5. siječnja 2022.

Predstavili smo NEON - platformu za prijavu online nasilja za N1 Hrvatska

Dean Šarčević, koordinator projekta SURF and SOUND, gostovao je u Newsroomu N1 televizije te je govorio o osvetničkoj pornografiji, izmjenama Kaznenog zakona i predstavio platformu NEON.

“Pojavila se kriva informacija, konkretno kada pričano o izmjenama kaznenog zakona i članku 144(a) zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja, ono je stupilo na snagu 31. srpnja 2021. Počevši od tog roka bilo koje djelo koje je počinjeno, a da je u skladu s opisom tog kaznenog dijela, može biti procesuirano, ta informacija je najviše bitna žrtvama”, rekao je.

“Mi u udruzi radimo direktno sa žrtvama pružajući im besplatnu pravnu i psihološku pomoć. Vrlo je bitno, počevši od 21. srpnja moguće je pokrenuti kazneni progon. Isto tako žrtvama je bitno da postoji zakonska odredba koja podrazumijeva rok od 3 mjeseca od saznanja za počinjenje kaznenog dijela u kojem žrtve moraju prijaviti počinjenje kaznenog dijela”, objašnjava i dodaje:

“U udruzi Babe počevši od ožujka prošle godine provodimo projekt koji se na sveobuhvatan način bavi online nasiljem. Jedna od načina borbe je i stvaranje ovakvih alata kako bi se žrtve mogle informirati o oblicima online nasilja, te direktno preko platforme prijaviti nasilje i zapravo stupiti u proces podrške gdje mi u udruzi pružamo besplatnu pravnu i psihološku pomoć”.

NEON je alat za prijavu online nasilja i pristup podršci u obliku besplatnog pravnog i psihološkog savjetovanja, a napravljen je u okviru projekta SURF and SOUND koji sufinancira Europska unija, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Grad Zagreb.

“Većina žrtava zbog osude ne prijavi nasilje”

Istaknuo je i kako su istraživanja o količini prijava ove vrste nasilja – obeshrabrujuća:

“Govori se o podatku od samo 4% prijave takvog nasilja. Velika većina takvog nasilja se ne prijavljuje i možemo potvrditi da je tako i u Hrvatskoj. Većina žrtava ne prijavljuje online nasilje i to se može objasniti prije svega društvenom osudom na koju nailaze, prebacuje se krivnja s nasilnika na žrtvu i u toj situaciji žrtve se povuku u sebe i nisu ohrabrene prijaviti. I zato je važno poslati im poruku da postoji način izlaska iz te situacije. Pozivamo sve osobe da budu hrabre i prijave to nasilje. Mi ćemo im pomoći od informacije do odlaska na policiju sa žrtvama, naše pravnice su im na raspolaganju i psihologice”.

Kazne koje prijete nasilnicima kreću se od jedne do tri godine zatvora.

“Ako je počinitelj učinio snimku dostupnu jednoj osobi onda mu prijeti kazna do 1 godine, ako ju je učinio dostupnom više ljudi onda mu prijeti kazna do 3 godine zatvora”, objašnjava.

Dodao je i kako se 80% slučajeva online nasilja odnosi upravo na osvetničku pornografiju: “Također u praksi je potvrđeno da većina žrtva ne prijavljuje nasilje, čak i kada nam se obrate za pomoć, većina ih ne prijavi i treba ih ohrabriti na to. Žrtva je dužna prijaviti u tri mjeseca od saznanja za počinjenje inače se ne može procesuirati”, kaže.

Rekao je i kako postoje još neprepoznati oblici nasilja poput doxinga, odnosno kada nasilnici naprave lažne profile na kojima objavljuju osobne podatke žrtve te primjerice na tom profilu reklamiraju seksualne usluge. Žrtve tada doživljavaju i uznemiravanje od treće strane te ih se izlaže nesigurnosti i neizvjesnosti te potencijalno i fizičkom nasilju.

“Naša komunikacija se sada, pogotovo u pandemiji, potpuno usmjerila na online svijet i bas zbog tog bilježimo povećane brojke ovakvih oblika nasilja i to ne samo mi u Hrvatskoj. Žene su većinom žrtve, primjerice kod osvetničke pornografije 90% žrtava su žene. Također i posljedice s kojima se suočavaju su gore. Naša psihologica je istaknula da sve žrtve razmišljaju o suicidu. Trpe osim društvenih i ekonomske posljedice, primjerice ne mogu napredovati. Bilo je slučajeva da su nasilnici snimke poslali poslodavcu ili ih je vidio velik broj ljudi iz kolektiva, takve osobe nažalost ne mogu više obavljati svoje dužnosti ili uzimaju dugotrajna bolovanja, radi se o stvarnom i ozbiljnom nasilju”, veli.

Kako to izgleda prilikom prijave policiji?

“Vidimo zapravo i pozitivnu i negativnu praksu. Od razumijevanja i zbilja hvatanja u koštac s problemom do potpunog nerazumijevanja i ismijavanja žrtve, imamo prostora za napredak. Moramo biti svjesni da se radi o novom fenomenu i moramo zajednički raditi da što bolje kao društvo i institucije odgovorimo na ove slučajeve”.

Posljednje

15. listopada 2021.
Svjedočanstvo majke Mirjane o radu Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba - još jedan argumentirani slučaj naših korisnica

I ovo je dio našeg  „sustava za zaštitu djece“. Tako to zna izgledati u stvarnosti. Prizori koje ste uvodno vidjeli novinarski je snimak od 21. ožujka 2013. godine, a prikazuje pokušaj ovrhe (1, 2, 3), odnosno odvođenja djece od majke i smještanja u dom za nezbrinutu djecu. Taj dan svi su plakali. Djeca, majka, mi, […]

Više
8. listopada 2021.
Svjedočanstvo Željke Posavac o radu Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba - objavljujemo prvi argumentirani slučaj naših korisnica

Nastavno na objavljenu seriju tekstova novinarke Jelene Jindre o radu Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i bivše ravnateljice Gordane Buljan Flander, javnu diskusiju koja je pokrenuta kao reakcija na navedene tekstove, brojne medijske objave i televizijske debate te sjednicu Saborskog odbora za ravnopravnost spolova koja je održana 1. listopada 2021. godine, osobito […]

Više
5. listopada 2021.
Zbog porasta femicida apeliramo na nužnu edukaciju i senzibilizaciju stručnjaka/inja

U protekla 24 sata jedna žena u Hrvatskoj je ubijena dok je druga izbodena. Alarmantne vijesti nadovezuju se na zabrinjavajući porast od 50 posto ubijenih žena u posljednje dvije godine u dva ključna faktora – broju ukupno ubijenih žena te broju žena ubijenih od strane intimnih partnera. Stanje izbodene žene u Lipiku na sreću je […]

Više
1. listopada 2021.
Kontić na sjednici Odbora za ravnopravnost: "Nije istina da Poliklinika ne ulazi u roditeljske kompetencije"

„Ima li diskriminacije na temelju spola u procesu odlučivanja o ostvarivanju roditeljske skrbi nad djecom?“, bila je tema 15. sjednice Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora. Sjednici koja se održala u zgradi Hrvatskog sabora nazočili su stručnjaci/ki nje,predstavnici/e institucija i organizacija civilnog društva koji se bave navedenom problematikom. U uvodu sjednice naglašeno je kako je […]

Više
VIJESTI
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram