnopravne podjele kućanskih poslova u obitelji, gdje većina tereta i dalje pada na žene koje u znatno većem postotku sudjeluju u tim poslovima. Muškarci često izostaju iz svakodnevnih kućanskih obaveza, navodeći razloge poput: "Nisam nikad to naučio.“, „Nemam tu naviku.", „Bolje mi leže druge stvari.“, „Nije to za mene.“, „Reci što da napravim pa ću napraviti.“. Na izložbi posjetitelji imaju priliku proučiti korake i savjete koji potiču ravnopravno uključivanje svih članova obitelji u kućanske poslove. Uz zajedničko razumijevanje i podjelu odgovornosti, svatko može doprinijeti pravednijem i sretnijem obiteljskom okruženju.

Izložba je dio kampanje „Ravnopravnost bez izgovora“ koja se provodi u okviru Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području 'Usklađivanje privatnog i poslovnog života'. Kroz kampanju nastojimo potaknuti širu društvenu raspravu i podići svijest o ravnomjernijoj raspodjeli kućanskih poslova.

Veselimo se vašem dolasku!

Srdačno vas pozivamo na otvorenje izložbe u sklopu kampanje „Ravnopravnost bez izgovora“, koje će se održati u utorak, 10. prosinca 2024., u 10:00 sati, u Gradskoj knjižnici Pazin (Šetalište pazinske gimnazije 1A). Izložbu postavlja udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran., a bit će otvorena za posjetitelje/ice do petka, 13. prosinca 2024.

Ovom izložbom želimo skrenuti pozornost na problem neravnopravne podjele kućanskih poslova u obitelji, gdje većina tereta i dalje pada na žene koje u znatno većem postotku sudjeluju u tim poslovima. Muškarci često izostaju iz svakodnevnih kućanskih obaveza, navodeći razloge poput: "Nisam nikad to naučio.“, „Nemam tu naviku.", „Bolje mi leže druge stvari.“, „Nije to za mene.“, „Reci što da napravim pa ću napraviti.“. Na izložbi posjetitelji imaju priliku proučiti korake i savjete koji potiču ravnopravno uključivanje svih članova obitelji u kućanske poslove. Uz zajedničko razumijevanje i podjelu odgovornosti, svatko može doprinijeti pravednijem i sretnijem obiteljskom okruženju.

Izložba je dio kampanje „Ravnopravnost bez izgovora“ koja se provodi u okviru Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području 'Usklađivanje privatnog i poslovnog života'. Kroz kampanju nastojimo potaknuti širu društvenu raspravu i podići svijest o ravnomjernijoj raspodjeli kućanskih poslova.

Veselimo se vašem dolasku!

U sklopu projekta udruge B.a.B.e. koji se provodi uz podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, 29. studenoga 2024. godine u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca održana je druga tematska konferencija pod nazivom ‘Usklađivanje obiteljskog i radnog života: uloga poslodavaca u stvaranju ravnoteže’. Konferencija je okupila brojne stručnjakinje koje su govorile o ovoj aktualnoj temi, a premijerno je prikazan i video iz kampanje ‘Ravnopravnost bez izgovora’.

Predsjednica udruge B.a.B.e. Petra Kontić otvorila je konferenciju istaknuvši kako je glavni cilj konferencije identificirati prepreke u radnim praksama koje se mogu promijeniti bez značajnih ulaganja, a što će koristiti i zaposlenicima/ama s malom djecom kao i poslodavcima uzevši u obzir poteškoće s kojima se susreću zaposleni roditelji. Zanimljivim dijelom istraživanja posebno je istaknula iskaze muških ispitanika koji su rekli da u kućanskim poslovima ne sudjeluju jer ne znaju kako te da smo zato u kampanji s motom ‘Ako ne znaš, nauči. Podijelimo poslove u kući’, u suradnji s dizajnericom Gogom Golik, dali deset instrukcija kako se obavljaju jednostavni kućanski poslovi.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić govorila je o značaju usklađivanja poslovnog i privatnog života, te u tom kontekstu položaju žena na tržištu rada, stvaranju uvjeta za aktivno uključivanje žena na tržištu rada odgovarajućim usklađivanjem poslovnog i privatnog života, aktivnostima institucije Pravobraniteljice, uključujući onima iz EU projekta Pravobraniteljice „Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života“.

Anita Džapo iz Hrvatske udruge poslodavaca naglasila je da poslodavci trebaju osigurati zaposlenicima/ama kako fleksibilne uvjete rada, tako i adekvatnu podršku. Kao konkretne mjere predložila je mogućnost rada od kuće ili na daljinu. Posebno je istaknula značaj cjeloživotnog obrazovanja te potrebu aktivnijeg angažmana lokalnih vlasti u rješavanju problema poput nedostatka vrtića i odgojitelja.

Izv. prof. dr. sc. Ksenija Klasnić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjeka za sociologiju osvrnula se na razliku između teorije i prakse rodne nejednakosti u neplaćenom kućanskom radu u Hrvatskoj. Naglasila je kako je promjena položaja žena otežana zbog prenošenja neravnopravnih odnosa na nove generacije, pri čemu djevojčice kopiraju majke, a dječaci očeve. Također je dodala da, nažalost, ne postoji država u kojoj je postignuta potpuna rodna ravnopravnost.

Izv. prof. dr. sc. Valerija Barada sa Sveučilišta u Zadru osvrnula se na situaciju zaposlenih roditelja u Hrvatskoj, naglašavajući da se muškarci sve više uključuju u brigu o djeci, dok u ostalim aspektima kućanskih obaveza žene i dalje nose veći dio tereta. Predstavila je rezultate istraživanja provedenih tijekom 2022. i 2023. godine, koja su ispitivala kakav je život obitelji u Hrvatskoj i koje promjene bi mogle poboljšati njihov položaj. Istraživanje u šest hrvatskih regija otkrilo je, između ostalog, da žene češće rade na određeno vrijeme, dok je čak 15% žena u priobalju bilo zaposleno „na crno“. Posebno zabrinjavajućim označila je stigmu i ismijavanje kojima su se suočili muškarci zbog korištenja roditeljskog dopusta.

Dr. sc. Blanka Čop s Pravnog fakulteta u Splitu upozorila je kako sukob između privatnog i poslovnog života negativno utječe na kvalitetu života, zdravlje i produktivnost zaposlenika. Posebno je istaknula problem preklapanja poslovnih i privatnih obaveza, napominjući da su rezultati istraživanja pokazali kako je 54,7% ispitanika bilo kontaktirano od strane poslodavaca izvan radnog vremena, dok je 46% radilo prekovremeno. Kada je riječ o bolovanju zbog bolesti djeteta, majke su češće preuzimale tu odgovornost (64%), dok zabrinjava činjenica da 18% ispitanika nije imalo mogućnost koristiti bolovanje u takvim situacijama. S druge strane, 60% ispitanika je imalo priliku tijekom radnog vremena obaviti privatne obaveze, no i tu su muškarci bili u povoljnijem položaju, jer su tu mogućnost češće koristili.

Doc. dr. sc. Željka Zdravković sa Sveučilišta u Zadru govorila je o radnim uvjetima mladih u Hrvatskoj te je predstavila rezultate istraživanja o tranziciji mladih iz mladenačke u odraslu dob, pri čemu su pronalazak prvog plaćenog posla te sklapanje braka/partnerstva i roditeljstvo jedni od najvažnijih životnih događaja. Istraživanje je pokazalo prisutnost rodnih razlika na tržištu rada, dok su radni uvjeti najvažniji prediktori osamostaljivanja mladih od roditelja, sklapanja životnog partnerstva i roditeljstva.

Nakon predavanja uslijedio je panel o primjerima dobre prakse poslodavaca koji potiču stvaranje pozitivnog radnog okruženja na kojem su sudjelovale predstavnice različitih tvrtki: Andreja Gracin (Telemach), Antonija Vojnović (Span), Danijela Haralović (Helen Doron), Martina Bastašić (Undabot) i Kristina Volf (Brigada).

Sudionice su predstavile niz mjera koje njihove tvrtke provode kako bi zaposlenicima/ama olakšale usklađivanje obiteljskog i poslovnog života. Među mjerama su besplatni sistematski pregledi, darovi za novorođenčad, plaćeni dopusti za vođenje djeteta liječniku, slobodan dan na prvi dan škole, reboarding za majke koje se vraćaju s porodiljnog ili roditeljskog dopusta kako bi se prilagodile promjenama na radnom mjestu, fleksibilni oblici rada, rad s izdvojenog mjesta, klizno radno vrijeme, prostorije za dojenje, te organizacija obiteljskog dana u okviru tvrtke. Ove mjere pokazuju kako poslodavci mogu aktivno pridonijeti ravnoteži između poslovnih i privatnih obaveza zaposlenika.

Na konferenciji se okupilo 38 sudionika/ca iz raznih sektora, među kojima su bili/e predstavnici/e poslodavaca, ministarstava, lokalnih vlasti, akademske zajednice, civilnog društva i medija, što je omogućilo dinamičnu razmjenu iskustava i ideja. Očekuje se da će zaključci s konferencije pridonijeti osmišljavanju konkretnih mjera i inicijativa za lakše usklađivanje obiteljskog i poslovnog života u Hrvatskoj.

Srdačno vas pozivamo na otvorenje izložbe u sklopu kampanje „Ravnopravnost bez izgovora“, koje će se održati u ponedjeljak, 02. prosinca 2024. na Filozofskom fakultetu u Rijeci (Sveučilišna avenija 4). Izložbu postavlja udruga B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran., a bit će otvorena za posjetitelje/ice do petka, 06. prosinca 2024.

Ovom izložbom želimo skrenuti pozornost na problem neravnopravne podjele kućanskih poslova u obitelji, gdje većina tereta i dalje pada na žene koje u znatno većem postotku sudjeluju u tim poslovima. Muškarci često izostaju iz svakodnevnih kućanskih obaveza, navodeći razloge poput: "Nisam nikad to naučio.“, „Nemam tu naviku.", „Bolje mi leže druge stvari.“, „Nije to za mene.“, „Reci što da napravim pa ću napraviti.“. Na izložbi posjetitelji imaju priliku proučiti korake i savjete koji potiču ravnopravno uključivanje svih članova obitelji u kućanske poslove. Uz zajedničko razumijevanje i podjelu odgovornosti, svatko može doprinijeti pravednijem i sretnijem obiteljskom okruženju.

Izložba je dio kampanje „Ravnopravnost bez izgovora“ koja se provodi u okviru Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području 'Usklađivanje privatnog i poslovnog života'. Kroz kampanju nastojimo potaknuti širu društvenu raspravu i podići svijest o ravnomjernijoj raspodjeli kućanskih poslova.

Veselimo se vašem dolasku!

Dana 23. listopada 2024. godine, u razdoblju od 9:00 do 15:00 sati, u prostorijama Pravosudne akademije u Zagrebu, Maksimirska cesta 63, održana je šesta radionica za pravosudne dužnosnike/ce u sklopu projekta SURF&SOUND 2.0, s ciljem jačanja kapaciteta za suzbijanje online nasilja nad ženama. Na radionici je sudjelovalo 17 sudionika/ca.

Krunoslav Stjepan Rajačić, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, održao je izlaganje na temu Kaznena djela nasilja nad ženama počinjena putem interneta ili uz upotrebu informacijsko-komunikacijskih tehnologija: pravna kvalifikacija djela počinjenih online i prikaz najzastupljenijih kaznenih djela počinjenih online i njihove specifičnosti, s naglaskom na najzastupljenija kaznena djela. Renato Grgurić, stručnjak za IT vještačenja iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske održao je izlaganje o prikupljanju digitalnih dokaza i prekograničnom pristupu elektroničkim (digitalnim) dokazima radi učinkovitog procesuiranja online nasilja nad ženama te pretragama nositelja elektroničkih (digitalnih) dokaza. Sutkinja Županijskog suda u Velikoj Gorici Ivana Bilušić održala je izlaganje na temu Praksa Europskog suda za ljudska prava vezana uz problematiku online nasilja prema ženama i Primjeri iz sudske prakse i nedoumice.

Projekt „SURF and SOUND 2.0“ ima za cilj omogućiti sustavan rad na zaštiti žena žrtava obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja u online okruženju, a provodi ga udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije te pridruženim partnerima, Pravosudnom akademijom i Ravnateljstvom policije. Projekt je financiran sredstvima Europske unije iz programa CERV – Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Dana 21. listopada 2024. godine u Regionalnom centru Pravosudne akademije u Osijeku održana je peta u nizu radionica za pravosudne dužnosnike/ce u sklopu projekta SURF&SOUND 2.0. Na radionici je sudjelovalo 9 sudionika/ca, djelatnika/ca županijskog suda te općinskih i županijskih državnih odvjetništava s područja Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Virovitičko-podravske i Slavonsko-brodske županije.

Krunoslav Stjepan Rajačić, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu održao je izlaganje o pravnoj kvalifikaciji djela počinjenih online, s naglaskom na ona najzastupljenija.

Renato Grgurić, stručnjak za IT vještačenja iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske održao je izlaganje o prikupljanju digitalnih dokaza i prekograničnom pristupu elektroničkim (digitalnim) dokazima radi učinkovitog procesuiranja online nasilja nad ženama te pretragama nositelja elektroničkih (digitalnih) dokaza.

Ivana Bilušić, sutkinja Županijskog suda u Velikoj Gorici održala je izlaganje na temu prakse Europskog suda za ljudska prava vezanom uz problematiku online nasilja prema ženama te prikazala primjere i nedoumice iz sudske prakse.

Projekt „SURF and SOUND 2.0“ ima za cilj omogućiti sustavan rad na zaštiti žena žrtava obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja u online okruženju, a provodi ga udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije te pridruženim partnerima, Pravosudnom akademijom i Ravnateljstvom policije. Projekt je financiran sredstvima Europske unije iz programa CERV – Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

U sklopu projekta udruge B.a.B.e. koji se provodi uz podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, održana je prva tematska konferencija pod nazivom "Usklađivanje obiteljskog i radnog života: perspektive i izazovi u javnoj politici". Konferencija je održana 9. listopada 2024. godine u Kući Europe u Zagrebu, s ciljem otvaranja strukturiranog dijaloga s Ministarstvom demografije i useljeništva te ostalim relevantnim dionicima. Fokus konferencije bio je na utvrđivanju trenutnih izazova i potreba u provedbi politika koje omogućuju bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života, kao i na planiranju budućih aktivnosti u ovoj sferi.

Uvod i ključne teme

Konferenciju je otvorila Petra Kontić iz udruge B.a.B.e. s pozdravnim govorom, predstavljajući važnost projekta i potrebu za koordinacijom javnih politika koje podržavaju ravnotežu između obiteljskih i poslovnih obaveza. Ključne izlagačice iz različitih sektora iznijele su svoja stručna mišljenja i iskustva, naglašavajući različite aspekte problema.

Dr. med. Željka Josić, državna tajnica Ministarstva za demografiju i useljeništvo, održala je prezentaciju na temu "Demografske politike i mjere: balansiranje između posla i obitelji u suvremenom društvu". Naglasila je izazove s kojima se suočavaju obitelji u današnjem društvu i predstavila demografske mjere koje Vlada implementira kako bi olakšala usklađivanje obiteljskih i poslovnih obveza.

Mr. sc. Iva Prpić iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom predstavila je aktivnosti Grada Zagreba u vezi s usklađivanjem poslovnog i privatnog života. Grad Zagreb provodi niz mjera koje uključuju podršku roditeljima i socijalne usluge za obitelji.

Doc. dr. sc. Anka Kekez Koštro s Fakulteta političkih znanosti istaknula je važnost javnih usluga u procesu usklađivanja obiteljskog i poslovnog života. Kvalitetne i dostupne javne usluge, poput vrtića, škola i socijalne skrbi, ključne su za omogućavanje roditeljima da lakše balansiraju svoje privatne i poslovne obveze.

Izv. prof. dr. sc. Valerija Barada sa Sveučilišta u Zadru govorila je o specifičnim izazovima s kojima se susreću obitelji u Hrvatskoj. U prezentaciji pod nazivom "Obitelji u Hrvatskoj: posao, kućanski rad, djeca", Barada je istaknula rodnu neravnopravnost u podjeli kućanskih poslova i brizi o djeci te njihov utjecaj na zaposlenost žena.

Doc. dr. Suzana Košir sa Sveučilišta u Mariboru podijelila je slovensko iskustvo kroz temu "Politička participacija i privatni život žena: primjer Slovenije". Slovenija ima određene uspjehe u poticanju rodne ravnopravnosti, ali izazovi ostaju, osobito u kontekstu političke participacije žena i njihovih privatnih obveza.

Istraživački rezultati

Izv. prof. dr. sc. Valerija Barada predstavila je rezultate istraživanja javnog mnijenja provedenog 2022. godine u sklopu projekta udruge B.a.B.e. pod nazivom "Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – prostori promjene", a koje je proveo Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj i dalje postoji izražena neravnoteža između obiteljskog i profesionalnog života zaposlenih žena i muškaraca. Žene su više pogođene konfliktom između poslovnih i obiteljskih obveza, što negativno utječe na njihovu kvalitetu života.

Utvrđeno je da je usklađivanje obiteljskih i poslovnih obveza usko povezano sa socijalnom politikom, fleksibilnim radnim uvjetima i dostupnošću javnih usluga. Sudionici konferencije složili su se da je potrebno kreirati sveobuhvatnu javnu politiku koja će obuhvatiti navedene aspekte i omogućiti bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života.

Zaključak i preporuke

Konferencija je otvorila prostor za daljnju javnu raspravu o temama vezanim uz usklađivanje obiteljskog i radnog života te postavila temelje za donošenje preporuka za poboljšanje javnih politika. Posebno je istaknuta potreba za usklađivanjem strateških dokumenata na nacionalnoj i europskoj razini kako bi se stvorio cjelovit okvir za postizanje ravnoteže između obiteljskih i profesionalnih obveza žena i muškaraca.

Konferencija je okupila 35 sudionika iz različitih sektora, uključujući predstavnike ministarstava, lokalne samouprave, akademske zajednice, civilnog društva i medija, što je omogućilo bogatu razmjenu iskustava i znanja. Očekuje se da će rezultati ove konferencije doprinijeti razvoju konkretnih mjera i aktivnosti koje će olakšati usklađivanje obiteljskog i poslovnog života u Hrvatskoj.

Maja Ž. jedna je od mnogih žena koje su prošle pakao online nasilja, no Maja Ž. je i jedna od rijetkih koja u tim traumatičnim okolnostima nije odabrala šutnju, nego borbu. Za Forum.tm ispričala je detalje agonije koju je mjesecima proživljavala i koja je ostavila ozbiljne posljedice na njeno zdravlje.

Članak možete pronaći ovdje.

20. i 21. lipnja 2024. na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru održana je dvodnevna tematska multidisciplinarna rasprava pod nazivom „Obitelj kao radno mjesto: istraživanja i javne politike“ u okviru Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području 'Usklađivanje privatnog i poslovnog života'. Multidisciplinarna rasprava okupila je istaknute hrvatske znanstvenice iz različitih znanstvenih i visokoobrazovnih institucija s ciljem rasprave o metodološkim pristupima i iskustvima u području usklađivanja obiteljskih i profesionalnih obaveza žena i muškaraca, a sa svrhom otvaranja prostora za razumijevanje, stvaranje i provođenje javnih politika u okviru usklađivanja privatnog i poslovnog života.

Prvi dan multidisciplinarne rasprave izlaganja su održale izv. prof. dr. sc. Valerija Barada s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru te izv. prof. dr. sc. Ksenija Klasnić s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Izv. prof. dr. sc. Valerija Barada predstavila je istraživanje provedeno 2022. godine u sklopu projekta udruge B.a.B.e. „Utjecaj javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Hrvatske – Prostori promjene“. Istraživanje je uključivalo višeetapno i multi-komponentno akcijsko istraživanje korištenjem mješovite metode, a pokazalo je kako kućanske poslove, osobito one rutinske, i dalje najčešće obavljaju žene; da na teret žena također češće pada upravljanje resursima, vremenom, emocijama i odnosima u obitelji; da žene u odnosu na muškarce učestalije doživljavaju napetosti između obiteljske i radne uloge; da manju šansu za korištenje javnih usluga skrbi i obrazovanja imaju djeca iz slabije razvijenih regija te djeca nezaposlenih ili jednohraniteljskih kućanstava.

Izv. prof. dr. sc. Ksenija Klasnić iznijela je iskustva iz pet projekata koje je provodila u razdoblju od 2017. do 2024. godine, a koji su za predmet istraživanja uključivali kućanski rad, ravnotežu privatnog i poslovnog života te mentalni rad. Predstavila je različite metodološke pristupe koji su najčešće uključivali mješovitu metodologiju te je istaknula pojedine nalaze kao što su diskrepancija u količini vremena i vrsti angažmana koje žene i muškarci posvećuju obavljanju kućanskih i ostalih obiteljskih obaveza; postojanje rodnih nejednakosti u obavljanju mentalnog rada između muškaraca i žena u privatnoj sferi te uvođenje fleksibilnosti u radu zaposlenicima kao alatu koji bi posebice pridonio uspješnijem usklađivanju privatne i profesionalne sfere.

Nakon izlaganja povela se rasprava o mogućnostima upotrebe digitalnih alata u povećanju kvalitete života zaposlenih majki, o javnim servisima, o fleksibilnim oblicima rada i postupcima konstrukcije različitih alata mjerenja obiteljskih poslova i mentalnog rada.

Drugi dan multidisciplinarne rasprave održan je javni panel na kojem su sudjelovale znanstvenice, studenti/ce diplomskog studija te predstavnici/ce Grada Zadra, Zadarske županije, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U uvodnom dijelu panel rasprave Tamara Šterk iz udruge B.a.B.e. predstavila je aktivnosti iz prve godine provedbe Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, a izv. prof. dr. sc. Valerija Barada istaknula je namjeru da istraživanja posluže otvaranju dijaloga s ključnim dionicima, s ciljem osmišljavanja i provedbe javnih politika u području poboljšanja usklađivanja privatnog i poslovnog života.

U panel raspravi sudjelovale su dr. sc. Mirjana Adamović, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, dr. sc. Blanka Čop, Katedra za sociologiju Pravnog fakulteta u Splitu, izv. prof. dr. sc. Anita Dremel, Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, izv. prof. dr. sc. Ksenija Klasnić, Odsjek za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Marija Šarić, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru te doc. dr. sc. Željka Zdravković, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru.

