29. rujna 2026. godine u Sheraton Zagreb Hotelu s početkom u 10:30 sati u organizaciji udruge B.a.B.e. održana je tematska konferencija pod nazivom “Predstavljanje rezultata istraživanja kognitivno-emocionalnog upravljanja kućanstvom (KEUK)” u okviru Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u području 'Usklađivanje privatnog i poslovnog života'. Cilj tematske konferencije bio je otvoriti prostor za razgovor o radu koji često ostaje nevidljiv odnosno planiranju, organiziranju, anticipiranju potreba i emocionalnom upravljanju svakodnevnim obiteljskim životom te o njegovoj rodnoj raspodjeli i posljedicama za usklađivanje privatnog i poslovnog života. Na tematskoj konferenciji ukupno je sudjelovalo 28 sudionika/ca. Tematsku konferenciju moderirala je Marina Barukčić Stričević.
Tematsku konferenciju otvorila je Zdravka Sadžakov iz udruge B.a.B.e. s uvodnim pozdravom te predstavljanjem problematike (ne)vidljivog rada u kućanstvu, njegove raspodjele među članovima kućanstva te povezanosti s rodnim ulogama i usklađivanjem privatnog i poslovnog života. Izlaganje pod nazivom "Javnopolitička važnost istraživanja kognitivno-emocionalnog upravljanja kućanstvom" održala je izv. prof. dr. sc. Valerija Barada s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru. U izlaganju je govorila o nevidljivim dimenzijama kućanskog rada, osobito o kognitivnom i emocionalnom radu koji se često previđa u istraživanjima i javnim politikama. Predstavljen je koncept kognitivno-emocionalnog upravljanja kućanstvom (KEUK), koji obuhvaća planiranje, organiziranje, praćenje potreba, upravljanje vremenom i resursima te održavanje emocionalnih i obiteljskih odnosa. Posebno je istaknuto da žene i dalje najčešće preuzimaju najveći dio svakodnevnih kućanskih, kognitivnih i emocionalnih obveza, što pridonosi njihovoj višestrukoj opterećenosti, slabijem položaju na tržištu rada, sporijem napredovanju u karijeri i većem riziku od siromaštva u starijoj dobi. Predstavljen je i istraživački instrument KEUK, kojim se navedene aktivnosti nastoje sustavno mjeriti preko koncepta upravljanja kućanstvom. Također, naglašeno je da kućanski i emocionalni rad nisu samo privatna pitanja, nego strukturni društveni fenomeni koji reproduciraju rodne nejednakosti. Zbog toga su potrebne kvalitetnije javne i socijalne politike podrške obiteljima i ženama, jer ulaganje u prevenciju i podršku dugoročno smanjuje troškove za društveni sustav.
Doc. dr. sc. Željka Zdravković s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru održala je predavanje pod nazivom “Sociodemografske specifičnosti i vrijednosne orijentacije u rodnim obrascima kognitivno-emocionalnog upravljanja kućanstvom u Hrvatskoj“, pri čemu je predstavila rezultate istraživanja kognitivno-emocionalnog upravljanja kućanstvom (KEUK). Rezultati pokazuju da kognitivno i emocionalno upravljanje kućanstvom ostaje snažno rodno obilježeno, no kako no njegov društveni obrazac nije ni jedinstven ni svediv na jedan oblik nevidljivog rada. Žene općenito navode veći udio u upravljanju dok muškarci češće percipiraju njihovu podjelu kao ravnomjerniju. Rodno stratificirani regresijski modeli pokazuju da sociodemografski prediktori djeluju različito kroz dimenzije upravljanja te kroz odgovore muškaraca i žena. Nadalje, rodna nejednakost u nevidljivom radu u kućanstvu multidimenzionalna je i ovisna o kontekstu. Kognitivno i emocionalno upravljanje stoga ne bi trebalo tretirati kao jednu homogenu kategoriju: njihova rodna raspodjela varira ovisno o vrsti posla, domeni u kojoj se odvija i društvenom položaju ispitanika/ca. Uobičajene sociodemografske karakteristike objašnjavaju samo mali dio varijacije u rodnoj raspodjeli kognitivnog i emocionalnog upravljanja, što upućuje da drugi mehanizmi poput rodnih normi, dinamike odnosa, očekivanja o odgovornosti i svakodnevnog pregovaranja između partnera mogu biti važni za razumijevanje zašto ovi oblici nevidljivog rada ostaju rodno obilježeni.
Posljednje izlaganje pod nazivom “Partnerski odnosi u kontekstu kognitivno-emocionalnog upravljanja kućanstvom“ održala je dr. sc. Blanka Čop, viša asistentica na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Splitu. U predavanju je govorila o kognitivno-emocionalnom upravljanju u partnerskim odnosima, odnosno o nevidljivom radu koji uključuje pružanje emocionalne podrške, poticanje komunikacije, brigu o partnerovu zdravlju te organiziranje zajedničkog vremena i održavanje odnosa. Istaknuto je da partnerstvo nije samo privatan odnos, nego i prostor raspodjele vremena, odgovornosti, resursa i moći. Rezultati pokazuju da ispitanici/ce većinu navedenih aktivnosti najčešće procjenjuju kao podjednako podijeljene između njih i partnera/ica. Međutim, na svim tvrdnjama izražene su rodne razlike te tako žene znatno češće navode da upravo one većinom ili isključivo pružaju podršku partneru, potiču razgovor s partnerom, podsjećaju partnera na brigu o zdravlju i planiraju zajedničke aktivnosti. Također, iako podjela odgovornosti u partnerskim odnosima upućuje na polagano uravnoteženje u nekim segmentima kognitivno-emocionalnog rada i svakodnevice, izražen je trend da žene češće preuzimaju kognitivno-emocionalno opterećenje u odnosu s partnerom. Emocionalna i relacijska briga za partnera i odnos stoga je izrazito rodno podijeljena i nosi je većinom žena, a podjela ne ovisi o dobi, obrazovanju, zaposlenosti, prihodima ni obiteljskoj situaciji.
Na kraju tematske konferencije uslijedila je rasprava tijekom koje su sudionici/ce imali priliku komentirati predstavljene rezultate, razmijeniti iskustva te otvoriti pitanja vezana uz rodnu raspodjelu nevidljivog rada i mogućnosti za njegovo pravednije usklađivanje. Posebno se razgovaralo o važnosti prepoznavanja kognitivnog i emocionalnog rada u oblikovanju javnih politika usmjerenih na usklađivanje privatnog i poslovnog života.
