Na kraju projekta Naming, Framing and Blaming the Economic Violence against Women in Intimate Relationships održana je regionalna konferencija Što jest ekonomsko nasilje nad ženama i kako ga spriječiti i/ili sankcionirati? U hotelu Dubrovnik 19. ožujka 2013. okupilo se sto sudionica/ka iz regije kako bi čulo rezultate istraživanja i razgovaralo o poželjnim mehanizmima prevencije, zaštite od i sankcioniranja ekonomskog nasilja. Konferenciju su otvorile Helena Štimac Raadin, ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH, Nansi Tireli, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova i voditeljica projekta Sanja Sarnavka. Voditeljice projekta iz partnerskih organizacija Fedra Idžaković, Prava za sve, Bosna i Hercegovina; Elena Triffonova, Fondacija za rodna istraživanja, Bugarska; Ljiljana Raičević, Sigurna ženska kuća Podgorica, Crna Gora; Svetlana Stefanović, Europski pokret, Srbija i Željka Markulin iz organiazcije BaBe! predstavile su projekt i aktivnosti koje su provedene, a zatim je Ksenija Klasnić, znanstvena novakinja, Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu govorila o rezultatima kvalitativnog i kvantitativnog istraživanja. U Hrvatskoj je, naime, jedino provedeno i kvantitativno istraživanje na reprezentativnom uzorku žena u intimnim vezama u dobi od 18 do 89 godine. Uglavnom, ekonomsko nasilje jest prisutno i može se zaključiti da se višekratno dogodilo svakoj četvrtoj ženi. Isti rezultat dobiven je i za fizičko nasilje. Različiti su oblici ekonomskog nasilja koje se javlja u Hrvatskoj. Neki od njih su: prigovaranje zbog načina trošenja vlastitog novca; bez znanja partner uzima partneričin ili zajednički novac; tjera partnericu da laže o cijeni nečega što je kupila, itd. Vrlo ozbiljni problemi postoje kad par živi u nekretnini koja glasi na obitelj partnera ili njega samog. Partnerice tokom godina ulažu u nekretninu a onda jednog dana saznaju da nemaju pravo niti na najmanji dio nekretnine ukoliko dođe do raskida veze. U mlađih osoba zabrinjavajuća je pojava da partneri troše novac na kockanje i klađenje. Sve rezultate istraživanje s detaljnim podacima može se naći u knjizi koja je dostupna u BaBama. U nastavku konferencije govorili su stručnjaci i stručnjakinje iz regije o specifičnim aspektima ekonomskog nasilja: Iz institucionalne perspektive Hajrija Hadžiomerović-Muftić, federalna tužiteljica Federacije BiH; Iskustva u radu sa ženama žrtvama ekonomskog nasilja Miroslav Knežević, direktor Centra za posredovanje Crne Gore; Ekonomsko nasilje nad ženama u Srbiji Vesna Jarić, koordinatorica projekta "Integrisani odgovor na nasilje nad ženama u Srbiji", UNDP Srbija te Socijalni aspekti ekonomskog nasilja – slučajevi iz Bugarske, Antonia Radeva-Fileva, vijećnica Općine Dimitrovgrad. U malim grupama pokušalo se skicirati preporuke za daljnje djelovanje. Konferencija ja zaključena u 17 sati.
Projekt je financiran od strane Europske komisije u Bruxellesu Western Balkans and Turkey: Civil Society Facility: Partnership Actions - Empowermnet of Women EuropeAid/131114/C//ACT/MULTI. Sufinancirali su ga Ured za udruge Vlade RH i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva.