Zaključke javnog panela možemo sažeti u nekoliko ključnih navoda, kako slijedi:

- muškarci koji se bave kućnim/obiteljskim poslovima većinom obavljaju obaveze vezane za vanjski prostor (šetanje s djecom, popravak i briga o autu, nabava namirnica itd.), što žene može smjestiti u izolirajući položaj unutar kućanstva s repetitivnim poslovima

- mentalni rad je nevidljiv, trajan, difuzan, neplaćen te ga većinski obavljaju žene, slijedom čega pokazuju negativne posljedice prevelikog mentalnog rada koji može dovesti do mentalnog opterećenja

- društveni aspekti mentalnog rada uključuju organiziranje obiteljskog života, održavanje društvenih odnosa izvan kućanstva te emocionalna podrška članovima kućanstva

- kognitivno-emocionalno upravljanje kućanstvom sastoji se od dvije dimenzije: upravljanje resursima i vremenom te upravljanje emocijama i odnosima te se unutar obje dimenzije mogu mjeriti doseg i intenzitet

- poslovne obveze češće imaju utjecaja na obiteljski život kod žena nego kod muškaraca

- muškarci percipiraju da podjednako kao i njihove partnerice obavljaju obiteljske/kućanske poslove, dok žene procjenjuju da one većinski obavljaju navedeno

- istraživanja pokazuju da se ispitanici/ce u stavovima o podjeli kućanskog rada izjašnjavaju ravnopravno, dok praksa ukazuje da ponašanje zaostaje za stavovima

- javne politike u okviru usklađivanja privatnog i poslovnog života trebaju biti rodno, dobno i regionalno prilagođene

U zatvorenom dijelu rasprave koja je uslijedila nakon javnog panela raspravljalo se o emocionalnoj i kognitivnoj komponenti mentalnog rada te njegovim društvenim aspektima, analitičkim dimenzijama u mjerenju mentalnog rada te metodama istraživanja mentalnog rada.

Dvodnevna tematska multidisciplinarna rasprava tek je jedna u nizu aktivnosti u smjeru razmjene znanja i iskustava različitih dionika s ciljem otvaranja dijaloga i stvaranja prijedloga za unaprjeđenje javnih politika za usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca na temelju istraživačkih podataka. Nastavljamo i dalje raditi na podizanju svijesti o važnosti ravnopravne podjele obiteljskih obveza između žena i muškaraca te o važnosti rodne ravnopravnosti i omogućavanja sklada između privatnog i poslovnog života.

Dana 10. lipnja 2024. godine u Pravosudnoj akademiji u Zagrebu održana je druga u nizu radionica za pravosudne dužnosnike/ce u sklopu projekta SURF&SOUND 2.0. Na radionici je sudjelovalo 11 sudionika/ca, djelatnika/ca županijskih i općinskih sudova i državnih odvjetništava iz Grada Zagreba, Zagrebačke, Krapinsko-zagorske i Sisačko-moslavačke županije.

Voditelji radionice bili su Krunoslav Stjepan Rajačić, zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Ivana Bilušić, sutkinja Županijskog suda u Velikoj Gorici i Renato Grgurić, stručnjak za IT vještačenja iz Ministarstva unutarnjih poslova.

Radionica je pružila interdisciplinarni pregled fenomena online rodno uvjetovanog nasilja, kao i strategije za njegovo suzbijanje, uključujući pružanje podrške žrtvama uz osjetljiv pristup rodnim pitanjima. Poseban naglasak bio je na pravnim i informatičkim aspektima problema, uz praktične primjere i znanja o prikupljanju dokaza te drugim specifičnim vještinama vezanim uz tu tematiku.

Projekt „SURF and SOUND 2.0“ ima za cilj omogućiti sustavan rad na zaštiti žena žrtava obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja u online okruženju, a provodi ga udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Agencijom za elektroničke medije te pridruženim partnerima, Pravosudnom akademijom i Ravnateljstvom policije. Projekt je financiran sredstvima Europske unije iz programa CERV – Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti i sufinanciran sredstvima Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.