15. prosinca 2010.

Javni mediji i javnost

Na Dan ljudskih prava, 10. prosinca 2010., Kuća ljudskih prava organizirala je u suradnji s Centrom za ljudska prava i Multimedijalnim Institutom razgovor o odnosu javnih medija i javnosti.

"Javni servis je stvoren za javnost, javno je financiran i javnost ga nadzire. On nije niti komercijalan niti državni, slobodan je od političkog upletanja i od pritisaka komercijalnih sila. Javni servis informira, obrazuje, ali i zabavlja slušatelje i gledatelje. Tek uz osiguran pluralizam, programsku raznolikost, uredničku neovisnost, primjereno financiranje, odgovornost i transparentnost, javni servis može služiti kao temelj demokracije."

Polazeći od ove UNESCO-ve definicije javnog medijskog servisa,  razgovor je započet postavljanjem pitanja što javnost jest i kako je moguće ovaj pojam  tumačiti da bi se znalo koja je zadaća javnih medija.
U uvodnim izlaganjima docentice antropologinje Sanje Puljar D'Alessio, predavačice i znanstvenice Tene Perišin i Siniše Pavića, osviještenog dijela javnosti koji posreduje svoje opservacije o hrvatskom javnom medijskom servisu čitateljima Novog lista,  otvoren je niz pitanja i pokazana slojevitost problema o kojima se raspravlja (tko čini javnost i kako se ona može opisati, koji indikatori mogu pokazati da javni medijski servis proizvodi i emitira program o svima i za sve, postoji li uopće mogućnost da se taj idealni zamišljaj javnog servisa oživotvori i sl.), a posebna je pozornost usmjerena na hrvatsku javnu televiziju i  ocjenu njezina zadovoljavanja temeljnih pretpostavki javnog medijskog servisa.

Kritičkim glasovima ocjene stanja na HTV-u  pridružila se i publika u dvorani, ali je moderatorica razgovora Sanja Sarnavka upozorila kako se uglavnom svi zaustavljaju na ocjeni večernjeg informativnog programa HTV-a, zaboravljajući sve druge jednako važne segmente HRT-ove produkcije. Ipak, jedinstvena je ocjena kako posljednjih godina program i čitava situacija na HRT-u bude zabrinutost i zahtijevaju reakciju koja izostaje kako od djelatnika/ca na HTV-u, tako i od strane političkih elita i gledateljstva. Kao što ne postoji nikakva zajednička vizija ljudi koji rade na HTV-u, već se uočava niz skupina koje dijele posve različite ideologijske i profesionalne sustave vrijednosti, tako je i javnost razjedinjena i nesuglasna u tome kakav bi javni televizijski servis trebao biti.

Zaključeno je kako treba češće organizirati ovakve razgovore jer svima pomažu da se barem djelomično razjasne neke dileme, a svi su se isto tako složili kako treba stalno upozoravati na propuste HRT-a  i zahtijevati veću odgovornost.

Članice Grupe za slobodne i odgovorne medije (SOM) pozvale su prisutne da se aktivno uključe u kandidiranje osoba u Programsko vijeće i Nadzorni odbor HRT-a.

Tekst je preuzet s internetske stranice Kuće ljudskih prava.

Posljednje

22. rujna 2021.
Empatija sada! Uručenje pisma još jedne Laure premijeru Plenkoviću

Predstavnice udruge B.a.B.e. danas su se okupile uoči početka konferencije „Integrirani pristup u borbi protiv nasilja nad ženama i u obitelji“, ispred hotela Westin gdje je predstavnica udruge Bojana Guberac pročitala anonimno pismo jedne od Laura (čiji podaci su nam poznati) – žene žrtve nasilja u obitelji koja nam se obratila za pomoć i kojoj na […]

Više
8. rujna 2021.
Reakcija na navode koji se pojavljuju u seriji članaka novinarke Jelene Jindre na portalu H-Alter pod nazivom “Sustav za zaštitu ili za zlostavljanje djece?”

U svojem svakodnevnom radu svjedočimo tome da se žrtve često boje prijaviti nasilje, a rastući razlog strahu od prijave upravo je i strah da će ih institucije optužiti za “otuđenje” i oduzeti im dijete ako se/ga pokušaju zaštititi od nasilnika. U zadnja dva mjeseca na portalu H-alter izašla je serija članaka novinarke Jelene Jindre pod […]

Više
7. rujna 2021.
Fotkaj, snimi, objavi: Jutros sam stala!

Mreža "4. smjena - nevidljivi rad" čiji je fokus usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca pokreće kampanju #JutrosSamStala kojoj je cilj osvijestiti javnost o svakodnevnom neplaćenom kućanskom radu koji se smatra „ženskim“.  Peglanje, čišćenje, kuhanje, pranje odjeće, planiranje, briga o djeci... Što bi se dogodilo da žene stanu s kućanskim poslovima? Kaos? Tko […]

Više
VIJESTI
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram