5. siječnja 2022.

Predstavili smo NEON - platformu za prijavu online nasilja za N1 Hrvatska

Dean Šarčević, koordinator projekta SURF and SOUND, gostovao je u Newsroomu N1 televizije te je govorio o osvetničkoj pornografiji, izmjenama Kaznenog zakona i predstavio platformu NEON.

“Pojavila se kriva informacija, konkretno kada pričano o izmjenama kaznenog zakona i članku 144(a) zlouporabe snimke spolno eksplicitnog sadržaja, ono je stupilo na snagu 31. srpnja 2021. Počevši od tog roka bilo koje djelo koje je počinjeno, a da je u skladu s opisom tog kaznenog dijela, može biti procesuirano, ta informacija je najviše bitna žrtvama”, rekao je.

“Mi u udruzi radimo direktno sa žrtvama pružajući im besplatnu pravnu i psihološku pomoć. Vrlo je bitno, počevši od 21. srpnja moguće je pokrenuti kazneni progon. Isto tako žrtvama je bitno da postoji zakonska odredba koja podrazumijeva rok od 3 mjeseca od saznanja za počinjenje kaznenog dijela u kojem žrtve moraju prijaviti počinjenje kaznenog dijela”, objašnjava i dodaje:

“U udruzi Babe počevši od ožujka prošle godine provodimo projekt koji se na sveobuhvatan način bavi online nasiljem. Jedna od načina borbe je i stvaranje ovakvih alata kako bi se žrtve mogle informirati o oblicima online nasilja, te direktno preko platforme prijaviti nasilje i zapravo stupiti u proces podrške gdje mi u udruzi pružamo besplatnu pravnu i psihološku pomoć”.

NEON je alat za prijavu online nasilja i pristup podršci u obliku besplatnog pravnog i psihološkog savjetovanja, a napravljen je u okviru projekta SURF and SOUND koji sufinancira Europska unija, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Grad Zagreb.

“Većina žrtava zbog osude ne prijavi nasilje”

Istaknuo je i kako su istraživanja o količini prijava ove vrste nasilja – obeshrabrujuća:

“Govori se o podatku od samo 4% prijave takvog nasilja. Velika većina takvog nasilja se ne prijavljuje i možemo potvrditi da je tako i u Hrvatskoj. Većina žrtava ne prijavljuje online nasilje i to se može objasniti prije svega društvenom osudom na koju nailaze, prebacuje se krivnja s nasilnika na žrtvu i u toj situaciji žrtve se povuku u sebe i nisu ohrabrene prijaviti. I zato je važno poslati im poruku da postoji način izlaska iz te situacije. Pozivamo sve osobe da budu hrabre i prijave to nasilje. Mi ćemo im pomoći od informacije do odlaska na policiju sa žrtvama, naše pravnice su im na raspolaganju i psihologice”.

Kazne koje prijete nasilnicima kreću se od jedne do tri godine zatvora.

“Ako je počinitelj učinio snimku dostupnu jednoj osobi onda mu prijeti kazna do 1 godine, ako ju je učinio dostupnom više ljudi onda mu prijeti kazna do 3 godine zatvora”, objašnjava.

Dodao je i kako se 80% slučajeva online nasilja odnosi upravo na osvetničku pornografiju: “Također u praksi je potvrđeno da većina žrtva ne prijavljuje nasilje, čak i kada nam se obrate za pomoć, većina ih ne prijavi i treba ih ohrabriti na to. Žrtva je dužna prijaviti u tri mjeseca od saznanja za počinjenje inače se ne može procesuirati”, kaže.

Rekao je i kako postoje još neprepoznati oblici nasilja poput doxinga, odnosno kada nasilnici naprave lažne profile na kojima objavljuju osobne podatke žrtve te primjerice na tom profilu reklamiraju seksualne usluge. Žrtve tada doživljavaju i uznemiravanje od treće strane te ih se izlaže nesigurnosti i neizvjesnosti te potencijalno i fizičkom nasilju.

“Naša komunikacija se sada, pogotovo u pandemiji, potpuno usmjerila na online svijet i bas zbog tog bilježimo povećane brojke ovakvih oblika nasilja i to ne samo mi u Hrvatskoj. Žene su većinom žrtve, primjerice kod osvetničke pornografije 90% žrtava su žene. Također i posljedice s kojima se suočavaju su gore. Naša psihologica je istaknula da sve žrtve razmišljaju o suicidu. Trpe osim društvenih i ekonomske posljedice, primjerice ne mogu napredovati. Bilo je slučajeva da su nasilnici snimke poslali poslodavcu ili ih je vidio velik broj ljudi iz kolektiva, takve osobe nažalost ne mogu više obavljati svoje dužnosti ili uzimaju dugotrajna bolovanja, radi se o stvarnom i ozbiljnom nasilju”, veli.

Kako to izgleda prilikom prijave policiji?

“Vidimo zapravo i pozitivnu i negativnu praksu. Od razumijevanja i zbilja hvatanja u koštac s problemom do potpunog nerazumijevanja i ismijavanja žrtve, imamo prostora za napredak. Moramo biti svjesni da se radi o novom fenomenu i moramo zajednički raditi da što bolje kao društvo i institucije odgovorimo na ove slučajeve”.

Posljednje

22. rujna 2021.
Empatija sada! Uručenje pisma još jedne Laure premijeru Plenkoviću

Predstavnice udruge B.a.B.e. danas su se okupile uoči početka konferencije „Integrirani pristup u borbi protiv nasilja nad ženama i u obitelji“, ispred hotela Westin gdje je predstavnica udruge Bojana Guberac pročitala anonimno pismo jedne od Laura (čiji podaci su nam poznati) – žene žrtve nasilja u obitelji koja nam se obratila za pomoć i kojoj na […]

Više
8. rujna 2021.
Reakcija na navode koji se pojavljuju u seriji članaka novinarke Jelene Jindre na portalu H-Alter pod nazivom “Sustav za zaštitu ili za zlostavljanje djece?”

U svojem svakodnevnom radu svjedočimo tome da se žrtve često boje prijaviti nasilje, a rastući razlog strahu od prijave upravo je i strah da će ih institucije optužiti za “otuđenje” i oduzeti im dijete ako se/ga pokušaju zaštititi od nasilnika. U zadnja dva mjeseca na portalu H-alter izašla je serija članaka novinarke Jelene Jindre pod […]

Više
7. rujna 2021.
Fotkaj, snimi, objavi: Jutros sam stala!

Mreža "4. smjena - nevidljivi rad" čiji je fokus usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca pokreće kampanju #JutrosSamStala kojoj je cilj osvijestiti javnost o svakodnevnom neplaćenom kućanskom radu koji se smatra „ženskim“.  Peglanje, čišćenje, kuhanje, pranje odjeće, planiranje, briga o djeci... Što bi se dogodilo da žene stanu s kućanskim poslovima? Kaos? Tko […]

Više
6. rujna 2021.
Održan treći trening za jačanje kapaciteta mreže „4. smjena – nevidljivi rad“

Stvaranje i promicanje adekvatnih uvjeta za usklađivanje privatnog i poslovnog života žena i muškaraca postao je nužan preduvjet za unapređenje položaja žena na tržištu rada, stvaranje uvjeta za ostvarenje potpune rodne ravnopravnosti te suzbijanje ekonomskog nasilja prema ženama, koje je često direktno povezano s nemogućnošću žena da uspješno usklade poslovni život i brigu o zavisnim […]

Više
VIJESTI
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram