U sklopu projekta udruge B.a.B.e. koji se provodi uz podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, 29. studenoga 2024. godine u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca održana je druga tematska konferencija pod nazivom ‘Usklađivanje obiteljskog i radnog života: uloga poslodavaca u stvaranju ravnoteže’. Konferencija je okupila brojne stručnjakinje koje su govorile o ovoj aktualnoj temi, a premijerno je prikazan i video iz kampanje ‘Ravnopravnost bez izgovora’.
Predsjednica udruge B.a.B.e. Petra Kontić otvorila je konferenciju istaknuvši kako je glavni cilj konferencije identificirati prepreke u radnim praksama koje se mogu promijeniti bez značajnih ulaganja, a što će koristiti i zaposlenicima/ama s malom djecom kao i poslodavcima uzevši u obzir poteškoće s kojima se susreću zaposleni roditelji. Zanimljivim dijelom istraživanja posebno je istaknula iskaze muških ispitanika koji su rekli da u kućanskim poslovima ne sudjeluju jer ne znaju kako te da smo zato u kampanji s motom ‘Ako ne znaš, nauči. Podijelimo poslove u kući’, u suradnji s dizajnericom Gogom Golik, dali deset instrukcija kako se obavljaju jednostavni kućanski poslovi.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić govorila je o značaju usklađivanja poslovnog i privatnog života, te u tom kontekstu položaju žena na tržištu rada, stvaranju uvjeta za aktivno uključivanje žena na tržištu rada odgovarajućim usklađivanjem poslovnog i privatnog života, aktivnostima institucije Pravobraniteljice, uključujući onima iz EU projekta Pravobraniteljice „Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života“.
Anita Džapo iz Hrvatske udruge poslodavaca naglasila je da poslodavci trebaju osigurati zaposlenicima/ama kako fleksibilne uvjete rada, tako i adekvatnu podršku. Kao konkretne mjere predložila je mogućnost rada od kuće ili na daljinu. Posebno je istaknula značaj cjeloživotnog obrazovanja te potrebu aktivnijeg angažmana lokalnih vlasti u rješavanju problema poput nedostatka vrtića i odgojitelja.
Izv. prof. dr. sc. Ksenija Klasnić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjeka za sociologiju osvrnula se na razliku između teorije i prakse rodne nejednakosti u neplaćenom kućanskom radu u Hrvatskoj. Naglasila je kako je promjena položaja žena otežana zbog prenošenja neravnopravnih odnosa na nove generacije, pri čemu djevojčice kopiraju majke, a dječaci očeve. Također je dodala da, nažalost, ne postoji država u kojoj je postignuta potpuna rodna ravnopravnost.
Izv. prof. dr. sc. Valerija Barada sa Sveučilišta u Zadru osvrnula se na situaciju zaposlenih roditelja u Hrvatskoj, naglašavajući da se muškarci sve više uključuju u brigu o djeci, dok u ostalim aspektima kućanskih obaveza žene i dalje nose veći dio tereta. Predstavila je rezultate istraživanja provedenih tijekom 2022. i 2023. godine, koja su ispitivala kakav je život obitelji u Hrvatskoj i koje promjene bi mogle poboljšati njihov položaj. Istraživanje u šest hrvatskih regija otkrilo je, između ostalog, da žene češće rade na određeno vrijeme, dok je čak 15% žena u priobalju bilo zaposleno „na crno“. Posebno zabrinjavajućim označila je stigmu i ismijavanje kojima su se suočili muškarci zbog korištenja roditeljskog dopusta.
Dr. sc. Blanka Čop s Pravnog fakulteta u Splitu upozorila je kako sukob između privatnog i poslovnog života negativno utječe na kvalitetu života, zdravlje i produktivnost zaposlenika. Posebno je istaknula problem preklapanja poslovnih i privatnih obaveza, napominjući da su rezultati istraživanja pokazali kako je 54,7% ispitanika bilo kontaktirano od strane poslodavaca izvan radnog vremena, dok je 46% radilo prekovremeno. Kada je riječ o bolovanju zbog bolesti djeteta, majke su češće preuzimale tu odgovornost (64%), dok zabrinjava činjenica da 18% ispitanika nije imalo mogućnost koristiti bolovanje u takvim situacijama. S druge strane, 60% ispitanika je imalo priliku tijekom radnog vremena obaviti privatne obaveze, no i tu su muškarci bili u povoljnijem položaju, jer su tu mogućnost češće koristili.
Doc. dr. sc. Željka Zdravković sa Sveučilišta u Zadru govorila je o radnim uvjetima mladih u Hrvatskoj te je predstavila rezultate istraživanja o tranziciji mladih iz mladenačke u odraslu dob, pri čemu su pronalazak prvog plaćenog posla te sklapanje braka/partnerstva i roditeljstvo jedni od najvažnijih životnih događaja. Istraživanje je pokazalo prisutnost rodnih razlika na tržištu rada, dok su radni uvjeti najvažniji prediktori osamostaljivanja mladih od roditelja, sklapanja životnog partnerstva i roditeljstva.
Nakon predavanja uslijedio je panel o primjerima dobre prakse poslodavaca koji potiču stvaranje pozitivnog radnog okruženja na kojem su sudjelovale predstavnice različitih tvrtki: Andreja Gracin (Telemach), Antonija Vojnović (Span), Danijela Haralović (Helen Doron), Martina Bastašić (Undabot) i Kristina Volf (Brigada).
Sudionice su predstavile niz mjera koje njihove tvrtke provode kako bi zaposlenicima/ama olakšale usklađivanje obiteljskog i poslovnog života. Među mjerama su besplatni sistematski pregledi, darovi za novorođenčad, plaćeni dopusti za vođenje djeteta liječniku, slobodan dan na prvi dan škole, reboarding za majke koje se vraćaju s porodiljnog ili roditeljskog dopusta kako bi se prilagodile promjenama na radnom mjestu, fleksibilni oblici rada, rad s izdvojenog mjesta, klizno radno vrijeme, prostorije za dojenje, te organizacija obiteljskog dana u okviru tvrtke. Ove mjere pokazuju kako poslodavci mogu aktivno pridonijeti ravnoteži između poslovnih i privatnih obaveza zaposlenika.
Na konferenciji se okupilo 38 sudionika/ca iz raznih sektora, među kojima su bili/e predstavnici/e poslodavaca, ministarstava, lokalnih vlasti, akademske zajednice, civilnog društva i medija, što je omogućilo dinamičnu razmjenu iskustava i ideja. Očekuje se da će zaključci s konferencije pridonijeti osmišljavanju konkretnih mjera i inicijativa za lakše usklađivanje obiteljskog i poslovnog života u Hrvatskoj.
